Strana 2 čnije odbijaju mogućnost pregovora na bazi Hitlerovih predloga i ako se tu i tamo čuje i po koji glas u Engleskoj, da je daljnje ratovanje bez osnove. Držanje službene Eugleske i Francu- ske, zatim sastav vlada Poljske i Če- hoslovačke u Francuskoj, te organizi- ranje armija nestalih država upućuje na zaključak, da će se rat bezuslovno nastaviti, Megjutim nije isključeno, da bi cilj ovih odrešitih akcija mogao biti taj, da Rogleska i Francuska utiču na Hitlera, da ublaži svoje mirovne pred- loge. Držanje Italije od velike je važno- sti. Italija do danas niti je u ratu, ali niti se je odlučno izjavila za neutral- nost. Karakteristično je to, da je Mus- solini odbio ulogu posrednika u mi- rovnoj akciji. Znači da Italija hoće i- mati slobodne ruke. A zašto? Vjero- jatno zato, da može zadržati položaj odlučujućeg faktora na Balkanu. Italija je Balkanska država zbog Albanije. Stoga ni ona ne može da sa indife- rentnim okom gleda Sovjetsku Rusiju na granici Magjarske i Rumunjske. Ona je sigurno uvjerena, da Rusija neće ostati dezinteresirana za Balkan, nakon što uredi svoj položaj na Baltičkome moru tim prije, što njezini realni inte- resi ulaze u područje Rumunjske zbog Besarabije i Turske zbog osiguranja položaja na Bosporu i Dardanelama. Najnovije vijesti o mogućnosti stvara- nja bloka Balkanskih držara sa Italijom daju povoda zaključku, da Italija na- mjerava stvoriti jedan bastion proti ekspanzije Njemačke i Rusije u pravcu jugoistočne Evrope. Samo je pitanje, da li i u koliko će u tome uspjeti i da li će se moći održati, ako i Nje- mačkoj i Rusiji nije do toga, da jugo- istočna Evropa ostane izvan sadašnjeg sukoba. Ako se gleda na logiku anti- versajske politike, koju u ostalom za- govara i Italija, onda je jasno da ni jugoistočna Evropa, a ni Balkan neće biti poštegjen od izvjesnih koraka, koje će se poduzeti u cilju, da se i ovaj dio Evrope uredi ma način kako to zahtijevaju interesi odnosnih velesila. Putovanje turskog ministra vanjskih posala Saradžoglu-a, uregjenje ukra- jinskog manjinskog pitanja u Rumuaj- skoj daje naslućivati, da će se u do- gledno vrijeme težište megjunarodne situacije prenijeti sa sjevera na jugo- istočnu Evropu, a vjerojatno i na Bal- kan s tom razlikom, da će se na ovom sektoru Evrope riješavati pitanja ma mirniji način nego je to bilo u Polj- skoj. Skori dogogjaji unmijet će više svjetla u sve megjunarodne probleme. Dr. B. Kupujte ,, Narodnu Svijest“ Da se sporazum ne Prema pisanju ,Dubrovnika“ sokol- ski je glavni princip ,bratska ljubav, jedinstvo i sloga te upućivanje samo ma dobro naroda, naročito megju se- ljacima, koje se odvraća od svih po- roka a upućuje ih se putem napretka“ (vidi br. 39 str. 3), Da bi se moglo ustanoviti, kako ovo mačelo izgleda primjenjeno u djelo iznosimo autenti- čni tekst dopisa, što ga je Sokolsko društvo u Dubrovniku slalo svojoj braći i sestrama. Dopis glasi doslovce ovako: »Sokolsko Društvo Dubrovnik Br. /35. Dbk, ČUVAJTE JUGOSLAVIJU BralSestra o O ODINA Provagjajući akciju ,Svoj Svome“ i uvigjajući potrebu da se konačno pro- vede u djelo ideju Sokolskog društva to smo zaključili da prema našim skromnim mogućaostima pomognemo maše Sokole iz okolice kupujući nji- hove proizvode, 