TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XXI — Br. 31 U nedjelju, 30. VII završen je u Ljubljani VI međunarodni kongres Krista Kralja. Sv. Otac Papa Pijo XII imenovao je za svog legata ,a latere“ uzoritog kardinala i nadbiskupa Po- znanja Hlonda, koji je pred 4 godine bio papinski Legat na euharističnom kongresu, održanom također u Lju- bljani. Kongresu su prisustvovali pretsta- vnici iz raznih krajeva svijeta, oso- bito Evrope, mnogobrojni biskupi i katolički lajici. Osim kardinala Hlonda bio je prisutan i venecijanski kardi- nal Piazza. Naši biskupi bili su pri- sutni u punom broju. Sv. Otac Papa u svom pismu kar- dinalu Hlondu ističe, kako je važno i potrebno, da se ovakav kongres o- drži u današnje tjeskobno i teško doba pa donese plodove ne samo kršćanima nego svemu svijetu. Krist je izvor privatnog i zajedničkog spa- senja ,jer nema ni u komu drugomu spasa, niti ima drugog imena pod ne- bom dana ljudima, u kome bi se mi mogli spasiti“ (Dj. IV, 12), Krist je također auktor napretka i pravog bla- ženstva za pojedince i zajednice. Ako ljudi priznaju kraljevsku vlast Krista privatno i javno onda će zacijeliti to- liko rana, ispasti će mačevi i nestat će oružja iz ruka a zavladat će onaj lijepi mir za kojim treba težiti i za koji papa toliko radi. U svom govoru, održanom u petak, 28. VII kardinal Hlond je razvio misli Pape Pija XII, ali je također iznio i svoje poglede na položaj koji je da- nas u svijetu. Konstatirao je, da je vjerski. život od zadnjeg kogresa u Poznanju pokročio u mnogočem na bolje, ali je rekao, da još uvijek ima pojava, koje zabrinjuju, i zbog kojih treba najintenzivnije raditi, da ih se umanji i ukloni. Ne možemo i nećemo da vjeruje- mo — rekao je kard. Hlond — u pakao bliskog rata, premda izgleda da neki znaci naviještaju da se pri- bližuje nešto posebnoga, što će biti najveći konačni dogođaj za naš rod. Ima milijona ljudi, koji — možda bez razloga prisluškivaju sa strašću ritam eterskih valova, hoteći čuti riječi: »Sada dolazi sud na svijet“. Mi mirno gledamo tijek dogođaja u nadnara- vnom svijetlu sa nepokolebivom vje- rom i ufanjem u Providnost. Govoreći o miru papinski Legat je rekao: ,Govorimo o miru i propovi- jedamo ga iskreno, sa svom moralnom slobodom, jer ne krijemo u srcu ni- kakove lukavosti, nikakove spletke, ne nosimo u savjesti nikakove krivice niti nasilja ... Ako bi ipak netko na- rušio mir pa bi to iskoristio tkogod za to da napadne Crkvu i njezino poslanstvo, vjerujemo čvrsto, da će Krist tada još očitije no ikada postati nekima znamenje pada, a drugima uskrsnuća. Ako bude tko htio ložiti požar svijeta sa križevima, oltarima i ispovjedaonicama, čvrsto smo uvje- reni da će se narodi oporaviti od tih strahota i odgovoriti: ,,Sad je bio knez ovoga svijeta bačen vani“ (Iv. 12, 31). DUBROVNIK, 2 kolovoza 1939 Kongres Krista Kralja Za vrijeme kongresa osim aktuel- nih predavanja kapaciteta na polju vjerske obnove u pojedinim narodi- ma, priređene su razne manifestacije vjerskog života po crkvama i na lju- bljanskom stadionu. Tako je bila im- pozantna generalna pričest omladine, zatim davanje komada ,Igra u kra- ljevstvu Božjem“, na kojemu je među ostalima nastupilo 600 pjevača ispred preko 30.000 gledalaca. Slovenska kat. štampa sa zado- voljstvom je zabilježila, da su Hrvati na ovom internacijonalnom kongresu bili dolično zastupani. Kongres Krista Kralja prihvatio je ove rezolucije : 1. Kongres Krista Kralja upozoruje na duhovnu krizu i njezine sudbono- sne posljedice, koje se javljaju'u svom životu današnjeg čovječanstva, na krizu koja izvire iz sve veće dekri- stijanizacije. Zato kongres zahtijeva da se ljudski rod povrati kršćanstvu i prožme kršćanstvom. 