Strana 2 GOSPA OD CAVTATA Pri najvećim naporima i trudima čovjeku češće izleti iz srca uzdah. * Pri ovome uzdahu njegove su misli uprte u ono, što cijeni najsvetijim. Pri ovom uzdahu on se obraća toj svetinji za pomoć, pa tako čujemo: Majko, ti pomozi; Gospo, ti me u- sliši; Bože, naspori! Pri ovim vapa- jima srce je osnaženo, a mišica je čvršća. Sa čela kaplje skližu, na ruci su žile nabrekle i alat izvađa djelo. Kada večernje zvono pozove na o- krijepu i počinak, opet se uzdah otci- jepljuje od srca i obavljeni trudi go- tovo su zaboravljeni. Sa dubrovačke Porporele na isto- čnoj strani vidi se mala varoš okiće- na zelenilom. To je ubavi Cavtat! Kada u nj pristupate putem mora, naći ćete obalu u polukrugu, a na njoj cvijeća i grupu kuća. Ove kuće čuvane su sa istočne strane crkvom sv. Nikole, a sa zapadne strane crkvom Gospe od Snijega ili po našu Gospe od Cavtata. Pučanstvo Cavtata živi o plodu svog dnevnog rada. Ruke Cavtaćana tvrde su i žuljevite, a ko- ža vrata i lica kao posoljena. Po »Prijekome“ čuje se šum šivaće ma- šine i tiki-tak upregnutog razbolja. I žene sa curama brigu vode za dnevni kruh. Svi ovi nijesu namrgođena li- ca, nijesu ozlovijeđeni radi životnih patnja, nijesu skloni na kletvu i pro- klinjanje. Poznato ,Cavtatsko rešeto“ i danas je vrlo živo, a kanconetama zaslađene su vedre noći. Eno, preko obale kreću se mlade Cavtajke pune cvijeća i idu, da to cvijeće polože na oltar Gospe od Cavtata. Mala crkva sjaji se od čistoće, a na glav- nom oltaru otskače lik Gospe, kojoj su Cavtaćani vjerni još od početka 15.og vijeka. Pred ovim oltarom izre- dalo se je veselje, izjadane su ne- volje, uzdignuti su vapaji Cavtaćana. Ova Gospa oslobodila je Cavtat od turske kuge u srednjem vijeku, od ubojite mine za vrijeme zadnjeg rata; ona će osloboditi Cavtat sadašnjih i budućih pogibelji. Osim Cavtaćana ovoj Gospi vjerni su i naši dični Ko- navljani. Svake neđelje vidite grupe Konavljana, gdje pred crkvom čeka- ju, da treće zvono najavi početak službe Božje. Mnogi bosonogi kruže oko ove crkve zavjetujući se Gospi od Cavtata. Bilo u petak ili u svetac pred oltarom Gospe sagnute su sije- de glave, bijeli rupci i moderni še- širi. Ali, vrhunac ovog vjerskog slav- lja jednom je na godinu. U ljetnoj žegi i baš dne 5 augusta svetkovina je Gospe od Snijega. Ovoga dana treba viđeti crkvu; treba zaviriti u dušu vjernika; treba pogledati načičkani Cavtat. Zvona bruje, mužari odjekuju, dijeca zvišci- ma cijušu, mladost je razdragana, a u crkvi uz miris tamjana ori se riječ propovjednika, Tko se malo sjeća prošlosti, taj će sa ushićenjem spo- menuti festu Gospe od Cavtata. Na obali od veselja i Linđove lijerice je- dva je razgovor bio moguć. O podne pod šatorima kidana je pečenka; o- tvarani su pipuni i dinje; točeno je vino i pivo. Po kućama gosti se ra- skomodiše, da im bude udobnije, a gozbi može se samo zaviđeti. Mla- dost kao mladost. ne može da miru- je. Poteže Pistolu, da rastegne ar- moniku ; moli Linđa, da zasvira ,Po- skočnicu“. Sve do pola noći Cavtat izgleda kao gnijezdo veselih poleta- raca. Ova slika živo je usađena u srcu svih starijih Cavtaćana i grob će je jedini izbrisati. I ako se je to- ga mnogo promjenilo ; i ako je silom prilika nestalo nekadašnjeg veselja ; i ako neki ne žele prijašnje prijatelj- stvo Cavtaćana i Konavljana, ipak ostaje Gospa od Cavtata. Ona širi svoje ruke i pozivlje svih nas. Dok bude Cavtata, biti će feste Gospi od Cavtata. Ove godine, do godine i ta- ko u vječnost biti će Ona dne 5 a- ugusta posebno slavljena. Pri trudi- ma i naporima našim biće