TAKSA PLAĆENA U GOTOVvU Narodna Svijest UOD. XXI — Br. 44 DUBROVNIK, 31 listopada 1939 U sieni čempresa... Dan mrtvih dolazi i ove kao sva- ke godine. Misli i pažnja svih ljudi okreću se prema groblju. | Dubrov- čani ove kao svake godine upravit će svoje korake prema Dančama, Boninovu, Tri Crkve i Mihajlu. Ali ove će godine sjećanje na Mrtve i- mati svoj posebni značaj. Dubrovnik živih posjetit će Dubrovnik mrtvih ne- kim posebnim osjećajem, osjećajem osobite zahvalnosti, osjećajem nekog, makar žalosnog, ali ipak veselog ra- spoloženja. Dubrovnik ide ove godine na groblja da se sa svojim mrtvima u duhu sabranosti porazgovori mo- litvom i pobožnim osjećajima pijeteta o onomu, što su oni, mrtvi naši — tako dugo čekali, zašto su radili, žrtvo- vali se, stradali, a mnogi i poginuli. Mrtvi dan dolazi ove godine u znaku slobode, koja je hrvatskom na- rodu obnovljena. Nad grobom Pjesni- ka slobode, Dživa F. Gumdulića za- ustavit će naša noga, sabrano će se pomoliti za dušu Dubrovačkog hrvat- skog velikana i sakupiti snage za ču- vanje slobode, koja eto razvija i nad Dubrovnikom, krunom hrvatskih gra- dova, svoj zlatni plašt. ,O mila, o draga, o slatka slobodo...“ Mrtvi dan sjeća nas Nikole Veli- koga Bunića, Vojnovića, Supila, ljudi, koji su sve svoje snage uložili u to, da bi očuvali i ponovno stekli slobo- du. Sjeća nas Natalića, koji je svijetli primjer čuvanja slobode, u času, kad je ona bila ugrožena. Lagana i pobožna šetnja kroz ale- je čempresa dovest će nas i do gro- bova narodnih boraca, čiji grob na oko je neznatan i neugledan, ali u sebi čuva kosti nevinih žrtava, koje su pale od ruke onih, kojima je smrt slobode hrvatsko; naroda životni pro- gram. Ali baš kod tih grobova stiče se uvjerenje, da se tijelo može ubiti ali ideja pobijeđuje i ostaje. Pod pločama ili humcima naših groblja, nalaze se kosti onih, koji su zadužili hrvatski narod i na raznim poljima ljudske djelatnosti. Tu je biskup- pjesnik Vodopić i Dum Đuro Pulić, ljudi vjere, znanosti i umjetnosti. Mnogobrojni grobovi čuvaju u sebi hiljade radnika, koji, prožeti vjerom rađom i ustrajnosti ostavili su sjajni primjer opće dužnosti rada i molitve. Susrest ćemo se sa grobovima naših seljaka, čijise je znoj pomiješaosa zem- ljom ove pitome Dubrave. Naći ćemo se u tihom društvu obrtnika, koji su svojim radnjama doma i izdoma pro- nosili slavu dubrovačkog obrta, zla- tarskog, tkalačkog, krojačkog, crev- ljarskog, stolarskog, mehaničarskog i dr. I pomoraca je mnogo u grobišti- ma, onih kapetana i mornara, o čijoj se hrabrosti, slavi i veličini možemo u- vjeriti u crkvi Gospe od Milosrđa. Krunicom u ruci, stajali su na galija- ma, borili se morem i širili slavu Re- publike grada Svetoga Vlaha. Da, sve ovo i još mnogo više naći ćemo sačuvano na našim grobljima. A najvažnije o čemu nam grobišta svake godine i neprestano propovije- daju i svjedoče jest vjera u život poslije smrti. i Čempresi svojim dubokim žilama i vitkošću, koja se prema nebu ponosno diže, kao da nam kažu, da se kroz solidni, na vjeri i moralu osnovani život stiže u blaženu