TAKSA PLAĆENA U GOTOVU

Narodna Svijes

 

 

GOD. XXI — Br. 37

DUBROVNIK, 13 rujna 1939

Što sada? ! mi Hrvati želimo dobiti
jednogkanoniziranogsveca

Hrvatsko se pitanje sregjiva, u glav-
nom dobili smo svoju slobodu. Pred
nama stoji ogroman posao, te treba
da pregnemo svim silama, da se ma-
knemo sa mrtve tačke. Treba da dva-
deset godišnju zapuštenost i zanema-
renost ispravimo, da počnemo iznova,
na zapuštenoj njivi hrvatskog naroda,
orati i sijati dobro i plemenito sjeme
svih ljudskih vrednota,

Prama nama se je maćuhinski po-
stupalo, jer ili nas se nije razumjelo
ili su nas htjeli pregaziti uništivši na-
šu individualnost. Razni režimi od na-
šeg ujedinjenja, uz pomoć ili naivnih
Hrvata ili  plaćenički orijentiranih,
eksploatisaše našu ekonomsku snagu,
pruživši nam samo mrvice padajuće
su bogatog stola bivših režimljija.

Sigurni smo, da tome nije kriv srpski
narod, jer ni njemu u većini nije bilo
dobro, kao ni hrvatskom narodu. Čar-
šija je bila zarobila sve privilegije u
svoje ruke, a ti rajo mučiii trpi, Znalo
se je uckati srpski narod proti Hrva-
tima, kojekakvim krilat'cama i smicali-
cama, Držalo ga se silom ili milom
uza se, kao da bi tobože prijetila pro-
past srpskom narodu od Hrvata, A
Hrvati su tražili samo svoje, tražili su
pravdu, tražili su domokraciju u pra-
vom smislu rieči, ne onu gospodsku
demokraciju,  izrogjenu, izvještačenu,
oligarhijsku, despotsku.

Sada nam je na posao, da se sve
ispravi, uredi i počne sa novim ela-
nom za boljitak, napredak i procvat
hrvatskog naroda. Sada moramo biti
svijesni svoje slobode i svoje odgo-
vornosti pred Bogom i narodom, U
prvom redu naše vogje trebaju da bu-
du na svome mjestu, da imaju uvijek
pred očima boljitak naroda, da se o-
tresu onoga nerazboritog i gramzljivog
egoizma, Moraju da budu svijesni za-
daće, koju im je narod nametnuo, po-
vjerivši im vodstvo i upravu narodnog
broda.

Činovništvo bi moralo biti prožeto
svojom dužnošću, svijesni da rade za
svoj narod, za svoju dobru budućnost.
Moralo. bi prestati ono sabotiranje i
ljenčarenje na štetu brze i pravedne
administracije, Strašno škodi narodu
ono odugovlačenje i neumjesno po-
stupanje pri riješavanju molba, akata i
prijava, pri čemu je vladala protekcija
i bakšiš, a nije se gledalo na vrijeme
i hitnost podnesaka.

Moraju iz naše sredine nestati pro-
tekcije, mekvalifikacije i slične greške,
koje koče ispravno i pravedno djelo-
vanje u ustrojstvu raznih administra-
cija, Korupcija bi se morala zakonom
strogo kažnjavati, pa bila ta va mini-
stra ćak do prostog radenika u na-
rodnom poslu, koji je od naroda
plaćen.

Kod tako uzornog administrativnog
posla, mora i sam narod rado učestvo-
vati sa svoje strane i odgovarati tačno
svojim dužnostima. A sigurni smo, da
će narod svjesno vršiti svoje dužnosti
prama vlastima i svojim zakonskim
dužnostima, kada vidi, da i same vla-
sti rade sdušno za ni.

Svi treba da budemo na svome mje-
stu prama staležu, radu i svojim duž-

Okružnica

o radu za proglašenje bl. Nikole
Tavilića svetim.

Poslije blagdana Sviju Svetih ove
godine odlučio sam povesti hrvatsko
hodočašće u Rim. Tom sam zgodom
nakanio predati Sv. Oca Papi molbu,
da se provede kanonizacija bl. Nikole
Tavilića. Ta bi kanonizacija bila uisti-
nu kruna našeg 1300.godišnjeg jubi-
leja veza izmegju Apostolske Stolice i
Hrvatskoga naroda. Kako za kanoni-
zaciju bl. Nikole ne postoje za sada
propisna čudesa, to bi se mogla za-
moliti jedino canonizatio aequipollens.
Takvim je izvanrednim načinom blage
uspomene pokojni Papa Pijo XI. ka-
nonizirao. velike engleske mučenike sv.
Ivana Fishera i sv. Tomu Morusa, O
našim molitvama i našem radu ovisi
i naš uspjeh. Zato odregjujem :

da se u svim crkvama poslije sv.
Mise i večernjice izmoli Molitva za
kanonizaciju bl. Nikole Tavilića,

da se u svim društvima Katoličke
Akcije a jednako i u nabožnim udru-
ženjima redoviti sastanci završe s istom
molitvom.

