Strana 2

 

GOSPA OD CAVTATA

Pri najvećim naporima i trudima
čovjeku češće izleti iz srca uzdah.
* Pri ovome uzdahu njegove su misli
uprte u ono, što cijeni najsvetijim.
Pri ovom uzdahu on se obraća toj
svetinji za pomoć, pa tako čujemo:
Majko, ti pomozi; Gospo, ti me u-
sliši; Bože, naspori! Pri ovim vapa-
jima srce je osnaženo, a mišica je
čvršća. Sa čela kaplje skližu, na ruci
su žile nabrekle i alat izvađa djelo.
Kada večernje zvono pozove na o-
krijepu i počinak, opet se uzdah otci-
jepljuje od srca i obavljeni trudi go-
tovo su zaboravljeni.

Sa dubrovačke Porporele na isto-
čnoj strani vidi se mala varoš okiće-
na zelenilom. To je ubavi Cavtat!
Kada u nj pristupate putem mora,
naći ćete obalu u polukrugu, a na
njoj cvijeća i grupu kuća. Ove kuće
čuvane su sa istočne strane crkvom
sv. Nikole, a sa zapadne strane crkvom
Gospe od Snijega ili po našu Gospe
od Cavtata. Pučanstvo Cavtata živi
o plodu svog dnevnog rada. Ruke
Cavtaćana tvrde su i žuljevite, a ko-
ža vrata i lica kao posoljena. Po
»Prijekome“ čuje se šum šivaće ma-
šine i tiki-tak upregnutog razbolja. I
žene sa curama brigu vode za dnevni
kruh. Svi ovi nijesu namrgođena li-
ca, nijesu ozlovijeđeni radi životnih
patnja, nijesu skloni na kletvu i pro-
klinjanje. Poznato ,Cavtatsko rešeto“
i danas je vrlo živo, a kanconetama
zaslađene su vedre noći. Eno, preko
obale kreću se mlade Cavtajke pune
cvijeća i idu, da to cvijeće polože
na oltar Gospe od Cavtata. Mala
crkva sjaji se od čistoće, a na glav-
nom oltaru otskače lik Gospe, kojoj
su Cavtaćani vjerni još od početka
15.og vijeka. Pred ovim oltarom izre-
dalo se je veselje, izjadane su ne-
volje, uzdignuti su vapaji Cavtaćana.
Ova Gospa oslobodila je Cavtat od
turske kuge u srednjem vijeku, od
ubojite mine za vrijeme zadnjeg rata;
ona će osloboditi Cavtat sadašnjih i
budućih pogibelji. Osim Cavtaćana
ovoj Gospi vjerni su i naši dični Ko-
navljani. Svake neđelje vidite grupe
Konavljana, gdje pred crkvom čeka-
ju, da treće zvono najavi početak
službe Božje. Mnogi bosonogi kruže
oko ove crkve zavjetujući se Gospi
od Cavtata. Bilo u petak ili u svetac
pred oltarom Gospe sagnute su sije-
de glave, bijeli rupci i moderni še-
širi. Ali, vrhunac ovog vjerskog slav-
lja jednom je na godinu. U ljetnoj
žegi i baš dne 5 augusta svetkovina
je Gospe od Snijega.

Ovoga dana treba viđeti crkvu;
treba zaviriti u dušu vjernika; treba
pogledati načičkani Cavtat. Zvona
bruje, mužari odjekuju, dijeca zvišci-
ma cijušu, mladost je razdragana, a
u crkvi uz miris tamjana ori se riječ
propovjednika, Tko se malo sjeća
prošlosti, taj će sa ushićenjem spo-
menuti festu Gospe od Cavtata. Na
obali od veselja i Linđove lijerice je-
dva je razgovor bio moguć. O podne
pod šatorima kidana je pečenka; o-
tvarani su pipuni i dinje; točeno je
vino i pivo. Po kućama gosti se ra-
skomodiše, da im bude udobnije, a
gozbi može se samo zaviđeti. Mla-
dost kao mladost. ne može da miru-
je. Poteže Pistolu, da rastegne ar-
moniku ; moli Linđa, da zasvira ,Po-
skočnicu“. Sve do pola noći Cavtat
izgleda kao gnijezdo veselih poleta-
raca. Ova slika živo je usađena u
srcu svih starijih Cavtaćana i grob
će je jedini izbrisati. I ako se je to-
ga mnogo promjenilo ; i ako je silom

prilika nestalo nekadašnjeg veselja ;
i ako neki ne žele prijašnje prijatelj-
stvo Cavtaćana i Konavljana, ipak
ostaje Gospa od Cavtata. Ona širi
svoje ruke i pozivlje svih nas. Dok
bude Cavtata, biti će feste Gospi od
Cavtata. Ove godine, do godine i ta-
ko u vječnost biti će Ona dne 5 a-
ugusta posebno slavljena. Pri trudi-
ma i naporima našim biće Njoj u-
pravljen uzdah, da vrati Cavtatu pri-
jašnje veselje, sreću i napredak.
Notar Ivo Stanoš