2. Smisao i nakane te kršćanske vjerske obnove neka bude, da se u svima krštenima razvije Kristovo ži- vijenje u svoj dubini i punini. 3. Zdrave i snažne osnovne stanice Katoličke Akcije po uvjerenju kon- gresa najbolje napreduju, ako se u lajicima budi svijest, da su po kršte- nju ucijepljeni kao živi udi u otaj- stveno tijelo Kristovo, ako se uzga- jaju za aktivno sudoživljavanje Crkve, osobito u aktivnom saprikazivanju u svetoj liturgiji. 4. Kongres Krista Kralja vidi daje sada najvažnija zadaća u tomu da se uzgoji novi kršćanski rod, koji će se sa mladim oduševljenjem odlučiti za Krista. 5. Kongres upozoruje sve zemlje na veliku štetu, koja prijeti vjeri, mo- ralu, a osobito mladeži od težnje za užicima našeg vremena, osobito od alkoholizma. Pozivlje na uspješno po- bijanje alkoholizma te preporuča u- stanavljanje apostolsko oduševljenih katoličkih skupina, svećenika i lajika, koji bi primjerom dobrovoljne apsti- nencije uklanjali štetne nastranosti i tako omladini i svim ugroženim pru- žali lijepi primjer uzdržljivosti. 6. Kongres pozdravlja sve ljudske izume, koji neka bi po Božjoj volji služili za to, da se narodi međusobno približe, a osuđuje čestu zloupotrebu radija i štampe, koji više puta siju razdor među narode mjesto da ih združuju. ISRIRZIREINRIM! PRISPJELE MIKI- MAJE PO CJENI: 50, 55, 80, 65 i kod poznate E trgovine LFAJET" UL. KR. MARIJE 4 Presled političkih dogođaja Španjolska je nedavno skrenula na sebe pažnju međunarodne javnosti. U taboru pobjednika generala Franca došlo je do jačeg trenja među dvje- ma strujama, koje su bile jedinstvene dokle je trajala borba protiv boljše- vizma. Te dvije struje se zovu: fa- šistički rašpoložena ,Falanga“ i mo- narhistična. Falangiste vode većim di- jelom civilisti, koji u borbama stvarno nijesu sudjelovali. Drugu skupinu pretstavljaju u velikoj mjeri aktivni generali i drugi koji su se borili za obnovu Španjolske. Tko će vladati nakon zajedničke pobjede ? Dali Fa- langa ili će se povratiti kralj u u- stavnu monarhiju ? Neki su se gene- rali usprotivili sadašnjoj jakoj težnji da vlast preuzmu falangisti. Među njima su generali Queippo de Llano, Jaque, Solchaga, Jordana i dr. Vije- sti da su neki bili uklonjeni, a neki uapšeni plod su pretjerivanja. Ipak je istina da se Franco nalazi u nezgod- noj situaciji, a Španjolska se opet nalazi pred novim poteškoćama. Iza dviju protivnih struja stoje različni tabori velesila: Za Falangistima je Italija i Njemačka, a za drugima En- gleska i Francuska. Na Dalekom Istoku došlo je do pregovora između Japana i Engleske. Kod pregovora Engleska je prihvati- la japanske predloge, priznala japan- sku vlast na zaposjednutom kitajskom teritoriju i obećala, da neće ništa po- duzeti što bi Japance priječilo u radu oko smirivanja Kitaja. Koji su razlo- zi doveli Englesku do ovakova po- stupka nezna se. Možda su po srije- di računi za budućnost. Možda je s tim htjela izvršiti pritisak na Rusi- ju, koja se usprkos pregovora koji traju 4 mjeseca, neće da odluči na politički savez s Engleskom. Neki misle, da je međunarodna politička situacija tražila ovakav postupak, kad Engleska treba da je u Evropi pri- pravna te ne smije