vječnost. Katolička vjera ponos je starog Du- brovnika. Na njoj je grad sv. Vlaha podigao svoju slavu i veličinu. Stoga neka se zapale lukjernari vjere na grobovima kao simbol u srcima obnovljene vjere. I dok zvo- na na Dančama, na Boninovu i u Mihajlu budu klecala, sjećajmo se o- nih, koji su prožeti vjerom radili za dobrobit i slobodu grada sv. Vlaha i hrvatskog naroda. U sjeni čempresa, slušajući njihovu nijemu propovijed odužimo se uspo- meni svojih velikana seljaka, radnika obrtnika i gospara. Počivali u miru... CIJENA Dia, 1:50 Da se razumijemo »Dubrovnik“ nas sili, da pišemo i da se na njegovo pisanje obaziremo ne zato, što bi on bio organ za kojim stoji znatna skupina ljudi, nego zato, što se ta neznatna šačica stavlja u pozu da docira i soli pamet svima i svakome. U vezi sa prošlim brojem moramo opaziti slijedeće : 1) U članku ,Dubrovačkom seljaku na razmišlanje“ ,Dubrovnik“ prijeti bojkotom od strane onih, koji dolaze iz ,zaleđa“ da kupuju svoje potrep- štine u našem gradu kao i kod se- ljaka iz Župe i Konavala. Pitamo sa- mo: Što to znači i koja bi to eko- nomska katastrofa zadesila našeg se- ljaka i trgovca, kad ljudi iz zaleđa“ moraju namirivati potrebe kod nas u OTPLATA 6, 12, 14, MJESECI 8 raznih modela 3 talasne dužine od din. 2.990 do din. 8.335 Paše & komp. Dubrovnik &onavoska. 28/30 Mortvi Dan Prosu se prvi cvijetni snijeg, Po odru mrtvog Dana vene... Čempresi, ko stari lukjernari, Gore plamom puste Uspomene... Zarđalijeh zvona škripu grede Po kapelicama drevnim. Tuže... Dumna zaprašeni konop vuče, A po groblju popadale ruže... Uzdah se za uzdahom ko magla Teška sl'ježe... po pločama puze... Rasplakana Jesen sv'jeće gasi, Kapljući debele, žute suze... Pao je prvi cvijetni snijeg, Po mramoru mi duše bone... Na Mihajlu zadrhtale sjene Pucića i Nikolice Bone... Elmot Ako nemate bolesno oko a treba- ju Vam naočali možete ih dobiti i bez liječničkog propisa kod stručnog op- tičara Bogdan, Dubrovnik, koji ima na skladištu sva potrebna optička do- magala i samoprodaju najboljik opti- čkih leća tvrtke Carl Zeisa - Jena, Svi popravci izvršuju se odmah i najjeitinije. Dubrovniku i okolici s jednostavnog razloga, što to traže njihovi interesi. Naše je megjutim mišljenje, da se sa prijetnjama bojkotom nije lako igrati, jer taj argumenat ima dva kraja i ne pretjerujemo ako kažemo, da je dosta jasno tko bi u tom slučaju izvukao tanji kraj. 2) U članku ,Ozbiljna riječ srpskih rodoljuba“ jadikuje ,Dubrovnik“ nad Srbima, za koje kaže da su još jedva trpljeni, i koje nazivlje domaćinom, ,kome se jedva još daje uloga pazi- kuće“ koji ,očajan sjedi u prikrajku i snužden čeka da ga izbace napo- lje“: Ovo je zaista interesantno zabi- lježiti. ,Dubrovnik“ neće da razumi- je, da stanje, koje se stvara poslije sporazuma ima za svrhu da povrati Hrvate i hrvatski narod u svoju ku- ću, iz, koje je već bio u dobroj mjeri izbačen od onih, koji su vodili čaršijsku politiku brisanja hrvatskog naroda sa lica zemlje. I sada kada su ljudi, Srbi kojima se ne može i ne smije odreći osjećaj ljubavi prema svom srpskom