TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna Svijesi VueNNE—=LlNz Tr | kkk RS SSSNIISE GOD. XXI — Br. 33 Prigodom slavlja svoga posvećenja za pomoćnog biskupa u Sarajevu pre- uzv. g. Dr Smiljan Čekada izrekao je programatski govor, koji zaslužuje da ga čitava javnost čuje, pa ga stoga donosimo. Isto tako zaslužuje donijeti i važne izjave preuzv. gospode nad- biskupa Dra Ivana Ev. Šarića i Dra Alojzija Stepinca izrečene istom pri- godom. Preuzv. g. Dr Smiljan Čekada izre- kao je ovaj govor: »Hvala vam, premda znam i osje- ćam, da ova slava i pjesma, ovaj za- nos i klicanje nisu i ne mogu biti u- pravljeni meni kao osobi. Odviše sam ja neznatan i nepoznat, odviše sam malen i bez zasluga, a da bih mogao izazvati ovaj orkan odu- ševljenja, ovu plimu osjećaja. Ja znam, da u pozadini ove mani- festacije stoji druga ideja, posve raz- lična od ideje moga osobnoga presti- ža. To je ideja _o uzvišenoj odgovor- nosti biskupske službe, koja će mi su- tra po dobroti Božjoj i odredbi Crkve pritisnuti ramena. Po biskupskoj časti postaje se naj- bližim suradnikom Kristovim, članom apostolskog kolegija, organom vrhov- nog učiteljstva, stupom crkvene disci- pline. Po biskupskoj časti ulazi se u galeriju crkvenih knezova i u registar onih, koji u sjećanju Crkve vječno žive. Nije dakle čudo, da je i puk, kato- lički puk, uvijek visoko cijenio službu i čast biskupa. U svim katoličkim na- rodima svijeta biskupi su se smatrali ne samo crkvenim, nego i narodnim prvacima. Oni su, radi svoje službe, ulazili u vrhovno vijeće narodne časti i njegove kulture, oni su bili virilisti svih visokih položaja u životu naroda... Svakako, ovo visoko štovanje kato- ličkog puka vis-a-vis svojim biskupima ragja i na njihovoj strani protuobve- zama, koje misu male. Biti biskup znači biti u isto vrijeme i sluga: slu- ga Boga i Crkve, ali i sluga Naroda i Domovine. : I kada vi mene, dragi Hrvati kato- lici, danas pozdravljate kao svoga bi- skupa, ja vam — pogagjajući vaše misli i želje — odgovaram: Da, bit ću biskup. I baš zato bit ću sluga Božji i vaš. Moj hrvatski katolički narod može uvijek računati na moje srce i moju ljubav, na moj rad i na moju požr- tvovnost. Moj hrvatski katolički narod može biti uvjeren, da će njegov mladi bi- skup s njima ići i u vatru i u vodu, i da će s njim uvijek stajati na bra- niku narodnih svetinja i narodnih prava. Moj hrvatski katolički narod može biti uvjeren, da će njegov novi biskup dizati prema nebu svoje ruke, sve dok mač Božje pravde ne pobijedi sve A- * malečane naših težnja i naše slobode, Moj hrvatski narod može biti sigu- ran, da će novi biskup — radeći kao duhovni pastir na očuvanju vjere i jačanju ćudoregja u povjerenom stadu. tim pridonijeti najbitniji dio renesansi i pobjedi naše narodne misli. DUBROVNIK, 16 kolovoza 1939 CRKVA I NAROD To su misli, koje sam uvijek nosio u svome srcu. Ja sam ih usisao s majčinim mlijekom; one su se srasle s mojim bićem i one su se usjekle u dubinu moje duše. Kada me, dakle, dragi Hrvati kato- lici, pozdravljate na usta svojih tako odličnih predstavnika, znajte da vaš mladi biskup osjeća, kamo smjeraju vaši pozdravi i vaše aklamacije. Oni me imaju još više približiti k srcu naroda i k žitvenom stolu drage nam majke Hrvatske, Dakle, hvala vam još jednom. Hva- la Sarajlijama, koji pozdravljaju svoga biskupa, koji će odsada biti njihov i ostati među njima; a hvala i mojim Brogjanima, koji dohrliše čak s obala tihe Save, da isprate svoga župnika i da mu ovdje, u njegovu novom pre- bivalištu reknu posljednji zbogom. Hvala vam. Ljubav tiha i ponizna ali ustrajna i tvrda kao smrt, neka nas uvijek drži na okupu: u istom kolu, ma istoj liniji, u istoj Božjoj četi, u istoj narodnoj vojsci, oko isto- ga boinoga stijega. Živjeli braćo i sestre !