Strana 2

 

iskažete našem neustrašivom vogji Dr.
Vlatku Mačeku i njegovim saradnicima
našu duboku zahvalnost, za sve što
su učinili, da naš Dubrovnik dogje u
naručaj mile mam Hrvatske, Neprija-
telji su istina, osobito u zadnje vrijeme
uprli sve sile, da nam Dubrovnik otr-
gnu, ali Dubrovnik, koji je grad slo-
bode, grad Gundulića, grad Sv Vlaha
nije mogao da dogje nego u krilo
Hrvatske. S ovim željama i ljubavlju
mi Vas pozdravljamo spremni da po-
kažemo, i da dokažemo, da smo do-
stojni slobode koju smo postigli i da
smo spremni raditi skupa s Vama,
da naš uspjeh bude potpun i da po-
stignemo ono što nam je još da posti-
gaemo Hrvat. je kadar da stvara čudesa.
A Vas braćo pozivljem, da pokažete
kao dosad tako i odsada ustrpljivost
mir i disciplinu. Sretan Vam put, dragi
narodni zastupniče, a još sretniji po-
vratak. Živio prof. Roko Mišetić, ži-
vjela slobodna Hrvatska, Živio dr. Vla-
tko Maček.

Na ovaj pozdrav odgovorio je prof.
Roko Mišetić u glavnom ovako:

Ovo večerašnje veselje zaista je ve-
liko. Iz Hrvatske idem u Hrvatsku.
Šalje me ovaj narod, jer je kazao da
tako mora biti. Ovaj naš radni narod
i gragjani radili su u slozi i disciplini,
pak smo eto postigli, da je naš grad
došao u Hrvatsku. Disciplinom i slo-
gom Dubrovnik je vjekovima znao da
živi u slobodi, pa tako i danas moći
će da sačuva postignutu slobodu samo
slogom i disciplinom. Stoga budite
mirni, braćo, pametni i vjerni našemu
vogji dr. Vlatku Mačeku. Razvili smo
skupnim radom i naporima barjak hr-
vatske slobode, koji pokriva maše kra-
jeve, a još fali samo malo, Da se i to
postige potrebno je da mirno postu-
pate i imate vjeru u zastupnike, Vi nas
nijeste izdali, nećemo ni mi nikada
zaboraviti vas dragi seljaci, radnici, gra-
gjani, inteligencijo. Prvi put idem po
našeni Jadranu, da uredimo ono što
smo teškom mukom stekli. Vi ste sre-
ini, ja sam sretan, slobodna je Hrvat-
ska. Srce kipi od radosti. Budite mirni;
čuvajte banovinu Hrvatsku slogom i
disciplinom, U slobodnoj Hrvatskoj
naša raja neće više biti raja. Živjela
slobodna Hrvatska! Živio dr. Vlatko
Maček.

Za vrijeme oba govora masa je pri-
regjivala spontane i oduševljene mani
festacije nar. zastupniku, Dr. Mačeku
i slobodnoj Hrvatskoj. Nakon toga
otpjevana je ,,Lijepa naša“ i masa se
je u savršenom miru i redu povratila
svojim kućama u Gruž i grad pred-
vogjena Gungulićevom glazbom.

Već u nedjelju poslije podne grad
se je počeo kititi hrvatskim trobojni-
cama. U utorak pak 29/8 podignuta
je Hrvatska zastava rano ujutro ma
bolnici, narodnoj banci, trgovačkoj a-
kademiji, osnovnoj školi i katedrali, a
najposlije na Općini, na Orlandu i na
gradskim zidinama. Na gordom Lovri-
jencu zalepršao je bijeli barjak Sv.
Vlaha i hrvatska trobojnica. Podizanje
hrvatske zastave na Općini i na Or-
landu narod je popratio pjevanjem
»lLijepe naše“ i manifestacijama Dr.
Vlatku Mačeku, hrvatskom saboru i
slobodnoj Hrvatskoj.

 

  

SIE

  