Njoj u- pravljen uzdah, da vrati Cavtatu pri- jašnje veselje, sreću i napredak. Notar Ivo Stanoš Ljetni dani u Zagrebu (Posebni dopis ,Narodne Svijesti“). Sreća što je pala kiša, inače za one koji su prisiljeni da žive u Zagrebu i još da rade bio bi pakao. Ozgor božji zvijezdan, ozdol vrući, užareni asfalt. On grije i smrdi. Kupališta na Savi su prepuna, osobito subotom po podne i nedjeljom. Na večer razmilji se svijet po Tuškancu, Maksimiru, po parkovima, da se malo rashladi i o- svježi. Tu se ne plaća i dobro se rashlađuje. Oni s teškim tobolcima sjede pred kafanama i baštama, go- stionama i ispijaju hladne špricere poslije čevapčića, ražnjića, janjetine i odojka. Grad je po danu pust. Samo poslovni ljudi hodaju i pridržavaju se onoga dijela ulice gdje je hlad, te domaćice koje rane na tržnicu da što prije stignu kući. A na tržnici blaga Božjega. Štogod zaželiš. Voća u izobilju: kajsija, pra- saka, jabuka, krušaka, pipuna iz Sente po 1 D kg. Povrća također. Povrće je nešto skuplje, osobito grah. Dosta povrća dolazi iz Splita. U ribarnici je nastala stagnacija. Nema mnogo ribe, ni slatke ni morske. U subotu na večer silna strka na kolodvoru. Čini ti se kao da će ci- jeli Zagreb iseliti. Po dva sata prije odlaska vlakovi su puni. Ljudi prosto bježe iz grada da malo odahnu. Oni koji ostaju spremaju se za Sljeme i okolna mjesta. Nekoliko hiljada u ra- nu zoru sretaš s ruksazima. Automo- bili jure također. Ono što je pak o- stalo zaposjelo je Savu. A Sava mut- na i nama koji smo vični na kristal- no more odvratna. Ali i drugima. Ipak se mora negdje izaći iz kuće. Mnogi idu u Podsused, Samobor, pa i Karlovac gdje je kupanje u Korani veoma ugodno, jer nije brza, a bistra je. Sreća da Zagreb ima dobru i hlad- nu vodu za piće, jer vino je dosta skupo. Ali je interesantno da svi sta- leži piju, makar u subotu i nedjelju, ali tada štono vele propisno. Dalmatinskog vina ide prilično. Svi- jet se na njega navikao i pije ga uz ribu i bakalar. A tih dalmatinskih gostionica i krčmi ima u svakome kutu grada. Kinematografi ipak rade prilično uz popularne cijene. Ali će talas vrućine skoro da umine, čim još malo produlje noći. Ugodni po- vjetarac sa Sljemena spušta se nad sanjivi grad i rashlađuje ga, dok ga zimi brani od studenog vjetra. — Vrijeme brzo prolazi, doći će i jesen i Zagreb će ponovo zabučati od ve- sele mladosti. Ako nemate bolesno oko a trebaju Vam naočali možete ih dobiti i bez liječničkog propisa kod stručnog op- tičara Bogdan, Dubrovnik, koji ima na skladištu sva potrebna optička po- magala i samoprodaju najboljih op- tičkih leća tvrtke Carl Zeisa-Jena, Svi popravci izvršuju se odmah i najjeftinije. NARODNA SVIJEST 2 kolovoza 1939 Broj 31 »Raskošno je le- žati na toplom sun- cu ovako dokono i bez straha, da ću se opeći. Moja ko- ža nije još nikada ovako lijepo pocr- njela.« = »... POUZDAJTE SE U MENE: NIVEA JE NAJ. BOLJA ZA VA- ŠU KOŽU !« d "Rezolucije II. liturgijskog kongresa Treći Hrvatski liturgijski kongres, koji je održavan u Đakovu od 2. do 4. srpnja ove godine donio je slije- deće rezolucije: 1. Liturgijski kongres izrazuje Že- lju, da bi svi župnici i voditelji župa poradili da krstionice, u kojima se vjernici porađaju na kršćanski du- hovni život potpuno odgovaraju svim crkvenim i liturgijskim propisima. 2. Neka svi župnici i voditelji župa uznastoje da _u svojim crkvama ko- jeg znamenitijeg blagdana u godini, n. pr. Krista Kralja, učine zajedničku župsku obnovu krsnoga zavjeta, koju neka prethodi posebna priprava. 