TAKSA PLAĆENA U GOTOVU

Narodna Svijes

 

 

GOD. XXI — Br. 34

DUBROVNIK, 23 kolovoza 1939

CIJENA Din. 1,50

Budimo ustrpljivi pri guma 12. ZAGREBAČKI ZBOR
i disciplinirani

Borba, koju hrvatski narod vodi za
ostvarenje svojih najelementarnijih na-
ravnih prava, dolazi iz dana u dan u
nove faze, koje opravdavaju očekivanje,
da nije daleko vrijeme, kad će se po-
četi vidjeti konkretni plod onoga rada,
što ga je kroz svo vrijeme uložio za
slobodu i ravnopravnost Hrvata vogja
hrvatskog narodnog pokreta, dr. Vlatko
Maček.

U vezi s tim prenosimo članak ,Hr-
vatskog Dnevnika od 20 o. mj. koji
glasi:

Ovaj je politički tjedan bio ispunjen
velikom aktivnošću. Vogjeni su veoma
važni razgovori izmegju političara o
o pitanjima, koja duboko zasijecaju u
životne interese i hrvatskoga naroda i
državne zajednice. Ti razgovori još ni-
jesu sasvim dovršeni, pa je stoga ira-
zumljivo što se o njima ništa potanje
ne javlja. Takav običaj uostalom vlada
u cijelom svijetu, Diskusije o tim pi-
njima mogu i trebaju postati javne tek
onda, kada se stvari potpuno rasprave
u užem krugu. Pa ipak javnost ima
pravo tražiti, da joj se kaže, o čemu
se radi, i da joj ne bude zatajeno ono,
što je bitno u tim razgovorima, To
pravo napose pripada hrvatskoj javnosti,
jer se radi o hrvatskom narodu i nje-
govoj budućnosti. Stoga ćemo i mi,
poštujući inače rezerviranost političara,
upozoriti na neke momente, s kojima
javnost treba biti na čistu.

Razgovori su se vodili o novoj dr-
žavnoj organizaciji, koja bi imala do-
nijeti promjenu položaja hrvatskog na-
roda. Promjenu na bolje — to se samo
po sebi razumije,

Radilo se o ustanovljenju teri-
torija, na kojemu hrvatski narod već u
najkraće vrijeme ima razviti svu svoju
aktivnost i konstruktivnost. To naravno
ne znači, da se hrvatski utjecaj ne bi
imao osjećati i na drugim područjima,
o kojima bi kasnije takogjer trebalo
daljnjih razgovora i pregovora. Išlo se
dakle za tim, da se postigne spora-
zum u onom opsegu, u kojemu je to
već danas moguće. Bilo je više razloga,
radi kojih se upravo tako postupalo. U
te se razloge naravno ne možemo da-
nas upuštati, ali će doći vrijeme, mo-
žda i doskora, kad će se moći i o
tome potanje govoriti, Osim toga je
bilo govora tahogjer o novoj organi-
zaciji vršenja vlasti kako na tome ne-
dvojbeno hrvatskom narodnom podru-
čju, tako i u cijeloj državnoj zajednici+
Pokazalo se, da je tehnička provedba
toga lagana, ako se samo hoće ući u
jezgru stvari, Problemi, o kojima se
radi, već su davno zreli za riješenje.
Nesumnjivo veliku olakšicu pravi ili
bi barem trebala praviti težina dosa-
dašnjih iskustava. Kroz ovih se dvade-
set godina vigjelo, što ne valja i što
treba mijenjati. Uz ostale momente tu
su naročita važna gospodarska pitanja,
jer su Hrvati upravo na gospodarskom
području imali razloga za mnogobroj-
ne pritužbe. Dosadašnja su iskustva
pokazala, da se taj problem ne može
rješavati običnim režimskim kombina-

