Strana 2 do dostojanstva i blagostanja njegovih stanovnika, ali koja dobro pazi da ka- kvim neopreznim korakom presmjelim potezom ili kakvim napuhavanjem ne izazove na sebe bijes moćnih pohlep- nika, Njegoš je o takvoj dubrovačkoj politici pjevao s ponešto prezira: Dubrovniče, , prelijepi grade, Dubrovniče, svačij podložniče... Megjutim taj Dubrovnik ipak je bio slobodan, iako je možda Crnogorcu izgledalo drukčije. Stoljećima je u bli- zini crkve sv. Vlaha stajalo zvono, koje je navečer davalo znak, da svi tugjinci moraju napustiti grad, bez obzira u kakvom se ,podložničkom“ odnosu Dubrovnik nalazio prema njihovim državama. Talleyrand je mnogo sup- tilnije ocijenio politiku Dubrovnika kad je napisao: ,Dubrovnik je odviše slab da bi se mogao sam obraniti i uvijek je tražio stranu zaštitu. Njegov sustav se sastojao u tome da se sagne pred voljom jačega i da progje kroz poli- tičke dogogjaje u njima ne učestvuju- ći“. Megjutim se kardinal Tolomei prilikom zadušnica za N. Bunića, nije ustručavao kazati, da Rim predvigja- jući propast i gubitak veličine nije iz- gubio nadu, da će se s pristaništima svojih sugragjana nadživjeti u kakvoj svojoj čestici. Rim je produžio svoj život i u Dubrovniku ne odrekavši se svojih osebina žilavosti, jedinstvene državne misli, prvog mjesta u megju- narodnom vijeću te grčevitog oboža- vanja slobode. Rim, preporogjen u Dubrovniku, bio je jedini sposoban da usred pustoši osmanlijskoga osvajanja na Balkanu, sam samcat, junački po- nese sav teret civilizacije, kršćanske vjere i nade u bolje dane. Jedino za- hvaljujući do u tančine izgragjenom tkivu svoje diplomacije, Dubrovnik se održao skoro 1200 godina u slobodi i napretku. Nije to bio, kako neki za- mišljaju komotni mačin izvješavanja sedam zastava u isto vrijeme, nego je to bio put strahovitih napora i odri- canja pojedinca u korist zajednice i slobode, ,Salus reipublicae suprema lex esto“, nije bila prazna fraza. — Još izrazitija krilatica dubrovačkoga patriotskog morala bila je rečenica: .Obliti privatorum, publica curate“, Nije se pitalo za komoditet, egzisten- ciju ni sam život, kad se radilo o spasu države ili slobode. Najteže državne službe nisu uopće bile nagra- gjene, kao što je služba dubrovačkih poklisara na njihovim putovanjima pre- ko Balkana do Carigrada. A sve je to trebalo podnijeti za slobodu svoga naroda i uvijek kao kapetan broda u burnim valovima paziti na svaku pro- mjenu na kvadrantu svjetske politike i nastojati se ugnuti svakom nepovoljnom vjetru, te svaki povoljni vjetar do kra- ja iskoristiti, Najveći stupanj moralne veličine pokazuje Dubrovnik upravo u časovi- ma, kad površni promatrač vidi samo vanjske znakove podložnosti. Takav jedan momenat nastupio je za Du- brovnik u času sloma bizantiskog car- stva god. 1205. u času četvrte križer- ske vojne. Dubrovnik, do tada pod zaštitom Bizauta, morao je naglim za- okretom, ako nije htio da i on pro- pane u tadašnjoj oluji, promjeniti za- štitnika. Tako započinje mletačko ra- zdoblje — pokroviteljstva Dubrovnika, koje traje sve do god. 1358. Dubrov- nik je tada morao primiti teške uvjete i dati okrnjiti vanjske znakove svoga