1935 NARODNA SVIJEST 11 listopada 1939 Broj 41 Kako su mučili hrvatske narodne prvake Iz osiječkog ,Hrvatskog Lista“ od 6 listopada prenosimo opis pok. Javora o zlostavljanjima i mukama koje je pretrpio u tamnicama, koje su ga ko- načno položile u grob: .Uhapšen sam 31. X, 1929. radi ne- povlasnog nošenja oružja. Dne 3. stu: dena 1929. predveden sam pred šefa policije u Zagrebu dra Bedekovića, koji koji me je dočekao, u svojoj sobi na policiji i odmah me ćuši po licu te po glavi, uz pitanje: gdje su revolveri? Odgovorio sam iftiu, da ne znam, a on je na to dao nalog: Udrite ga! Kad je vidio kako me 4 detektiva i stražara tuku šakama, kundacima i nogama, poviknuo je: nemojte ga ubiti! U sobi su bili i to vidjeli Hrvatek, Stjepan i N. Glad iz Zagreba. Nakon toga sam odveden natrag u ćeliju, gdje je k meni došao zapovjednik straže Boško Pavlo- vić(!) i dao mi staviti okove na noge. Zatim su me on, sa stražarom i de- tektivom, odveli u kuhinju na II, katu, gdje me je Boško Pavlović udario ša- kom po glavi, vilici i nosu, te me o- krvavio. Gušio me palcima, čupao i i gazio po nožnim palcima, a da se ne čuje moj jauk, držao je detektiv Naranćić na mojim ustima mokru krpu Kog toga je Pavlović govorio: kaži, kad si dobio revolvere, a ne trebaš kazati, komu si ih dao! Čekaj samo čekaj, bit ćeš mekan kao vuna. Vas stare madžarone i frankovce ćemo po- ubijati, jer je državna nužda, za jedin- stvo države moraju padati glave! Na to su me povratili natrag u će- liju i svezali ruke na legjima, što je vidio i čuo graditelj Bukovac iz Zagreba. Nakon ovih muka otpremljen sam još isti dan u ćeliju br. 8 u 1. katu, gdje su me izuli i tukli, okovanog na nogama bosima i kraj svezanih ruku na legjima objesili na klinčanicu s li- cem okrenutim prema zidu. Tako sam visio od 11 sati prije podne do 7 sati na večer. Dan kasnije došao je k meni u ćeliju savjetnik Vasiljević i rekao mi, da se on ponudio šefu, da će me na- govoriti na priznanje, te mi megju o- stalim primjetio: priznajte ono, za što Vas terete, jer će drukčije u Vama dušu ubiti! Dne 4. XI. 1929. oko pol 12 u noći odveo me je stražar Sava Nikšić s o- kovima ma nogama u III. kat, u veliku detektivsku sobu kraj nje, gdje su mi silom izuli cipele, svezali ruke na legja, povalili me ma pod i lancima stegnuli ruke s nogama. Ja sam vikao i jaukao od boli, a oni su mi na to zamotali glavu u staru kišnu kabanicu, punu prašine, te nastavili s mučenjem i u- darali me nogama i gazili po meni. kompromitira Pošto znamo da svaka pak i Tvoja porodica troši izvjesnu količinu mljeka a možda se snabdjevaš od najvećeg Tvog nacionalnog protivnika, (po- crtali mi) to te najljepše molimo da nam ispuniš i popunjen povratiš pri- loženi formular, pa ako ustanovimo da se snabdjevaš mljekom kod ne- sokola, bićemo slobodni zamoliti Te da mu otkažeš kupovinu, (pocrtali mi) i da Ti preporučimo Sokola koji će Te snabdjevati dobrim mljekom uz jednaku cijenu. Uvjereni da ćeš rado pomoći bratu očekujemo Tvoj odgovor i pozdravlja- mo Te Sokolskim ZDRAVO. Neka je slava Viteškom Kralju A- leksandru I Ujedinitelju. Starješina: N. Šutić s. r. M. P. Taj- nik: Potpis nečitljiv. Neka ,Dubrovnik“ ne misli da su ljudi kokoši! (Op. ur.) Kada su me izmučili, objesili