cijama i da stoga treba dati što čvršće
garancije, da se ne će ponavljati do-
sadašnje nezdrave pojave. Nema sum-
nje, da su hrvatski predstavnici u
tome pravcu bili vrlo aktivni, Koliko
je bilo razumijevanja na drugoj strani,
ne može se za sada reći, ali kad se
pregovori završe, i to će se saznati,
Ako se pregovori uspješno dovrše, time
ne će sva pitanja biti definitivno rije-
šena. Bit će i naknadno korektura ili
nadopuna, ali u nikojem slučaju na
štetu hrvatskog naroda. S hrvatske se
strane nastupalo objektivno, pošteno i
pravedno. Znamo, da još ima eleme-
nata, koji bi htjeli, da Hrvati i dalje
ostanu u podregjenom položaju. Oni
će možda u tome pravcu pokušati i
kakvu akciju. Ali je jedno sigurno: s
hrvatske strane nije došao ni jedan
prijedlog i nije učinjena nijedna suge-
stija takve naravi, da bi to vrijegjalo
prava drugoga. Položaj hrvatskog na-
roda u Hrvatskoj ima biti takav, da se
hrvatski narod osjeti zadovoljnim, a
zadovoljstvo hrvatskog maroda ne bi
smjelo smetati nikoga, koji želi s nji-
me suragjivati i brinuti se za zajedni-
čke interese. Nesumnjivo je, da bi u
Hrvatskoj i dalje bilo Srba, kao što ih
je uostalom bilo i prije 1918. Isto tako
bi bilo i Hrvata izvan Hrvatske, jer su
se tečajem stoljeća ma stanovitim mje-
stima našli zajedno i Srbi i Hrvati. To
megjutim nije nikakva nesreća, Činje-
nica, da bi i na jednoj i na drugoj
strani bilo takogjer Srba, odnosno Hr-
vata, može samo povoljno utjecati na
megjusobne odnošaje. Nova organiza-
cija državne zajednice imala bi dovesti
do potrebne ravnoteže i osigurati Hr-
vatima pravedan utjecaj u čitavom dr-
žavnom životu tako, da bi se otklonili
razlozi dosadašnjeg nezadovoljstva i
dosadašnjih prigovora.

Posao, na kojem se radi, vrlo je
važan. Golem je broj razloga, koji go-
vore za to, da taj posao treba što prije
i što temeljitije obaviti. Mi smo Hrvati
sa svoje strane učinili sve, što je bilo
u našoj moći. Trudili smo se da osi-
guramo svoja prava, a nismo ni po-
kušavali krnjiti prava drugoga. Upravo
zato, jer smo- zostupali pravednu stvar,
imali smo, da zaista želimo sporazu-
mno riješenje sviju pitanja, ako je to
ikako moguće, ali naravno za nas spo-
razum ne znači kapitulaciju. Pobrinuli
smo se dakle, da nas historija ni u
jednom slučaju ne učini odgovornima
za bilo koji propust, pa ni za propust
na štetu naših narodnih interesa, Stoga
hrvatska javnost može mirno čekati
rezultat razgovora sigurna, da u nje-
zino ime govori čovjek, koji ne samo
voli svoj narod, nego takogjer znade
braniti njegova prava i njegove inte-
rese. U svakom slučaju idemo u susret
danima, kad će se više poštivati nje-
gova volja.

Budimo stoga mirni, ustrpljivi i di-
sciplinirani. Op. ur.

 

 

Širite Narodnu Svijest

-=w = =
i Rišlinje

Nalazimo se pred novom školskom
godinom. Do malo dana otvorit će se
vrata naših srednjih škola da omoguće
upisivanje gjaka u Trgovačku akade-
miju, Učiteljsku školu i Gimnaziju. Par
misli koje iznosimo namijenjeno je rodi-
teljima, koji imaju mamjeru upisati
svoju djecn u gimnaziju. Ostavljamo
na stranu pitanje, da li i u koliko je
danas aktuelno pitanje školovanja djece;
je li normalna pojava velikog pače i
prevelikog broja mladeži u srednjim
školama; napose pak ne namjeravamo
govoriti o velikom problemu školova-
nja ženske mladeži, koji problem ima
svoje dalekosežne odgojne i socijalne
posljedice. Sve su to problemi, o ko-
jima bi trebalo napose govoriti i ra-
spravljati, Naše misli polaze sa činje-
nice, da je ove godine u mjesecu junu
od 160 prijavljenih, položilo prijamni
ispit za ulaz u gimnaziju 120 dječaka
i djevojčica.

Dubrovačka gimnazija službeno se
danas zove ,Državna realna gimnazija
sa klasičnim odjeljenjima“. Tko pozna
historiju ovog najstarijeg srednjoškol-
skog kulturnog žarišta zna, da je du-
brovačka gimnazija zamišljena i ostva-
rena kao klasični zavod, Slavni , Col-
legium Ragusinum“ stotinama godina
unatrag širio je u mladeži duh klasične
grčke i rimske kulture, kulture, koja je
prvenstveno imala za svrhu odgojiti u
mlađeži dušu i srce, I laj svoj važni
kulturni i odgojni zadatak vršila je Du-
brovačka gimnazija u zgradi današnje
Sponze, starog Collegiuma na Jezuvi-
tima i u onoj zgradi nekadašnjeg sa-
mostana sv. Katarine sve do prevrata,
kada se je — valjda u cilju davanja
novog duha i smjera odgoja mladeži
— pretvorila jednim običnim birokrat-
skim dekretom u realnu gimnazijn. Na-
stala je razumljiva reakcija u gradu
klasične kulture, poduzeti su koraci,
povela se je borba koja nije povratila
klasične gimnazije Dubrovniku, nego
joj se je dao onaj privjesak ,sa kla-
sičnim odjeljevjima“. I dogagja se, da
većina gjaka pohagja realnu gimnaziju,
a samo malo njih odlučuju se, da pri-
me klasičnu kulturu, do koje se dolazi
poznavanjem grčkog i latinskog je-
zika.