riskirati rata još i sa Japancima. Vidi se da se Engle- ska čuva pogibelji na dvije strane, u Aziji i Evropi. Bez sumnje je ovo jedna kapitulacija koja podsjeća na minhenski sporazum. Amerika je u odnosu prema Ja- panu vrijedila kao država koja se u riječima bori proti Japanu, a u djelu zaslužuje novac prodavanjem sirovi- na i oriižja. Sad je Amerika odrekla trgovački ugovor sa Japanom. Pita- nje je, kako se ima tumačiti odnosno dovesti u sklad uzmak Engleske s jedne i ispad Amerike s druge stra- ne prema Japanu. Možda se radi o dogovorenoj igri u cilju sklapanja trojnog saveza između Amerike, En- gleske i Japana. KOD NAS. Sporazum je opet na dnevnom redu pisanja i razgovora. Govore, da će se ta stvar u najkraće vrijeme skinuti s dnevnog reda. ,Os- servatore Romano“ piše u broju od 29. VII: , Jučer su se sastali u slo- CIJENA Din. 1.50 venskom gradu Novo Mesto pretsje- dnik vlade Cvetković i vođa Hrva- ta Maček po šesti put u toku zad- njih sedmica. Premda se čuva najve- ća reserva o tijeku razgovora ipak se tvrdi da se ti razgovori približuju pozitivnom završetku“. S druge strane navodimo izjavu g. Dragiše Cvetko- vića. U Splitu su dana 29. VII. po- sjetili pretsjednika vlade novinari, pak mu je jedan od njih rekao: ,Govori se, Gospodine pretsjedniče, da će sporazum biti potpisan na jesen“. G, Cvetković je odgovorio: ,,Ne na je- sen, mnogo ranije. Stvari se odlič- no razvijaju“. Smotra hrvatske seljačke kulture održana je u nedjelju u Kupincu. Tom prigodom predsjednik dr. Maček održao je govor te između ostalog rekao: ,Nužda nas je natjerala da smo danas politički potpuno jedin- stveni“. Nova škola u Trnovici (Svršetak) Ovi kameni masivi djeluju vrlo sna- žno i izraz su zajedničke snage i po- letne volje ovih siromašnih seljaka ko- ji su vadili kamen, klesali ga i zidali, ako to nikad prije nijesu radili. Nji- hov je vogja u poslu, koji je dao necrt za ovu zgradu, g. Frano Sušilo. On je danas u Trnovici i u čitavom Pri- morju legendarna ličnost; Trnovičani ga obožavaju. Sušilo je naučio čitati u 80-toj godini. Osjećao je poziv za gragjenjem, pa je kao siromašni se- ljak uz velike poteškoće otišao u Za- greb, odakle se je poslije 5 godina vratio kao gragjevni poduzetnik. Svo- ju gragjevnu djelatnost razvio je u Sa- rajevu, gdje je ostavio trajnu uspome- nu svojim mnogobrojnim i lijepim gra- gjevinama. Kada je pred 7 godina do- šao u rodnu Trnovicu, da ih potakne na gradnju škole učinivši im nacrt, razboli se na očima i potpuno oslije- pi. Nije ustuknuo pred poslom, već je ostao u selu dajući direktive u radu, opipavajući svaki kamen i držeći na okupu ovu sačicu neimara razbuktavši u njima plamen zanosa za ovu naj- preču kulturnu ustanovu. Imali su ta- kogjer snažnu potporu u svom agil- nom i rodoljubnom župniku, veleča- snom don Ivanu Dragičeviću. Svi članovi državne komisije: škol- ski nadzornik, g. Marko Baničević, li- ječnik g. dr. Regjo i inženjer g. Fe- selko udivljenjem pregledahu zgradu utvrdivši da odgovara svim uslovima. Ovoj su kulturnoj manifestaciji u selu Trnovici pridonijeli svoj obol ve- lečasni don Ivo Dragičević priredivši gostima prekrasan objed. Članovi ko- misije odrekli su se honorara za kilo- metražu, a g. Baldo Crnjak, rodom iz ovoga kraja, dragovoljno nas je odve- zao u svojem automobilu. Vraćajući se razmišljao sam o te- škom životu ovih seljaka i o njihovoj divnoj izdržljivosti koja bi gragjanima uvijek mogla biti uzorom. A, B.