narodu i državnoj za- jednici, uvidjeli da se u interesu dr- žave moraju ispraviti i suviše dras- tične nepravde, nanesene kroz 20 go- dina hrvaiskom narodu, dolazi nez- natna šačica ljudi oko ,Dubrovnika“ i kaže, da će ,domaćin“ ,Srbi“ biti izbačen iz ove zajednice. Preveliki skok čini ,Dubrovnik“ u svojem lo- gičnom zaključivanju. Čaršija nije srpski narod, prema tome ona nije domaćin. Ona skupa sa ljudima oko »Dubrovnika“ misli, da joj pripada uloga domaćina, ali svoje je nasilno uzeto domaćinstvo proigrala na štetu u prvom redu hrvatskog naroda. U ostalom, kako se može govoriti o domaćinu ? U ovoj državi domaćin mora biti jednako srpski, kao hrvat- ski i slovenski narod, a nikako šači- ca ljudi, koji uzurpiraju za sebe ulo- gu domaćina, da mogu isisavati ži- votne snage srpskog, hrvatskog i slovenskog naroda. »Dubrovnik“ govoreći općenito mi- sli sigurno na konkretni slučaj u na- šem gradu. Zaista imali smo i suviše prilike da izbliza i na licu mjesta vi- dimo što znači to ,domaćinstvo“, kad su kroz svo ovo vrijeme pašovali u našem građu oni, koji su svršili po- sebni čaršijski tečaj, na kojemu su se usposobili u razbacivanju imovine hrvatskog naroda, na polju ubijanja hrvatske narodne svijesti i ekonom- skog života u Dubrovniku. Neka zna »Dubrovnik“ da je domaćin u Dub- rovniku hrvatsko građanstvo, a u ko- taru hrvatski seljaci. I sporazum ne čini drugo nego to, da se vlast do- maćina preda pravom domaćinu u Dubrovniku za Dubrovnik, u banovini Hrvatskoj za cijeli hrvatski narod, a u Srbiji za srpski narod. 3) Logično je prema tome da je- dan Dr Vlatko Maček na kongresu Samostalne Demokratske Stranke po- diže glas i ustaje mačem u ruci i za slobodu srpskog naroda. Svojom izja- vom Dr Maček je dokazao, da nije tjesnogrudni političar, kojemu je na srcu dobro samo hrvatskog naroda, nego naprotiv državnik prvoga reda, koji vodi računa o državnoj zajedni- ci kao cjelini, odnosno i o srpskom narodu, koji je također — dakako u manjoj mjeri ali ipak — bio ugnjeta- van i progonjen od beogradske čar- šije. A ljudima oko ,Dubrovnika“ je dr. Maček ,Novi Mesija“, na čiju adresu upućuju riječi omalovažavanja. Neka ,Dubrovnik“ ne zaboravlja, da sve što on piše o Dr Mačeku uprav- lja i cjelokupnom hrvatskom narodu, čiji je on vođa i legitimni pretstav- nik! To neka ima pred očima i g. državni tužilac. Prvi veliki životopis bi. Nikole Tavilića Do 7 studenoga izaći će tiskom prvi veliki životopis bl. Nikole Tavilića u knjizi, koja će opsezati oko 200 sira- nica, Knjigu je napisao o. dr ira Ber- nardin Polouijo, najbolji poznavalac tog našeg Blaženika, a izdaje ju Hr- vatsko Književno Društvo sv. Jeroni- ma u Zagrebu (Trg Kralja Tomislava 21) stajat će 20 Dinara. Tko je odmah naruči, dobit će je još za blagdan bi. Nikole Tavilića. Neophodno je potreb- na svakom propovjedniku, svakom pre- davaču, svakom širitelju slave bl. Ta- vilića, a i svakom njegovom štovate- lju. Narudžbe se već sada primaju. Krasan posebni primjerak tog životo- pisa predat će Sv. Ocu Papi Piju XII. hrvatsko hodočašće 14. studenoga u Rimu.