 

Ljetni dani u Zagrebu
(Posebni dopis ,Narodne Svijesti“).
Sreća što je pala kiša, inače za one

koji su prisiljeni da žive u Zagrebu
i još da rade bio bi pakao. Ozgor
božji zvijezdan, ozdol vrući, užareni
asfalt. On grije i smrdi. Kupališta na
Savi su prepuna, osobito subotom po
podne i nedjeljom. Na večer razmilji
se svijet po Tuškancu, Maksimiru, po
parkovima, da se malo rashladi i o-
svježi. Tu se ne plaća i dobro se
rashlađuje. Oni s teškim tobolcima
sjede pred kafanama i baštama, go-
stionama i ispijaju hladne špricere
poslije čevapčića, ražnjića, janjetine i
odojka. Grad je po danu pust. Samo
poslovni ljudi hodaju i pridržavaju se
onoga dijela ulice gdje je hlad, te
domaćice koje rane na tržnicu da što
prije stignu kući.

A na tržnici blaga Božjega. Štogod
zaželiš. Voća u izobilju: kajsija, pra-
saka, jabuka, krušaka, pipuna iz Sente
po 1 D kg. Povrća također. Povrće
je nešto skuplje, osobito grah. Dosta
povrća dolazi iz Splita. U ribarnici je
nastala stagnacija. Nema mnogo ribe,
ni slatke ni morske.

U subotu na večer silna strka na
kolodvoru. Čini ti se kao da će ci-
jeli Zagreb iseliti. Po dva sata prije
odlaska vlakovi su puni. Ljudi prosto
bježe iz grada da malo odahnu. Oni
koji ostaju spremaju se za Sljeme i
okolna mjesta. Nekoliko hiljada u ra-
nu zoru sretaš s ruksazima. Automo-
bili jure također. Ono što je pak o-
stalo zaposjelo je Savu. A Sava mut-
na i nama koji smo vični na kristal-
no more odvratna. Ali i drugima.
Ipak se mora negdje izaći iz kuće.
Mnogi idu u Podsused, Samobor, pa
i Karlovac gdje je kupanje u Korani
veoma ugodno, jer nije brza, a bistra
je. Sreća da Zagreb ima dobru i hlad-
nu vodu za piće, jer vino je dosta
skupo. Ali je interesantno da svi sta-
leži piju, makar u subotu i nedjelju,
ali tada štono vele propisno.

Dalmatinskog vina ide prilično. Svi-
jet se na njega navikao i pije ga uz
ribu i bakalar. A tih dalmatinskih
gostionica i krčmi ima u svakome
kutu grada. Kinematografi ipak rade
prilično uz popularne cijene. Ali će
talas vrućine skoro da umine, čim
još malo produlje noći. Ugodni po-
vjetarac sa Sljemena spušta se nad
sanjivi grad i rashlađuje ga, dok ga
zimi brani od studenog vjetra. —
Vrijeme brzo prolazi, doći će i jesen
i Zagreb će ponovo zabučati od ve-
sele mladosti.

 

Ako nemate bolesno oko a trebaju
Vam naočali možete ih dobiti i bez
liječničkog propisa kod stručnog op-
tičara Bogdan, Dubrovnik, koji ima
na skladištu sva potrebna optička po-
magala i samoprodaju najboljih op-
tičkih leća tvrtke Carl Zeisa-Jena, Svi
popravci izvršuju se odmah i najjeftinije.

NARODNA SVIJEST 2 kolovoza 1939

 

Broj 31

 

  

»Raskošno je le-
žati na toplom sun-
cu ovako dokono i
bez straha, da ću
se opeći. Moja ko-
ža nije još nikada
ovako lijepo pocr-
njela.«

   
   
   

  
    
  
  
     

=

»... POUZDAJTE
SE U MENE:
NIVEA JE NAJ.
BOLJA ZA VA-
ŠU KOŽU !« d

    
 
   
 

 

  

 

"Rezolucije
II. liturgijskog

kongresa

Treći Hrvatski liturgijski kongres,
koji je održavan u Đakovu od 2. do
4. srpnja ove godine donio je slije-
deće rezolucije:

1. Liturgijski kongres izrazuje Že-
lju, da bi svi župnici i voditelji župa
poradili da krstionice, u kojima se
vjernici porađaju na kršćanski du-
hovni život potpuno odgovaraju svim
crkvenim i liturgijskim propisima.

2. Neka svi župnici i voditelji župa
uznastoje da _u svojim crkvama ko-
jeg znamenitijeg blagdana u godini,
n. pr. Krista Kralja, učine zajedničku
župsku obnovu krsnoga zavjeta, koju
neka prethodi posebna priprava.