* Govori sarajevskog i zagre- bačkog nadbiskupa. Izatoga je uzeo riječ preuzv. g. nad- biskup Dr. Ivan Šarić. Zahvalio se je svima, što su tako srdačno i toplo po- zdravili i počastili njegova Pomoćnog Biskupa, i veli, da ima jednu molbu: Prigodom proslave šezdesetoga ro- gjendana Vogje Hrvatskog naroda Dr. Vlatka Mačeka u Zagrebu je na Mak- simiru bila sv. misa, što ju je služio hrvatski metropolita preuzv. Dr. Aloj- zije Stepinac. Naš dragi Vogja klečao je za vrijeme mise, — meki dan sam gledao sliku toga prizora, — a iza nje- ga klečale su stotine hiljada Hrvatskog naroda, sav Hrvatski narod. Šta je mo- lio naš dragi Vogja Hrvatskog naroda? Molio se je tom zgodom za sreću i slobodu Hrvatskog naroda. Ja vas mo- lim, dragi Sarajlije, da i vi i svi bo- sansko- hercegovački Hrvati katolici su- tra, prigodom posvećenja novoga bi- skupa, kleknete i da se pomolite onako, kako se je molio Vogja Hrvatskog na- roda, kako.su se molile stotine hiljada Hrvatskog naroda: za sreću i za slo- bodu Hrvatskog naroda. Neka živi slo- bodna Hrvatska I“ U svom govoru rekao je Dr. A, Ste- pinac, da on Dr. Smiljana Čekadu po- zna još iz vremena svoga studija u Rimu, gdje su zajedno studirali na Gregorijani. U njemu dobiva sarajevski Nadbiskup za pomoćnika čovjeka po srcu Božjem, čovjeka molitve, karak- tera, a karaktera i Crkvi i Hrvatskom narodu najviše treba. Mladom Biskupu želi, da svoj križ junački ponese, sve dok ne stigne na Golgotu, od koje Isus nijednoga biskupa neće da poštedi. Novi Biskup ne će ni svog aaroda, ni njegovih jada i nevolja nikada zabo- raviti, ako bude po srcu Božjem, jer ljubiti svoj narod ne znači ništa drugo, nego izvršivati IV. zapovijed Božju, koja se odnosi ne samo na oca i majku, Jedan zaboravljeni zavjet hrvatskoga sabora Oko godine 1100. bila su sudbo- nosna vremena za dvije zemlje na svi- jetu. U to je doba doživljavala pro- past svoje državne samostalnosti Hr- vatska, koja je skoro dva stoljeća bila samostalna kraljevina pod svojim na- rodnim vladarima. A u isto je doba nastojanjem cijele zapadne Evrope do- življavala uskrs svoje samostalne dr- žavnosti Palestina, zemlja, koja je ta- da bila u središtu interesa cijeloga svijeta. Godina 1097. spominje se u hrvat- skoj povijesti kao godina tragične smrti posljednjega hrvatskoga kralja narodne krvi Petra Svačića. A godine 1099. osvojila je prva križarska vojna Jeru- salem, te je osnovano katoličko jeru- salemsko kraljevstvo. Na povratku sa tako sretno završene križarske vojne zaustavio se jedan ple- mić - križar _iz Burgundije, po imenu Lidburg, u Hrvatskoj i sagradio sebi u kraju, koji mu se posebno svidio dvor. To je današnji Ludbreg, kojemu je ime nastalo od onog jerusalemskog križara. Tako je Ludbreg postao prva kopča izmegju Hrvatske i Svete Zemlje. On je i danas kao neki hrvatski spomenik na doba oslobogjenja Kristova groba ispod vlasti nevjernika. Zato ima veliku historijsku idejnu podlogu odluka, da se u Ludbregu sagradi kopija kapelice Kristova gro- ba, pa da tako baš u tome mjestu imađemo takvu kapelicu, kako to i drugi narodi sebi grade, da se onima, koji me mogu hodočastiti u Svetu Zemlju, omogući vidjeti, kakav je Kri- stov grob. (Najnovija je vijest, da ko- piju kapelice Kristova