s. llastiona

I. Doć ==

Umjerene cijene

Kompetencije Ba-
novine Hrvatske

Uredba o Banovini Hrvatskoj pred-
stavlja vrlo vrijednu tekovinu hrvatske
narodne borbe. Po toj uredbi vrši Ba-
novina Hrvatska svu vlast izuzevši po-
slove, koji spadaju u resor ministar-
stva vanjskih poslova, vojske i morna-
rice, pošta telegrafa i telefona te mi-
nistarstva prometa (saobraćaja). Megju-
tim ministarsko vijeće može prenositi
i druge poslove s državnih vlasti i us-
tagova u nadležnost Banoviue Hrvat-
ske. Banovina Hrvatska nadležna je
takogjer za davanje državljanstva u
svima slučajevima osim davanja držav-
ljanstva iznimnim putem t. j. bez ob-
zira ma trajanje boravka i na narod-
nost, te osim oduzimanja državljanstva.
Ali s druge strane ne može središnja
vlada podjeljivati državljanstvo osoba-
ma, koje žive na teritoriju Hrvatske, a
toga državljanstva nemaju. Zajedničkoj
su vladi ostali takogjer poslovi vjera,
što se obrazlaže vjerskom raznolikoš-
ću, kojom se odlikuje država, Iz zako-
nodavstva zadržano je za zajedničku
skupštinu samo zakonodavstvo iz o-
noga područja, gdje stvarno postoji
unifikacija prava megju svima država-
ma. Smatralo se naime, da to treba
biti zajedničko obzirom na to, što je
takvo zakonodavstvo zajedničko i kod
raznih potpuno nezavisnih država, te
se u tome smislu stvaraju i konven-
cije posredovanjem ministarstva vanj-
skih poslova. Zajedničkoj je skupštini
ostavljena takogjer zakonodavna vlast
glede temeljnih načela prosvjetne i sa-
moupravne politike, te općih načela
glede radničkog prava, zatim prava o-
siguranja i općih načela vodnog pra-
va. Sabor Banovine Hrvatske može
megjutim donositi zakone unutar tih
općih smjernica, a Banovini Hrvatskoj
pripada isključiva izvršna vlast u vezi
s tim zakonima. U osobi je bana kon-
centrirana sva upravna vlast, Oa je ne
vrši u ime predsjednika vlade ili mi-
nistra unutrašnjih poslova ili ministar-
skog vijeća, nego isključivo u ime
Kralja. Njegov je dakle položaj unutar
njegove madležnosti izjednačen s po-
ložajem ministarskog vijeća, Taj se
njegov posebni položaj očituje i u na-
činu njegovog imenovanja. Njega ne
predlaže ni predsjednik vlade ni mi-
nistarsko vijeće, nego ga imenuje Kralj,
a ukaz o tome imenovanju prema pot-
pisuje ban. Obzirom na to, što je ban
odgovoran Saboru Banovine Hrvatske
i to će se imenovanje vršiti u skladu
s parlamentarnim načelima, dakle na-
kon konzultiranja predsjednika Hrvat-
skog Sabora.

Ako sravnimo sadašnju nadležnost
bana Hrvatske, vidjet ćemo, da je ona
znatno veća, nego što je bila do pre-
vrata. Nije se naime moglo ni smjelo
poći sa stanovišta, da Hrvatska treba
dobiti ono, što je imala prije ujedi-
njenja u državnu zajednicu sa Srbijom
i ostalim krajevima, jer Hrvatska nije
bila zadovoljna niti sa svojim položa-
jem prije prevrata, radi čega je i vo-
dila borbu za promjenu toga položaja.
Utjecaj će hrvatskog naroda i na za-
jedničke poslove biti veći od utjecaja
na zajedničke poslove s ikraljevinom
Ugarskom, jer je razmjer snaga danas
drukčiji, nego što je onda bio. Ban
imenuje sve činovnike i službenike
unutar nadležnosti banovine izuzevši
suce kasacionog suda, apelacionih su-
dova, upravnog suda, računskog suda
i okružnih sudova, koji se imenuje i
unapredjuju Kraljevim ukazom, ali na
prijedlog bana. Isto tako se na prije-

NARODNA SVIJEST 31 kolovoza 1939

 

 

.

»Raskošno je le-
žati na toplom sun-
cu ovako dokono i
bez straha, da ću
se opeći. Moja ko-
ža nije još nikada
ovako lijepo pocr-
njela.«

m _>
karin

dlog bana imenuju Kraljevim ukazom
takogjer činovnici [.,, II. i III. položajne
grupe. Uzdignut je i položaj upravnog
suda u Zaprebu, jer na nj prelaze svi
poslovi za koje je bio nadležan drža-
vni savjet. Prema tome će se i ti po-
slovi obavljati u Zagrebu, čime će biti
prištegjeni mnogobrojni troškovi.

Banovina Hrvatska potpuno će sa-
mostalno raspolagati svojim prihodima.
Ona u tome pogledu ne će biti pod-
vrgnuta niti nadzoru niti odobrenju za-
jedničke vlade. Računsku će kontrolu
obavljati samostalno i konačno pose-
ban računski sud Hrvatske, Koji će iz-
vori, oblici i vrste prihoda pripasti u
nadležnost Banovine Hrvatske, nije od-
regjeno ovom uredbom, ali će i u to-
mu pogledu vrijediti načelo da Hrvat-
ska daje zajednici samo razmjeran
iznos prihoda na svojemu teritoriju tako,
da mogne potpuno udovoljavati svo-
jim potrebama. To će se pitanje riješiti
posebnom uredbom, da se u buduće
onemogući gospodarsko eksploatiranje
Hrvatske. U vezi s uvodjenjem finan-
cijalne nezavisnosti Hrvatske imat će
se riješiti još mnoga pitanja. Ne će
više biti moguć centralizam na finan-
cijalnom području, koji je tako teško
osjećao hrvatski narod. Zahtjevi hrvat-
skih privrednika, toliko pravedni, o-
stvarit će se u cjelosti, Hrvatska će
privreda na novo oživjeti oslobodivši
se letargije, u koju ju je ubacivao pri-
vredni centralizam. Ne će se više naš
pupilarni novac, ulagan u Državnoj
Hipotekarnoj Banci, upotrebljavati iz-
van područja Hrvatske. Otvorit će se
takogjer krediti hrvatskom seljaku, da
se podigne naše seljačko gospodarstvo.
Obzirom na to, što i socijalna politika
spada u nadležnost bana Hrvatske, doći
će i hrvatsko radništvo do svojih prava.
U banovu konpetenciju spada i redar-
darstvo tako, da će ono u buduće sta-
jati u službi naroda. Ne će više u po-
litici dobivati zaklonište mračni ele-
menti, koji su iz busije napadali hrvat-
vatske rodoljube ugrožavajući im često
puta i goli život.