Kod argumentiranja, zašto da se u-
pisuju gjaci u realnu gimnaziju navodi
se u glavnom to, da su grčki i latin-
ski jezik teški i za mladež nesavladivi,
Dozvoljavamo, da ova dva mrtva je-
ka imaju svoje teškoće, ali to ne može
biti odlučan momenat u prosugjivanju
ovoga pitanja. Jer ma koncu ili realna
gimnazija nema svojih i te kako te-
ških predmeta. Imao sam prigode čuti
od mnogih gjaka, kad su se spremali
za ispit zrelosti, da se neizmjerno kaju,
što su se upisali u realnu gimnaziju i
da bi se drugi put mnogo radije upi-
sali u klasičnu, a to jer da su realni
predmeti teški. Prema tomu pitanje te-
škoće treba svladavati marljivim i u-
strajnim radom.

Klasični jezici, nakon što se svladaju
poteškoće gramatike i sintakse otvaraju

Medjunarodni
Opći Veliki
sajam Uzoraka
i
Televizijska
izložba

26. VIII.
4. IX. 1939.

 

Na željeznicama besplatan povratak, na jad-
ranskim parobrodima viši razred za cijenu
nižega, na avijonima 10% od 21 VIII do 9 IX,

 

mladeži divne poglede u bogatu grčku i
latinsku kulturu. Tamo gjaci imuju
prilike da se oduševe za djela duha i
srca, za umjetnost u pravom smislu
riječi, Čitanje Homera, Tacita, Cice-
rona, Platona, Sofokla,  Euripida,
Ovidija i dr. pruža mogućnost, da
se omladina upozna sa klasičnim
auktorima, na kojima su se ispirirali
mnogi i mnogi auktori kasnijih kla-
sičnih djela i iz kojih su se odgojile
plejade ljudi, koji su bili dobri ocevi,
domaćini i gragjani.

Klasična izobrazba omladine potre-
bna je danas više možda no ikada, Svi
smo mi danas svjedoci teške krize koju
proživljuje ljudska zajednica u pojedi-
nim državama i narodima. To je u pr-
vom redu kriza duha, kriza ideja, kriza
odgoja: misli, srca i ljudske volje. Da-
našnji čovjek sve više prestaje biti čo-
vjek, jer se udaljuje od mačela, ideja
koje su logični produkt žjudskog uma.
Filozofija života postavlja se na bazu
krivih ideja i zabluda. Čovjeka se ma-
terijalizira, a odriče mu se njegova spi-
ritualnost, duhovnost. Ljudi vole da
govore o potrebi realnosti, ali su u
tomu jednostrani, jer dok ističu mate-
rijalne realnosti, poriču duhovne real-
nosti, koje su i te kako stvarne pak
prema tome realne. Učenje klasičnih
predmeta upućuje mlade ljude na pri-
znavanje tih važnijih vrijednosti, o ko-
jima tako mudro i solidno govore jaki
umnici iz staroklasičnih vremena.

Posljedice prevelikog isticanja ma-
terijalnih vrijednosti vide se na svakom
koraku. Najprije se poriče odnos čo-
vjeka sa Stvoriteljem - Bogom i pro-
povijeda u raznim formama emancipa-
ciju čovjeka od svake veze što ih na-
lažu vjerske istine i moralna načela.
Pripovijedanje apsolutne slobode do-
vodi do nepriznavanja auktoriteta naj-
prije roditeljskog a onda društvenog.
Deifikacija materije dovodi do isticanja
vanjskih forma ljudskog tijela: zato
nečedno odijevanje i golotinja, pojave,
koje uprav zarobljuju ljudski duh i
čovjeka i to baš u momentu, kad iz-
vjesni ljudi misle, da ostvaruju slobo-
du čovjeka.

Mi bi mogli da napišemo cijelu
knjigu o lošim posljedicama krivih
ideja i načela, kojima se hoće da ru-
kovodi moderni svijet. Dovoljno je i
ovo par redaka, da se shvati potreba
isticanja onoga bez čega čovjek po-
staje materija, a u zadnjim konsekven-
cijama prava ili bolje degenerirana
životinja.

Molimo roditelje, da povedu o ovo-
me računa pak da dobro promisle