Preporučujem :

da članovi društava Katoličke Akcije
kao i nabožnih udruženja bilo zajed-
nički bilo zasebno jedamput u mjese-
cu pristupe k Stolu Gospodnjemu u
tu nakanu;

da članovi spomenutih društava, kao
i cijele župe, načine kakav zavjet na
čast Blaženiku za kojega svojeg bo-
lesnika. Za gore spomenutu kanoniza-
ciju nisu doduše potrebna čudesa, no
cijeli će nam proces sigurnije i brže
teći, ako se k našoj dosadanjoj akciji
pridruži i koje čudo kao znak, da nas
je Božja dobrota odlučila odlikovati
kanonizacijom našega blaženog Suna-
rodnjaka.

Duhovni pastiri u svojim župama, a
ostali svećenici u krugu svoga djelo-
vanja, napose vjeroučitelji megju po-
vjerenom sebi omladinom, neka na-
stoje što više proširiti kult našega Bla-
Ženika. Taj kult mora kod nas postati
općenit, Zato, i ako članovi društava
Katoličke Akcije, III. Redova, Marijinih
Kongregacija i drugih nabožnih udru-
ženja moraju postati najboljim propa-
gatorima ovoga kulta, ne smije se ipak
prepustiti samo i jedino njima, Kult
bl. Nikole imade se proširiti u svakoj
Župi, neka unigje u sve naše obitelji,
štaviše, neka se usadi u dušu svako-
ga pojedinoga vjernika. Zato se neka
provede snažna akcija, da se njemu u
čast podižu kipovi i slike, oltari i ka-
pele. Vjernici neka mabavljaju rado
njegove male sličice i prema onim
molitvama neka  prizivlju Blaženika,
Naše hrvatske katoličke obitelji neka
svoje domove urese njegovom slikom
i neka pred njom i često i rado mole,
Nova katolička društva neka se stave
pod njegovu zaštitu. Vjernici, koji
imadu riječ u javnom životu, neka se
poskrbe, da se njegovim imenom na-
zovu ulice i trgovi maših gradova i
trgovišta.

Da se uzmogne provesti canonizatio
acquipollens, potrebni su nam podaci
o kultu bl. Nikole u našim hrvatskim
krajevima. Zato naregjujem, da vele-
časni gg. župnici i vjeroučitelji, a pre-
ma prilikama i drugi svećenici što
češće šalju izvještaje Hrvatskom Odboru
za Svetu Zemlju.

Neka naša nebeska Majka isprosi, a
Gospodin nam neka udijeli, da ova
naša akcija uspije Njima na slavu,
svetoj Crkvi, napose u našem narodu,
na ponos, a našim vjernicima na du-
hovno dobro.

U Zagrebu, dne 26. kolovoza 1939.
Dr Alojzije Stepinac, \. r.
nadbiskup

 

nostima, ako hoćemo da od vlasti tra-
žimo svoja prava i pomoć u raznim
potrebama. Niko nikoga ne smije iz-
rabljivati, nego na bazi poštenja, prav-
de i dužnosti, vršiti ono što moramo
kao gragjani i ljudi.

Svak mora raditi bilo perom bilo
motikom, bilo rukama, bilo duhom.
A radnik je dostojan svoje plaće, ko-
ju mu nitko ne smije otimati i nitko
ne smije biti otimač krvlju zaslužene
nagrade za izvršeni rad, jer to vapi
osvetu pred licem Božjim.

Slobodna Hrvatska i mapredna, ne
će biti na zator naše zajedničke drža-
ve Jugoslavije. Njezin napredak u svo-
joj slobodi osjetit će i braća Srbi. Slo-
bodna i jaka Hrvatska biće jedna kom-
ponenta konstruktivna za boljitak cje-
lokupne države. Nije to raspršivanje
sila, kako bi htjeli hegemoniste, nego
je to usklagjenje sila na zajedničku
korist,

Viču i vikat će mnogi, koji su do
sada despotski radili na zatiranju slo-

bode i uvijek iznosili svoj prestiž za

zator većine. Takovi moraju da se pri-
lagode novoj situaciji ili, da  uz-

maknu i povuku se u zapećak, raz-
mišljajući svoje grijehe i zločine, koje
su počinili na narodnom tijelu.