suvereniteta time što je kneza dobivao iz Mletaka. Dubrovačka sloboda ipak nije bila uništena. Dubrovnik je iz te činjenice čak znao izvući koristi i za svoju unutarnju politiku, da i dalje vlast ostaje u rukama velikog i malog vijeća te senata. Ali čim se pružila prilika, čim su Aužuvinci, prekomorski susjedi Dubrovnika zasjeli ma prije- stolje, najprije u Hrvatskoj, pa u Ma- džarskoj, Dubrovnik se oslobagja mle- tačkog vrhovništva i priznaje ono hrvatsko ugarskih kraljeva, da poslije NARODNA SVIJEST 15 studenoga 1939 Broj 46 tragične bitke kod Mohača bez ikakvih većih trzavica prihvati turski danak, koji mu se ipak mnogostruko vraćao u obliku slobodne trgovine po čitavom balkanskom poluotoku. Prije je žrtvo- vao neke vanjske oblike suvereniteta, a sada idejne obzire, kad je ne gle- dajući na idejni jaz izmegju krsta i polumjeseca i ne bojeći se sablazni licumjerskog ogovaranja i kleveta Du- brovnik pošao jedinim mogućim putem za osiguranje vlastitoga opstanka, što više i novoga procvata. Dubrovačka vlada stisnuta izmegju dva mlinska kamena, megju dva svijeta (mi bismo danas kazali ,ideološka bloks“), koji se oštro sukobljuju, zna- de naći načina da osigura svoj polo- žaj i u Carigradu i u Rimu, gdje su- periorna papinska diplomacija ubrzo shvaća težak položaj Dubrovnika. Kri- tični časovi su bili u 16. stoljeću za vrijeme prve i druge Svete Lige izme- gju pape, Španjolske i Mletaka, koji optužiše Dubrovnik radi šurovanja s Turcima. U vrijeme druge Lige pro- past Dubrovnika bila bi neminovna, da nije bilo veličine duha jednoga pape Pija V. i diplomatske spretnosti i pronicavosti Franje Gundulića. Tako je Dubrovnik sretno prošao kroz su- kob, koji je daleko veći od sukoba ideoloških blokova u naše dane. Dubrovnik se održao kroz dvanaest stoljeća samo radi požrtvovnosti i mu- drosti svojih gragjana. Bio je malen po teritoriju i po broju stanovnika, ali to ga nije smetalo da dosegne stupanj moralne veličine staroga Rima (Tolo- mei). ,Dostojanstvo naroda se mjeri, a ne broji“ (Saint Marc Girardin), Radi toga je put veličine u časti otvoren svakom narodu. Primjer hrvatskoga Dubrovnika pokazuje taj put. Što je mogla jedna mala hrvatska skupina može i čitav krvatski narod, samo ako nam budućnost naroda, njegov opsta- nak, naše hrvatsko državno pravo bu- du miliji od različitih utopija. »Hrvatska Straža“ Osvrt na Zadružno-knjigovodstveni tečaj u Dubrovniku Davna želja zadrugara južnog di- jela Dalmatinske Hrvatske, da se u Dubrovniku održi jedan zadružno- knjigovodstveni tečaj napokon je o- stvarena. Takav tečaj održao se je od 10 do 20 listopada. Da je za ovaj tečaj među zadrugarima u istinu vla- dao veliki interes vidi se već po tome što se je odazvalo 25 seljačkih mla- dića-zadrugara, da ovom deset dnev- nom tečaju učestvuje. Organizaciju tečaja zajednički su sprovele splitske zadružne središnjice, koje su također snosile i troškove oko uzdržavanja tečajaca uz pripomoć vlasti, pa su na istome poslali i svoje predavače i to: Zadružni Savez g. Frana Ženka Donadina, a Zadružna Matica g. Dr Tripa Cika. — Preda- vanja su se držala u ustupljenoj dvo- rani HPD ,Gundulić“, a hrana i spa- vanje