3. Nastojati pobuditi vjernike, da uz slavu rođendana proslave na po- sebni način svoj krsni dan, u koji bi vjernici privatno obavili obnovu krs- noga zavjeta. 4. Umoljavaju se svećenici, da u katekizacijama ističu važnost krstio- nice za duhovno značenje kršćanina. 5. Moli se prečasni episkopat, da dade revidirati formular ,Obnove krs- noga zavjeta“ u molitveniku ,Kruh nebeski“ za djecu kod prve svete Pričesti. 6. Moli se prečasni episkopat, da dade sastaviti formular ,Obnove krs- noga zavjeta“ za odrasle (pojedince i zajednice). 7. Moli se preuzvišene Ordinarije, da više puta narede, a velečasno svećenstvo da propagira ,Obnovu krsnoga zavjeta“ u crkvi i privatno. 8. Kongres preporuča svećenstvu, da od vremena do vremena drži li- turgijske propovijedi, kako bi vjernici upoznali duboko simboličko značenje sv. obreda i što aktivnije sudjelovali u sv. liturgiji. 9. Kongres preporuča svećenstvu, da kod priprave djece za sv. Krizmu protumači djeci obred sv. Krizme i njegovo divno simboličko značenje, da djeci ovaj sv. obred i sakramenat doista ostavi u duši neizbrisivi znak i karakter. 10. Kongres preporuča duhovnici- ma Katoličke Akcije, da u katoličkim društvima prigodom dijeljenja sv. Kri- zme u župi drže predavanja o soci- jalnom momentu sv. Krizme jer je sv. Krizma Sakramenat Katoličke Akcije. 11. Neka se permanentni liturgijski odbor obrati profesorima teologije, da bi obradili pojedine sakramente sa strane dogmatsko - liturgijske i neka se to izdade kao brošura za puk. 12. Neka se zamoli preuzvišeni epi- skopat, da bi se poput ostalih nedje- lja koje su posvećene pojedinim važ- nim akcijama iz našeg vjerskog ži- vota, također uvela i Liturgijska ne- djelja. 13. Neka permanentni liturgijski odbor zamoli preuzvišeni episkopat, da bi se prigodom proslave 1300-go- dišnjice krštenja Hrvata u jedan te isti dan na svečani način obavila ob- nova krsnoga zavjeta hrvatskog na- roda uz prethodnu duhovnu pripravu ili sv. misijama ili duhovnim vježba- ma. Isti poziv neka preuzv. episkopat uputi i našim iseljenicima da bi se i ovi pridružili toj svečanoj obnovi. 14. Neka se zamoli preuzvišeni episkopat, neka bi poradio da se krstionica kneza Višeslava, koja se smatra kao Krstionica - Matica svih Hrvata, prenese iz Italije u Hrvatsku da bude kao vidljivi spomenik jubi- leja. Kratke vijesti Sv. Otac Papa Pijo XII nalazi se na ljetnom odmoru u Castel Gandolfu. Action Francaise, francuski list bio je stavljen na Indeks od Pija XI. Ne- davno se je ,Action Francaise“ po- korila i popravila pak je Pijo XII ski- nuo s nje ovu crkvenu kaznu. Talijanski zavod za socijalno osi- guranje odredio je 200 milijuna lira za gradnju jeftinih stanova. U Americi izrađuju 101 ratni brod. Zapadaju 250 miljarda Dinara!!! Engleska vlada pozvala je ,na vježbe“ 12.000 umirovljenih pomor- skih časnika. Kitaj ima 15 milijona vojnički u- vježbanih ljudi. Rusija broji 170 milijona ljudi pre- ma zadnjoj statistici. Demisijonirao je pretsjednik čeho- slovačkog sokolskog saveza dr. Bu- hovsky. Njemačka će dobiti od Engleske 250 miljardi zajma, ako sklopi s njom sporazum. Na maršala Giringa nedavno je pucao neki član protuzakonite orga- nizacije ,Fronta slobode“. Mussolini je donio odluku o ukida- nju velikih posjeda na Siciliji. Narod je to primio najvećim oduševljenjem. U Belgiji je bilo u pogibelji života preko 1000 rudara uslijed prekida e- lektrične struje. Strojevi za davanje zraka prestali su raditi. Teškom mu-, kom postavljen je novi kabel pak su svi rudari u zadnji čas spašeni. Česki list ,Lidove Noviny“ uputio je poziv svim Česima da pozdravljaju samo pozdravom ,Nazdar“.