Uredba o Banovini Hrvatskoj pred-
vigja izbor zastupnika za Hrvatski Sa-
bor na temelju općeg, jedaakog, me-
posrednog i tajnog prava glasa uz za-
štitu manjina. Predsjednik dr, Maček,
dosljedan slobodarskim načelima Hr-
vatske seljačke stranke, pobrinuo, se da
u Hrvatski Sabor može doći svatko,
tko ima korjena u narodu, Bit će dakle
omogućena i opozicija, ako je i koliko
je bude u narodu. Kad se donese prvi
izborni red, organizacija i poslovnik
Sabora, vidjet će se, koliko se dr, Ma-
ček pobrinuo, da budu zaštićena prava
Hrvatske. To će se pitanje za sada ri-
ješiti Kraljevskom uredbom, ali će Hr-
vatski Sabor, vršeći suvereno pravo
hrvatskog naroda, moći tu uredbu i
promijeniti, i to izborni red i organi-

 

»... POUZDAJTE
SE U MENE:
NIVEA JE NAJ.
BOLA ZA VA-

Šu KOŽU «

Milodari, Udijeliše Dječjem Zaklo-
ništu D. 50 po ugl. obitelji: Ivana Vi-
olić, u počast uspomene blagopok.
ggie. Sante Maržan; Anjeza Moraveci
obitelj Pupator D. 100; Linardović, da
počasti uspomenu svog blagp. muža
odnosno oca D. 500; u počast istoga
g. Pero Katičić 50.

— U fond Dub. Plivač, Kluba po-
ložio je g. Mandi D. 50, da počasti
uspomenu svoje blagp. majke.

— Zavodu Službenica Milosrgja na
Piluma po D. 50: Ggja. Marija Slokar,
da počasti uspomenu blagp. Maržan ;
Obitelji Kalčić i Pokorni da počaste
istu uspomenu; G. Mhho Vodopić D.
100, da počasti uspomenu blagp. Refa
Saraka i D. 100 u počast uspomene
Maržan.

— Zakloništu Domus Christi g. Kaz-
načić Ugo D. 50, da počasti uspomenu
pk. Linardovich Antuna.

— Odboru ,Milosrgje“ ggja. Elka
ud, De Giulli D. 50, da počasti uspo-
menu blagp. Sante Maržan.

 

Kretanje vlakova. Po najnovijemu
voznomu redu odlaze vlakovi sa že-
ljezničke stanice (kolodvora) u Gružu
u smjeru prama Sarajevu u 6,00 ura
u jutro, u 12.05 u podne i u 19.45 u
večer (ovaj je zadnji brzi). Osim toga
mješoviti vlak samo do Hutova odla-
zi u 16.00 ura po podne, a rapidni
motorni vlak preko Sarajeva do Beo-
grada u 5.46 u jutro. — Vlakovi do-
laze na kolodvor u Gruž u 5.45 u
jutro, u 9.40 u jutro (brzi) i u 18.45
po podne. Motorni vlak iz Beograda
stiže u Gruž tačno u ponoći. — Osim
ovih direktnih veza ima još i noćni o-
sobni vlak na pruzi Zelenika-Sarajevo,
na koji ima priključak iz Gruža s od-
laskom u ponoći i 10 minuta, a s do-
laskom u Gruž u 2.23 u noći.

 

 

zaciju Sabora banovinskim zakonom,
a poslovnik rezolucijom Sabora. Iz u-
redbe o Banovini Hrvatskoj vidi se,
da će Hrvatski Sabor imati zakonoda-
vnu vlast na području gragjanskog i
kaznenog prava. On će u pravom smi-
slu riječi biti zakonodavno tijelo, preko
kojega će hrvatski narod provoditi svoju
volju. Nema sumnje, da će se kom-
petencija Hrvat. Sabora još i proširiti
kao i opseg Banovine Hrvatske. Ovo je
prvi, ali divovski korak naprijed. Još
nije bilo nijednog srbijanskog državnika,
koji bi bio voljan ua ovome temelju
raditi. Hrvatski će narod znati čuvati
svoje tekovine, koje je postigao dugo-
godišnjom ustrajnom borbom i bezpri-
mjernim žrtvama, Zato on danas za-
hvaljuje jednako predsjedniku dru.
Mačku kao i onim mnogobrojnim mu-
čenicima i patnicima, koji su toliko
podnijeli za slobodu Hrvatske.

Di. LI