također je bilo zajednički za sve učesnike tečaja. Prvi dan kada je tečaj počeo bilo je svečano otvorenje, kojem su pri- sustovali uz izaslanika vlasti g. Isa Aleksića, kotarskog polj. učitelja i nastavnika gg. Donadina i Dr Cika još i g. Marko Lukšić, član uprave Zadružne Matice, g. Anton Kristović, uzorni gospodar, g. Ivo Burđelez, pretsjednik pčelarske zadruge i g. Ivo Arnerić, zadružni poslovođa. — Sve- čano otvorenje izvršio je g. Dr Miho Skvrce, član uprave Zadružnog Sa- veza, koji je tom prigodom održao značajan govor o zadrugarstvu. — Dr Skvrce u svom govoru istakao je važnost ovog tečaja, koji će mnogo doprinijeti širenju zadrugarstva u du- brovačkom kotaru. — Poslije otvore- nja, tečaj je započeo svojim redovitim radom. Nastavnici tečaja g. Donadini i g. Dr Ciko po osam sati dnevno držali su predavanja i praktični rad. Oni su na tečaju predavali devet predmeta i to: 1. Zadružna organi- zacija, 2. povijest zadrugarstva, 3. zadružno pravo, 4. zadružni zakoni, 5. zadružno knjigovodstvo, 6. račun- stvo, 7. porezni propisi, 8. dopisiva- nje i 9. upravljanje sa zadrugama. -— Osim ovih predmeta, koje su obrađi- vali redoviti nastavnici tečaja gg. Donadini i Dr Ciko, kao vanjski pre- davači bili su i održali svaki po dva predavanja i to: g. Iso Aleksić o po- ljoprivredi uopće, g. ing. Niko Kolić o vinarstvu, g. Ivo Mikolić, glavni povjerenik Saveza Napredkovih za- druga o zadružnom osiguranju i g. Ivo Arnerić jedno o važnosti i načinu upotrebe umjetnih gnojiva, a drugo o trgovini i prometu. — Na tečaju su po vrstama bile zastupane ove za- druge: Kreditne, Nabavljačko - potro- šačke i proizvađačke i to: Kreditnih 5, Nabavljačko-potrošačkih 7, a Pro- izvađačkih 13, a Proizvađaćkih po vrstama: Pčelarskih 3, Mljekarske 2, Ribarske 2, Povrćarske 3, Vinarska 1 i Uljarska 1. Po članstvu revizionog saveza bilo ih je od Zadružnog Saveza 15, Zadružne Matice 9 i samostalna 1. Kao učesnici tečaja, po zanimanju bili su: 20 težaka, 1 pravnik, 1 na- mještenik, 1 brijač, 1 konobar i 1 slastičar. — Tečajci su bili slijedeći : Stijepić Nikola, Marković Frano, Gvo- zdevica Pero, Ševelj Ivo, Zanini Zla- tko, Mijanović Branko, Tepšić Ivo, Ivko Željko, Bracanović Dario, Rano- vić Đuro, Bokarica Pero, Ban: Ivo, Miloglav Ivo, Sekundo Pero, Gluhan Mate, Obradović Pero, Lise Ivo, Gu- ljeljmović Ilija, Granata Pero, Pavlo- vić Baro, Moretić Pero, Trojanović Niko, Konsuo Pero, Hajdić Pero i Stražičić Pero. Po gornjim bile su za- stupane zadruge iz mjesta: Slano, Babinopolje, Trnovo, Dubrovnik, Tre- binje, Gruda, Vodovođa, Mrcine, Pri- dvorje, Zvekovica, Čilipi, Mlini Man- daljena, Komolac, Orašac, Trsteno, Topolo i Goveđari. U nekim mjestima ima po dvije zadruge, pa je svaka poslala na ovaj. tečaj po jednog svog izaslanika. Isto tako iiz nekih mjesta gdje se imaju osnovati zadruge došli su oni koji će ih voditi da se upute u rad. Vrijeme trajanja tečaja obuhvatilo je i jednu nedjelju kada se nije re- dovitom obukom radilo. Toga dana su nastavnici održali sastanke sa za- drugarima u kotaru i to g. Domadini u Stonu, gdje je u. općinskoj vjećnici održao javnu skupštini kojoj je pri- sustvovalo oko 200 