su me na dva stolca, izmegju kojih su provukli pušku, na kojoj sam visio, i nastavili s ba- tinanjem tako dugo, dok nijesam pao u nesvijest. Kad sam došao k svijesti, bila mi je glava uronjena u lonac vode. Tukli su me detektivi Štefek, Dotlić, Pukmajster i još dvojica, a prisutan je bio detektiv Jutić, koji me je vidio, kada su me uveli u sobu i stražar Nikšić. Nakon batinanja bile su mi noge tako natečene, da nijesam mogao o- bući cipele. Kada sam se vraćao u će- liju, jaukao sam od boli, a stražar Nikšić me je tješio: e moj brate Ja: vore, to još rije ništa, ti ćeš na Mi- rogoj!... Kada sam došao u ćeliju, bilo je 2 sata poslije ponoći. Morao sam ležati s natečenim nogama i okovima na go- loj daski, a nijesu mi dali ni gunj. Na noge se nijesam mogao niti osloniti. Razni posjeti stražara, detektiva i dru- gih bili su samo izazovi i nagovara- nja: priznaj, bit ćeš odvezan, svi tebe terete da si kolovogja i da si svima dao oružje. Ili kaži, ili na — Mirogoj!... Jednoga dana su mi doveli u ćeliju rasplakanu 15 godišnju kćer, učenicu srednje škole, koja mi je saopćila, da mi je žena već 2 dana uhapšena, a dućan zatvoren kroz cijelo vrijeme, a 18 godišnja kćerka neprestano plače za majkom. Ovo sve me je tako po- treslo, da sam potpisao razne neistinite izjave, koje su mi nudili u raznim za- pisnicima, a sve samo zato, da mi ženu puste iz zatvora. Dne 13. XI, 1929. došla su u ćeliju dva detektiva i stra- žar. Noge su mi bile još otečene i na takove su mi metnuli okove, privukli me do ključanice na zidu i još mi dali uže preko prsiju, jer nijesam mogao uspravno stajati, Udarali su me koje- kuda šakama i nogama, dok nijesam pao u nesvijest. Ovako obješenog u nesvijesti ostavili su me, dok me nije kasnije našao stražar, sada pok. Nikola Dajić, i skinuo me, Prigodom jednog preslušanja, kada me je pratio stražar Narandžić a dvojica me nosila, udario me je tako nogom u genitalija i ozli- jedio ih, a trpio sam strašne boli, a nije mi se pružila liječnička pomoć. Tek 17. XI. 1929. odnešen sam na pre- gled policijskom liječniku, t, j. tek nakon 14 dana. Kada mi se nije smjela dati hrana niti dozvoliti posjet bez šefa policije, to je svako batinanje uslije- dilo na nalog šefa, koji je za to sve odgovoran, jer me je on prvi tukao kao primjer drugima. 27. I. 1930. otpremljen sam u uze sudbenog stola u Zagrebu, a da mi rane na nogama još nijesu zacijelile, Prsti na rukama su mi još ukočeni i sve me tijelo još boli, Još sada nakon 3 mjeseca imađem rane na nogama, Od 27.1. do 10.1, 1930. pregledan sam samo jednom od dra Riesnera, a od 10. Il, 1930. pregledao me je dr. Vilić i pre- poručio mi ortopede dra Kokoja i dra, Špišića. Svjedoci: Šalamon Stjepan, Pliček Stjepan, Škorda Vinko iz Bjelovara, Drago Špero i dr. Mile Starčević, pro- fesor“. »Povrh toga, pišu ,Varaždinske No- vosti“, koje izdaje dr. Hinko Krizman — treba da znade sva poštena javnost da je mučenje Stipe Javora na- stavljeno i u kaznenim zavodima u Lepoglavi i Mitrovici, gdje je Javor bez razloga kroz mjesece i mjesece ležao u tamnim vlažnim podrumima, okovan teškim gvožgjem, svaki puta zlostavljan i batinan i konačno umro od posljedica strahovitih mučenja“. Te strahote nije činio srpski narod, Ta nečovještva vršili su odrodi srpskog i hrvatskog naroda. Pozvati na odgo- vornost neljude, koji su ovim i sličnim zvjerstvima sramotili naše doba — ne znači, da se vrše neki progoni u ba- novini Hrvatskoj. Očišćenje naše sre- dine od tih tipova, traži uz hrvatsku podjednako i srpska javnost.