Strana 2 iskažete našem neustrašivom vogji Dr. Vlatku Mačeku i njegovim saradnicima našu duboku zahvalnost, za sve što su učinili, da naš Dubrovnik dogje u naručaj mile mam Hrvatske, Neprija- telji su istina, osobito u zadnje vrijeme uprli sve sile, da nam Dubrovnik otr- gnu, ali Dubrovnik, koji je grad slo- bode, grad Gundulića, grad Sv Vlaha nije mogao da dogje nego u krilo Hrvatske. S ovim željama i ljubavlju mi Vas pozdravljamo spremni da po- kažemo, i da dokažemo, da smo do- stojni slobode koju smo postigli i da smo spremni raditi skupa s Vama, da naš uspjeh bude potpun i da po- stignemo ono što nam je još da posti- gaemo Hrvat. je kadar da stvara čudesa. A Vas braćo pozivljem, da pokažete kao dosad tako i odsada ustrpljivost mir i disciplinu. Sretan Vam put, dragi narodni zastupniče, a još sretniji po- vratak. Živio prof. Roko Mišetić, ži- vjela slobodna Hrvatska, Živio dr. Vla- tko Maček. Na ovaj pozdrav odgovorio je prof. Roko Mišetić u glavnom ovako: Ovo večerašnje veselje zaista je ve- liko. Iz Hrvatske idem u Hrvatsku. Šalje me ovaj narod, jer je kazao da tako mora biti. Ovaj naš radni narod i gragjani radili su u slozi i disciplini, pak smo eto postigli, da je naš grad došao u Hrvatsku. Disciplinom i slo- gom Dubrovnik je vjekovima znao da živi u slobodi, pa tako i danas moći će da sačuva postignutu slobodu samo slogom i disciplinom. Stoga budite mirni, braćo, pametni i vjerni našemu vogji dr. Vlatku Mačeku. Razvili smo skupnim radom i naporima barjak hr- vatske slobode, koji pokriva maše kra- jeve, a još fali samo malo, Da se i to postige potrebno je da mirno postu- pate i imate vjeru u zastupnike, Vi nas nijeste izdali, nećemo ni mi nikada zaboraviti vas dragi seljaci, radnici, gra- gjani, inteligencijo. Prvi put idem po našeni Jadranu, da uredimo ono što smo teškom mukom stekli. Vi ste sre- ini, ja sam sretan, slobodna je Hrvat- ska. Srce kipi od radosti. Budite mirni; čuvajte banovinu Hrvatsku slogom i disciplinom, U slobodnoj Hrvatskoj naša raja neće više biti raja. Živjela slobodna Hrvatska! Živio dr. Vlatko Maček. Za vrijeme oba govora masa je pri- regjivala spontane i oduševljene mani festacije nar. zastupniku, Dr. Mačeku i slobodnoj Hrvatskoj. Nakon toga otpjevana je ,,Lijepa naša“ i masa se je u savršenom miru i redu povratila svojim kućama u Gruž i grad pred- vogjena Gungulićevom glazbom. Već u nedjelju poslije podne grad se je počeo kititi hrvatskim trobojni- cama. U utorak pak 29/8 podignuta je Hrvatska zastava rano ujutro ma bolnici, narodnoj banci, trgovačkoj a- kademiji, osnovnoj školi i katedrali, a najposlije na Općini, na Orlandu i na gradskim zidinama. Na gordom Lovri- jencu zalepršao je bijeli barjak Sv. Vlaha i hrvatska trobojnica. Podizanje hrvatske zastave na Općini i na Or- landu narod je popratio pjevanjem »lLijepe naše“ i manifestacijama Dr. Vlatku Mačeku, hrvatskom saboru i slobodnoj Hrvatskoj. SIE s. llastiona I. Doć == Umjerene cijene Kompetencije Ba- novine Hrvatske Uredba o Banovini Hrvatskoj pred- stavlja vrlo vrijednu tekovinu hrvatske narodne borbe. Po toj uredbi vrši Ba- novina Hrvatska svu vlast izuzevši po- slove, koji spadaju u resor ministar- stva vanjskih poslova, vojske i morna- rice, pošta telegrafa i telefona te mi- nistarstva prometa (saobraćaja). Megju- tim ministarsko vijeće može prenositi i druge poslove s državnih vlasti i us- tagova u nadležnost Banoviue Hrvat- ske. Banovina Hrvatska nadležna je takogjer za davanje državljanstva u svima slučajevima osim davanja držav- ljanstva iznimnim putem t. j. bez ob- zira ma trajanje boravka i na narod- nost, te osim oduzimanja državljanstva. Ali s druge strane ne može središnja vlada podjeljivati državljanstvo osoba- ma, koje žive na teritoriju Hrvatske, a toga državljanstva nemaju. Zajedničkoj su vladi ostali takogjer poslovi