zadrugara. Tom prigodom osnovao je Uljarsku zadrugu za stonsko primorje i Pelinarsku za- drugu obe sa sjedištem.u Stonu. G. Dr Ciko održao je. sastanak sa za- drugarima u Pridvorju (Konavle) koji je također bio dobro posjećen. Istoga dana g. Ivo Arnerić poveo je poslije podne tečajce u Rijeku dubrovačku gdje im je pokazan izvor rijeke, te uzorno gospodarstvo g. Antona Kri- stovića i podrum poznate vinarske radnje firme Pero Kolić. Kod g. Ko- lića tečajci su bili pogošćeni sa čaši- com poznate Kolićeve ,Zlatne kaplji- ce“. Na prolazu kroz Gruž pokazana im je radnja Skladišta Zadružne po- ljodjelske poslovnice i protumačen značaj ove važne zadružno-nabavlja- čke ustanove za primorskog seljaka. Zadnjeg dana tečaja, pak, bio je priređen izlet u Župu Dubrovačku sa dva velika autobusa, koji su bili oki- ćeni hrvatskom i zadružnom zastavom. Tečajcima! je prije odlaska pokazano sabiralište Župske Mljekarske Zadru- ge u Dubrovniku, a zatim je autobus krenuo prema Mandaljeni. Ovom iz- letu osim tečajaca priključili su se gg. Dr Miho Skvrce, Iso Aleksić, Ivo Bur- đelez, Ivo Mikulić, Marko Macan, kao i dopisnici ,Novog Doba“ g. Ivo Pe- ko i ,Hrvat. Glasnika“ g. Pero Vu- kić, naravno, uz nastavnike tečaja g. Donadina, Dr Cika i ekonoma tečaja g. Arnerića. — Kad su stigli u Man- daljenu pred vlastitim domom Seoske blagajne izletnike su dočekali g. Fra- ne Lale, predsjednik i g. Đuro Bu- trica, poslovođa. Tu je tečajcima po- kazan zadružni dućan, a nakon toga su krenuli u Mline, da razgledaju Povrtlsko-voćarsku-cvijetarsku zadru- gu. Tu ih je dočekao predsjednik g. Marko Marojica, koji im je pokazao rad ove važno proizvađačke zadruge. Nakon što su razgledali bilo je za- jedničko slikanje, koju sliku donosi- mo. niže pod br. 2. — Poslije toga tečajcima je pokazan vodopad, a za- tim je u restauraciji g. Goge blla zajednička večera. Za vrijeme večere koja je bila servirana domaćim pro- izvodima prvi je govorio g. Dr Miho Skvrce, zatim Ivo Arnerić, F. Z. Do- nadini, Dr Tripo Ciko i Iso Aleksić. Svi su govornici u svojim govorima istaknuli ulogu zadrugarstva u našem ekonomsko-narodnom životu, pa za njegov procvat i napredak izrečene su nazdravice. Na večer je bio kasno povratak, pa je tako ovaj naučni izlet učesnika zadružnog tečaja protekao u veselom raspoloženju. Prije povratka svojim kućama te- čajci su dobili svjedozbe o pohađanju tečaja, a istoga je također lijepim govorom zaključio g. Dr Miho Skvrce. — Jedan od tečajaca zahvalio se je tom prigodom. nastavnicima i svim koji su svojim radom pomogli da do- prinesu što boljem uspjehu ovog te- čaja. — Nakon toga se je 25 mladih zadružnih apostola povratilo u svoja sela, da pripovijedaju nauku zadru- garstva i da šire njegovu misao. Napredkova Zadruga za štednju i zajmove. Dubrovnik, telef, 236 Pčelari | Začlanite se u preustrojenu Središnju pčelarsku zadrugu DUBROVNIK Ribari! Beztrošarinski pogonski mate- rijal, nabavljajte preko novo osnovane Nabavljačke ribarske zadruge Dubrovnik Začlanite se! Potrošno obrtna zadruge Zaton-Mali Telef. br. 301 Najstarija kreditna zadruga u dubrov. okolici sa vlastitim zadružnim domom je: Seoska Blagajna Mandaljena s ;