3. Nastojati pobuditi vjernike, da
uz slavu rođendana proslave na po-
sebni način svoj krsni dan, u koji bi
vjernici privatno obavili obnovu krs-
noga zavjeta.

4. Umoljavaju se svećenici, da u
katekizacijama ističu važnost krstio-
nice za duhovno značenje kršćanina.

5. Moli se prečasni episkopat, da
dade revidirati formular ,Obnove krs-
noga zavjeta“ u molitveniku ,Kruh
nebeski“ za djecu kod prve svete
Pričesti.

6. Moli se prečasni episkopat, da
dade sastaviti formular ,Obnove krs-
noga zavjeta“ za odrasle (pojedince
i zajednice).

7. Moli se preuzvišene Ordinarije,
da više puta narede, a velečasno
svećenstvo da propagira ,Obnovu
krsnoga zavjeta“ u crkvi i privatno.

8. Kongres preporuča svećenstvu,
da od vremena do vremena drži li-
turgijske propovijedi, kako bi vjernici
upoznali duboko simboličko značenje
sv. obreda i što aktivnije sudjelovali
u sv. liturgiji.

9. Kongres preporuča svećenstvu,
da kod priprave djece za sv. Krizmu
protumači djeci obred sv. Krizme i
njegovo divno simboličko značenje,
da djeci ovaj sv. obred i sakramenat
doista ostavi u duši neizbrisivi znak
i karakter.

10. Kongres preporuča duhovnici-
ma Katoličke Akcije, da u katoličkim
društvima prigodom dijeljenja sv. Kri-
zme u župi drže predavanja o soci-
jalnom momentu sv. Krizme jer je sv.
Krizma Sakramenat Katoličke Akcije.

11. Neka se permanentni liturgijski
odbor obrati profesorima teologije, da
bi obradili pojedine sakramente sa
strane dogmatsko - liturgijske i neka
se to izdade kao brošura za puk.

12. Neka se zamoli preuzvišeni epi-
skopat, da bi se poput ostalih nedje-

lja koje su posvećene pojedinim važ-
nim akcijama iz našeg vjerskog ži-
vota, također uvela i Liturgijska ne-
djelja.

13. Neka permanentni liturgijski
odbor zamoli preuzvišeni episkopat,
da bi se prigodom proslave 1300-go-
dišnjice krštenja Hrvata u jedan te
isti dan na svečani način obavila ob-
nova krsnoga zavjeta hrvatskog na-
roda uz prethodnu duhovnu pripravu
ili sv. misijama ili duhovnim vježba-
ma. Isti poziv neka preuzv. episkopat
uputi i našim iseljenicima da bi se i
ovi pridružili toj svečanoj obnovi.

14. Neka se zamoli preuzvišeni
episkopat, neka bi poradio da se
krstionica kneza Višeslava, koja se
smatra kao Krstionica - Matica svih
Hrvata, prenese iz Italije u Hrvatsku
da bude kao vidljivi spomenik jubi-
leja.

Kratke vijesti

Sv. Otac Papa Pijo XII nalazi se
na ljetnom odmoru u Castel Gandolfu.

Action Francaise, francuski list bio
je stavljen na Indeks od Pija XI. Ne-
davno se je ,Action Francaise“ po-
korila i popravila pak je Pijo XII ski-
nuo s nje ovu crkvenu kaznu.

Talijanski zavod za socijalno osi-
guranje odredio je 200 milijuna lira
za gradnju jeftinih stanova.

U Americi izrađuju 101 ratni brod.
Zapadaju 250 miljarda Dinara!!!

Engleska vlada pozvala je ,na
vježbe“ 12.000 umirovljenih pomor-
skih časnika.

Kitaj ima 15 milijona vojnički u-
vježbanih ljudi.

Rusija broji 170 milijona ljudi pre-
ma zadnjoj statistici.

Demisijonirao je pretsjednik čeho-
slovačkog sokolskog saveza dr. Bu-
hovsky.

Njemačka će dobiti od Engleske
250 miljardi zajma, ako sklopi s njom
sporazum.

Na maršala Giringa nedavno je
pucao neki član protuzakonite orga-
nizacije ,Fronta slobode“.

Mussolini je donio odluku o ukida-
nju velikih posjeda na Siciliji. Narod
je to primio najvećim oduševljenjem.

U Belgiji je bilo u pogibelji života
preko 1000 rudara uslijed prekida e-
lektrične struje. Strojevi za davanje
zraka prestali su raditi. Teškom mu-,
kom postavljen je novi kabel pak su
svi rudari u zadnji čas spašeni.

Česki list ,Lidove Noviny“ uputio
je poziv svim Česima da pozdravljaju
samo pozdravom ,Nazdar“.