groba kane sa- graditi i Madžari sebi). Ludbreška kapelica Kristova groba bit će za nas Hrvate još od poseb- noga značenja, jer će biti sagragjena točuo onako, kako ju je g. 1555. u Jerusalemu sagradio Hrvat fra Bonifa- cije Drkolić Dubrovčanin, kasnije bi- skup u Stonu. On je u ono doba bio vrhovni poglavar (kustod) franjevačkog reda u Svetoj Zemlji, pa ga je zapala zadaća, da obnovi tako već trošnu ka- pelicu Kristova groba. Dao joj je novi oblik te je spominjan u povijesti Svete Zemlje kao najznačajniji graditelj Kri- stova groba. Po uzoru te kapelice, kakav joj je on dao oblik, bit će sagragjena i ova u Ludbregu. Poticaj za gradnju kapelice Kristova groba u Ludbregu dalo je to, što je megju starim spisima zagrebački sve- ćenik Juraj Lehner pred neko vrijeme već i na cijeli narod i domovinu. ,Ja vam hoću još samo jedno da kažem“, nastavio je preuzv. g. Nadbiskup, ,a to je, da mi Hrvati sa sjevera niti smo zaboravili, a ne ćemo nikada ni zabo- raviti na Hrvate u drugim krajevima, živjeli oni gdje mu drago. Mi ne za- boravljamo na Hrvate u Americi, a pogotovu ne na Hrvate u Bosni, jer su oni bili i ostaju dio naše velike hrvatske narodne obitelji.“ CIJENA Din. 1.50 412. ZAGREBAČKI ZBOR Medjunarodni Ogći Veliki sajam Uzoraka Televizijska izložba 26. VIII. 4. IK. 1939. Na željeznicama besplatan povratak, na jad- ranskim parobrodima viši razred za cijenu nižega, na avijonima 10%o od 21 VIII do 9 IX. otkrio, da se hrvatski sabor godine 1789. zavjetovao, da će podići u Ludbregu kapelicu u čast, Presv. Krvi Isusove, a taj zavjet nije do danas još izvršen. Taj je zavjet hrvatski sabor učinio, da Bog odvrati tadanje haranje kuge od Hrvatske, ali kad je kuge nestalo, na zavjet je za- boravljeno. I tako taj zavjet hrvatskog sabora, koji veže cijeli hrvatski narod, čeka već punih 200 godina na izvr- šenje. Sad pristupamo k njegovu izvršenju. Prinosima cijelog hrvatskog naroda podići će se u Ludbregu, gdje se ma poseban način od davnine štuje Krv Isusova, kapelica za izvršenje tog za- vjeta hrvatskog sabora. Kapelica će biti u obliku kapelice Kristova groba, pa će time imati još veće značenje. Nad izvršenjem tog zavjeta hrvat- skog sabora preuzeo je pokroviteljstvo hrvatski metropolita preuzv. gosp. dr. Mojzije Stepinac. A na čelu te akcije stoji počasni odbor od nekadanjih na- rodnih zastupnika hivatskog sabora na čelu sa presvij. g. Stjepanom Pavuni- ćem, apostolskim protonotarom i de- kanom ludbreškog koprivničkog cr- kvenoga kotara. Hrvatski sabor uvijek je bio vrhovni predstavnik našeg hrvatskog narodnog života i čuvar naših hrvatskih težnja. Što je hrvatski sabor Bogu obećao, to nam svima mora biti sveto. I ovo ne- izvršeno njegovo obećanje Bogu dužni smo i mi radi svetosti samog zavjeta a i radi svog narodnog ponosa i do- stojanstva izvršiti. Zato pozivamo sva hrvatska kulturna društva, da mas u izvršenju tog zavjeta hrvatskog sabora pomognu. Neka se svuda provedu sa- birne akcije za gradnju ove zavjetne kapelice hrvatskog sabora. Neka ne bude ni jednog Hrvata, koji ne bi ma i najsitniji prinos pridonio za izvrše- nje ovog svetog djela. I neka se ova akcija provede što prije, da još i ove godine zavjet uzmogne biti izvršen te time danas, kad hrvatskog sabora ne- ma, bude dokazana i opća ljubav hr- vatskog naroda prema njegovoj svetoj tradiciji. Nema sumnje, da će to izvr- šenje zavjeta hrvatskog naroda donijeti i hrvatskim narodnjm težnjama mnogo Božjeg blagoslova. Odbor za zavjet hrvatskog sabora Zagreb, Trenkova ulica kKA