“ / Pisma iz naroda Boka Kotorska. U petak, 6 o. mj. posjetili su ponovno našu Boku sara: jevski nadbiskup, preuzv. g. Dr Ivan Šarić i dubrovački biskup, preužv. g. Dr J. Carević u pratnji preč. Mons. Stjepana Ilića. Visoki gosti došli su a: utomobilom najprije u Hercegnovi, Posjetili su crkvu, župnika, katolički dom i Časne sestre. Kod Časnih Se- stara 2 su učenice pozdravile preuzv. gg. nadbiskupa i biskupa. U Perastu je doček bio svečan. Župnik, načelnik i Časne sestre izišli su ispred visokih gosta. Župnik im je zaželio srdačnu dobrodošlicu, pokazao crkvu i druge mjesne znamenitosti. Zatim su se čam- cem odvezli na otok, gdje su se divili tom dragulju crkve Bl. Gospe od Škrpjela, koju je ukrasio slikama do- maći sin Kokolić. — U Kotoru je ta- kogjer bio svečani doček. Preuzvišeni kotorski Biskup, preuzv. Mons. Buto- rac dočekao je svoje kolege sa kapto- lom i klerom. Priredio im je objed u bisk. palači, a nakon toga pokazao dragocjenosti katedrale, franjevačku crkvu i ostale crkve, osobito oma u kojoj je raka BI. Ozane, kojoj su se biskupi pomolili. Posjetili su i razgle- dali muzej Bokeljske mornarice. Uve- čer su se visoki gosti oprostili s pre- uzvišenim Butorcem i klerom te po- vratili natrag u Dubrovnik. Premiju od Din. 300.000.— (tristotinehiljada) na srećku Državne klasne lutrije u prvoj klasi novog 39.og kola možete i Vi dobiti ako kupite srećku u najsretnijoj prodavaonici Jovo Turnić, Dubrovnik 1, ul. Kraljice Marije Preporučamo čiji su igrači i u prošlom 38.om kolu polučili velike uspjehe, pa gdje dobivaju drugi možete dobiti i Vi. Od siromaha preko noći postati bogat moguće je samo igranjem srećaka Državne klasne lutrije, zato i Vi požurite odmah u ovu radnju i kupite srećku jer moguće da i Vas posluži sreća kao i mnoge druge, obzirom na veliku mogućnost dobitaka. Cijena sreć4ka je vrlo umjerena 14 Din, 50—, 12 D. 100.— i 1 Din. 200.— Vaš komoditet za kupnju i obnovu srećaka, najbrža isplata svih zgoditaka sve moguće udobnosti sve informacije i najbolje pogodnosti u ovom poslu pruža svakom igraču ova radnja koja prodaje srećke iz najveće i Preporučamo najsretnije kolekture u Jugoslaviji. — Državna klasna lutrija usrećila je mnoge obitelji koji su igranjem srećaka dobili milionske premije itd. pa može i Vas ta sreća poslužiti baš preko ove radnje ako kupite srećku i trajno sudjelujete u igri, najsigurnije i najrentabilnije uloženi novac jer s najmanjim rizikom — naj- većoj dobiti glavnu premiju Din. 2,000.000.— (dvamiliona) srećka može dobiti. 65,000.000.— (šesdesetipetmiliona) iznose dobici u novom 39.om kolu, koji će se isplatiti igračima srećaka; brza odluka u Vašem je interesu, iskoristite ovu lijepu prigodu, ustrajnost u igri osiguran uspjeh, jer srećka Vam daje što obećaje jedan pokušaj stalno igranje, a može da Vas usreći za Vaš cijeli život. — Upamtite adresu ove radnje, nemojte zaboraviti jer je vučenje l.e klase 14. oktobra t. g. BEE SEP & DAORAR