vjera, što se obrazlaže vjerskom raznolikoš- ću, kojom se odlikuje država, Iz zako- nodavstva zadržano je za zajedničku skupštinu samo zakonodavstvo iz o- noga područja, gdje stvarno postoji unifikacija prava megju svima država- ma. Smatralo se naime, da to treba biti zajedničko obzirom na to, što je takvo zakonodavstvo zajedničko i kod raznih potpuno nezavisnih država, te se u tome smislu stvaraju i konven- cije posredovanjem ministarstva vanj- skih poslova. Zajedničkoj je skupštini ostavljena takogjer zakonodavna vlast glede temeljnih načela prosvjetne i sa- moupravne politike, te općih načela glede radničkog prava, zatim prava o- siguranja i općih načela vodnog pra- va. Sabor Banovine Hrvatske može megjutim donositi zakone unutar tih općih smjernica, a Banovini Hrvatskoj pripada isključiva izvršna vlast u vezi s tim zakonima. U osobi je bana kon- centrirana sva upravna vlast, Oa je ne vrši u ime predsjednika vlade ili mi- nistra unutrašnjih poslova ili ministar- skog vijeća, nego isključivo u ime Kralja. Njegov je dakle položaj unutar njegove madležnosti izjednačen s po- ložajem ministarskog vijeća, Taj se njegov posebni položaj očituje i u na- činu njegovog imenovanja. Njega ne predlaže ni predsjednik vlade ni mi- nistarsko vijeće, nego ga imenuje Kralj, a ukaz o tome imenovanju prema pot- pisuje ban. Obzirom na to, što je ban odgovoran Saboru Banovine Hrvatske i to će se imenovanje vršiti u skladu s parlamentarnim načelima, dakle na- kon konzultiranja predsjednika Hrvat- skog Sabora. Ako sravnimo sadašnju nadležnost bana Hrvatske, vidjet ćemo, da je ona znatno veća, nego što je bila do pre- vrata. Nije se naime moglo ni smjelo poći sa stanovišta, da Hrvatska treba dobiti ono, što je imala prije ujedi- njenja u državnu zajednicu sa Srbijom i ostalim krajevima, jer Hrvatska nije bila zadovoljna niti sa svojim položa- jem prije prevrata, radi čega je i vo- dila borbu za promjenu toga položaja. Utjecaj će hrvatskog naroda i na za- jedničke poslove biti veći od utjecaja na zajedničke poslove s ikraljevinom Ugarskom, jer je razmjer snaga danas drukčiji, nego što je onda bio. Ban imenuje sve činovnike i službenike unutar nadležnosti banovine izuzevši suce kasacionog suda, apelacionih su- dova, upravnog suda, računskog suda i okružnih sudova, koji se imenuje i unapredjuju Kraljevim ukazom, ali na prijedlog bana. Isto tako se na prije- NARODNA SVIJEST 31 kolovoza 1939 . »Raskošno je le- žati na toplom sun- cu ovako dokono i bez straha, da ću se opeći. Moja ko- ža nije još nikada ovako lijepo pocr- njela.« m _> karin dlog bana imenuju Kraljevim ukazom takogjer činovnici [.,, II. i III. položajne grupe. Uzdignut je i položaj upravnog suda u Zaprebu, jer na nj prelaze svi poslovi za koje je bio nadležan drža- vni savjet. Prema tome će se i ti po- slovi obavljati u Zagrebu, čime će biti prištegjeni mnogobrojni troškovi. Banovina Hrvatska potpuno će sa- mostalno raspolagati svojim prihodima. Ona u tome pogledu ne će biti pod- vrgnuta niti nadzoru niti odobrenju za- jedničke vlade. Računsku će kontrolu obavljati samostalno i konačno pose- ban računski sud Hrvatske, Koji će iz- vori, oblici i vrste prihoda pripasti u nadležnost Banovine Hrvatske, nije od- regjeno ovom uredbom, ali će i u to- mu pogledu vrijediti načelo da Hrvat- ska daje zajednici samo razmjeran iznos prihoda na svojemu teritoriju tako, da mogne potpuno udovoljavati svo- jim potrebama. To će se pitanje riješiti posebnom uredbom, da se u buduće onemogući gospodarsko eksploatiranje Hrvatske. U vezi s uvodjenjem finan- cijalne nezavisnosti Hrvatske imat će se riješiti još mnoga pitanja. Ne će više biti moguć centralizam na finan- cijalnom području, koji je tako teško osjećao hrvatski narod. Zahtjevi hrvat- skih privrednika, toliko pravedni, o- stvarit će se u cjelosti, Hrvatska