Nadamo se, da će hrvatski i srpski
marod osjetiti blagodat sporazuma. Si-
gurni smo da će hrvatski ministri i
zastupnici poraditi ne samo za Hrvate
već i za Srbe, da ih oslobode one iz-
rabljujuće bivše oligarhije, Hrvati nije-
su zatiraoci ničije slobode, niti su o-
timači tugjeg dobra. Princip praved-
nosti i jednakosti bitl će im ravnalo u
njihovom radu za narod i državu. Svi
svjesni i domoljubni Srbi, bili ti u
Banovini Hrvatskoj, bili u drugim ba-
novinama, rado će se pridružiti Hrva-
tima u radu za dobro naroda.

Ogromne nepravde, koje su poči-
njene sa strane bivših režima, morati
će se ispraviti i započeti novom kolo-
tečinom za dobro sviju nas.

Ima još slijepaca pri zdravim očima,
koji se valjda i cinički podsmjehuju,
ali i ti će uvidjeti, da su na krivom
putu, te, ako se ne svide, tok će ih
vremena pregaziti, kao škodljive i ne-
potrebite oline, u zdravom narodnom
pokretu. L. Totić.

CIJENA Din. 1,50

Ustrojstvo
,Banske vlasti'
u Zagrebu

Kr. namjesnici, na predlog i uz pre-
mapotpis bana g. dra Šubašića, pro-
pisali su uredbu o ustrojstvu Banske
vlasti u Zagrebu. Tekst same uredbe
izaći će u ,Narodnim Novinama“ u
Zagrebu i onim danom kad izagie,
Uredba će stupiti na snagu.

Na čelu Banske vlasti, koja je vrhovni
organ upravne vlasti Banovine Hrvat-
ske, stoji ban u Zagrebu. U uredbi je
naročito normirano da je ban odgo-
voran Kralju i Saboru, te je reguliran
i položaj podbana, koji je prema to-
me mogao istom sada da bude defi-
nitivno postavljen.

Banska vlast je sastavljena od 11
odjela :

1) Unutrašnji poslovi, 2) prosvjeta,
3) pravosugje, 4) seljačko gospodar-
stvo, 5) šumarstvo, 6) rudarstvo, 7)
obrt, industrija i trgovina, 8) tehnički
radovi, 9) socijalna politika, 10) na-
rodno zdravlje, 11) financijski poslovi,

Osim ovih dijela, postoji takogjer

po novoj uredbi i pradsjednički ured
i kabinet bana, gdje se vrše poslovi
koje je dosada vršilo opće odjeljenje
(namještanje, premještanje itd.)
Ovo su samo temeljni principi, a dru-
go će sve propisati ban naredbom, na-
ročito glede djelokruga pojedinih odje-
la..Ban može naredbom obrazovati sa-
vjete i posebne ustanove koje će biti
potrebne.

Na čelu pojedinog odjela ban odre-
gjuje jednoga činovnika banovine kao
starešinu.

Za sada u početku nema neke nove
razdiobe Banovine Hrvatske, jer je to
u prvi čas i nemoguće provesti, pa je
to ostavljeno za kasnija vremena. U
vezi sa ovim, dosadašnja Banska u-
prava u Splitu provizorno se zadržava,
i to pod naslovom ,lspostava Banske
vlasti u Splitu“.

Banu su ostavljene potpuno slobod-
ne ruke.da banskim naredbama odre-
di djelokrug te splitske ispostave. Ban
joj može oduzimati, a može i doda-
vati kompetencije. Za prvi mah sva-
kako situacija će ostati kakva je bila
i dosada. Ban će odrediti naredbom
unutrašnje poslovanje i uregjenje split-
ske ispostave,

Povjerenika na čelu Ispostave u
Splitu odregjuje ban Hrvatske iz re-
dova svojih činovnika.

Kotari Šid, Ilok, Brčko, Gradačac i
Derventa spadaju neposredno pod Ban-
sku vlast u Zagrebu, dok tri južna
kotara Dubrovnik, Konjic i Travnik
bivaju podvrgnuti Ispostavi banske u-
prave u Splitu.

Uskoro će biti donesene nove ured-
be u vezi sa organizacijom Banske
vlasti.

Imenovanje podbana

Ukazom Kr. namjesnika, na predlog
bana Banovine Hrvatske, postavljen je
za podbana g. dr. Ivo Krbek, profe-
sor univerziteta u Zagrebu.