će privreda na novo oživjeti oslobodivši se letargije, u koju ju je ubacivao pri- vredni centralizam. Ne će se više naš pupilarni novac, ulagan u Državnoj Hipotekarnoj Banci, upotrebljavati iz- van područja Hrvatske. Otvorit će se takogjer krediti hrvatskom seljaku, da se podigne naše seljačko gospodarstvo. Obzirom na to, što i socijalna politika spada u nadležnost bana Hrvatske, doći će i hrvatsko radništvo do svojih prava. U banovu konpetenciju spada i redar- darstvo tako, da će ono u buduće sta- jati u službi naroda. Ne će više u po- litici dobivati zaklonište mračni ele- menti, koji su iz busije napadali hrvat- vatske rodoljube ugrožavajući im često puta i goli život. Uredba o Banovini Hrvatskoj pred- vigja izbor zastupnika za Hrvatski Sa- bor na temelju općeg, jedaakog, me- posrednog i tajnog prava glasa uz za- štitu manjina. Predsjednik dr, Maček, dosljedan slobodarskim načelima Hr- vatske seljačke stranke, pobrinuo, se da u Hrvatski Sabor može doći svatko, tko ima korjena u narodu, Bit će dakle omogućena i opozicija, ako je i koliko je bude u narodu. Kad se donese prvi izborni red, organizacija i poslovnik Sabora, vidjet će se, koliko se dr, Ma- ček pobrinuo, da budu zaštićena prava Hrvatske. To će se pitanje za sada ri- ješiti Kraljevskom uredbom, ali će Hr- vatski Sabor, vršeći suvereno pravo hrvatskog naroda, moći tu uredbu i promijeniti, i to izborni red i organi- »... POUZDAJTE SE U MENE: NIVEA JE NAJ. BOLA ZA VA- Šu KOŽU « Milodari, Udijeliše Dječjem Zaklo- ništu D. 50 po ugl. obitelji: Ivana Vi- olić, u počast uspomene blagopok. ggie. Sante Maržan; Anjeza Moraveci obitelj Pupator D. 100; Linardović, da počasti uspomenu svog blagp. muža odnosno oca D. 500; u počast istoga g. Pero Katičić 50. — U fond Dub. Plivač, Kluba po- ložio je g. Mandi D. 50, da počasti uspomenu svoje blagp. majke. — Zavodu Službenica Milosrgja na Piluma po D. 50: Ggja. Marija Slokar, da počasti uspomenu blagp. Maržan ; Obitelji Kalčić i Pokorni da počaste istu uspomenu; G. Mhho Vodopić D. 100, da počasti uspomenu blagp. Refa Saraka i D. 100 u počast uspomene Maržan. — Zakloništu Domus Christi g. Kaz- načić Ugo D. 50, da počasti uspomenu pk. Linardovich Antuna. — Odboru ,Milosrgje“ ggja. Elka ud, De Giulli D. 50, da počasti uspo- menu blagp. Sante Maržan. Kretanje vlakova. Po najnovijemu voznomu redu odlaze vlakovi sa že- ljezničke stanice (kolodvora) u Gružu u smjeru prama Sarajevu u 6,00 ura u jutro, u 12.05 u podne i u 19.45 u večer (ovaj je zadnji brzi). Osim toga mješoviti vlak samo do Hutova odla- zi u 16.00 ura po podne, a rapidni motorni vlak preko Sarajeva do Beo- grada u 5.46 u jutro. — Vlakovi do- laze na kolodvor u Gruž u 5.45 u jutro, u 9.40 u jutro (brzi) i u 18.45 po podne. Motorni vlak iz Beograda stiže u Gruž tačno u ponoći. — Osim ovih direktnih veza ima još i noćni o- sobni vlak na pruzi Zelenika-Sarajevo, na koji ima priključak iz Gruža s od- laskom u ponoći i 10 minuta, a s do- laskom u Gruž u 2.23 u noći. zaciju Sabora banovinskim zakonom, a poslovnik rezolucijom Sabora. Iz u- redbe o Banovini Hrvatskoj vidi se, da će Hrvatski Sabor imati zakonoda- vnu vlast na području gragjanskog i kaznenog prava. On će u pravom smi- slu riječi biti zakonodavno tijelo, preko kojega će hrvatski narod provoditi svoju volju. Nema sumnje, da će se kom- petencija Hrvat. Sabora još i proširiti kao i opseg Banovine Hrvatske. Ovo je prvi, ali divovski korak naprijed. Još nije bilo nijednog srbijanskog državnika, koji bi bio voljan ua ovome temelju raditi. Hrvatski će narod znati čuvati svoje tekovine, koje je postigao dugo- godišnjom ustrajnom borbom i bezpri- mjernim žrtvama, Zato on danas za- hvaljuje jednako predsjedniku dru. Mačku kao i onim mnogobrojnim mu- čenicima i patnicima, koji su toliko podnijeli za slobodu Hrvatske. Di. LI