Strana 2 Sudbina općine u Cavtatu Od nazad više decenija u Cavtatu je postojala općina za Cavtat i cijele Ko- navle, I ako su onda prometne prilike bile dosta slabe, Vitaljani, Vodovagjani, Zastoljani i ostali Konavljani dolazili su bez prigovora u Cavtat, da obave svoje poslove kod Općine i suda. Bili smo u istinu u bratskom zagrljaju. Ovo naše bratstvo nije nekim miriselo pa su počeli putem kuma i ,vogje“ raditi na našem rascijepu. Općinsko vijeće dalo je svoj negativan glas. Ja sam preko novina ustao proti ovoj podjeli, ali šačica je bila jača od riječi i djela ozbiljnih ljudi. I za narodnu nesreću nas podijeliše, pa tako imamo cavlatsku Općinu sa sijelom u Cavta- tu, koja .broji oko 900 općinara, te konavosku Općinu sa sijelom u Gru- di, koja broji oko 10 hiljada stanov- nika. Kroz 2 godine ovog razdvojnog života osjetili smo, da Konavle i Cav- tat čine jedno nerazdvojivo tijelo; da smo sudbinom vječno vezani. Počinje- nu grešku bezuslovno treba ispraviti. Ovaj ispravak može biti na tri načina: 1) jedna općina za Cavtat i Konavle sa sjedištem u Cavtatu; 2) jedna Op- ćina za Qavtat i Konavle sa sjedištem u Grudi; 3) dvije Općine i to za Cav- tat, Obod, Močiće, Uskoplje, Dubu, Stravču, Brotnice i Jasenice sa sjediš- tem u Cavtatu, a druga sa sjedištem u Grudi za ostala komavoska sela. Prije nego pregjem ma detaljno raz- glabanje gornjih teza, neka mi se do- zvoli napomenuti, da sam porijetlom Konavljanin, a po rogjenju i odgoju Cavtaćanin. I ako sam u Cavtatu u zadnje doba doživio mnogo neugod- nosti, ipak mi (Cavtat leži na duši i nastojim, da mu pomožem. Djelima sam dokazao u teško ratno doba, da sam Komavljane iskreno volio, a Ko- mavljani dobro znadu, da ih i danas mnogo volim. Moja je živa želja, da moja uža domovina bude rasti, cvije- tati i napredovati pod hrvat. barjakom. Početkom prošlog mjeseca općinsko vijeće općine ma Grudi prihvatilo je zaključak, da za Cavtat, Obod i cijele Konavle bude jedna općina sa sjediš- tem ma Grudi. Cavtaćani, Obogjani i neki Konavljani bi htjeli, da za Cavtat, Obod i cijele Konavle bude jedna Op- ćina sa sjedištem u Cavtatu. Sa ovim obojim nemoguće se je složiti, Nikako nije prevedno, da Vitaljanin za općin- ske poslove dolazi u Cavtat; nikako nije pravedno, da Cavtaćanin za op- ćinske poslove ide na Grudu. Govori se o nekim Izloženstvima, koja bi u- redovala na Grudi odnosno u Cavtatu. Izloženstvo, koje bi funkcionisalo pu- tem kojeg pisarčića, ne može u da- našnje doba, da udovolji potrebama naroda, pa bi isto bilo i ma teret op- ćinskog budžeta. Općina sa sjedištem u Grudi ne bi bila ma korist Cavtata i Cavtaćana, pa bi uskrsle nove borbe i nove zadijevice..Kad bi Općina imala sjedište u Cavtatu za cijele Konavle, ne bi bila korisna Konavlima i Ko- navljanima, pa bi se i njihovo neza- dovoljstvo ispoljilo na razne načine. Jedini je izlaz, da Općina ostane u Cavtatu za Cavtat, Obod, Močiće, Us- koplje, Dubu, Stravču, Brotnice i Ja- senice, a na Grudi neka bude Općina za ostala komavoska sela. Ove dvije Općine mogu postojati. Općina u Cav- tatu imati će oko 3000 općinara, a ona u Grudi oko 8000 općinara. Kako ču- jem, Općina u Grudi materijalno pro- sperira, pa u tome neće štetovati, ako joj otpanu Močići, Uskoplje, Duba, Stravča, Brotnice i Jasenice, jer baš ova sela spadaju megju slabo renta- bilna. Vijećnik sam Općine u Cavtatu pa znadem da ova Općina ipak regu- liše svoje financije. Sa pripojenjem spomenutih sela Cavtat bi imao koristi, jer gdje se narod miješa, tu nešto i ostane, ali za to općina ne bi imala vidljive koristi. Pošto je Cavtatu naj- više do turizma, to i ne polaže velike zahtijeve na općinsku kasu. Osim ovo- ga seljacima iz Močića, Uskoplja, Du- be, Stravče, Brotnica i Jasenica mnogo je lakše silaziti u Cavtat nego odlaziti na Grudu. Ovih dana čuo sam tvrdnju, da ne treba Konavle cijepati, pa stoga neka Konavle imaju svoju Općinu, a Cavtat neka odluči o svojoj sudbini. Ne vje- rujem, da Komavljani mogu mrzjeti Cavtat, ako ne mrze politiku nekih Cavtaćana. Radi neprijatne politike ne- kih Cavtaćana zar je potrebito zabora- viti cavtatske Hrvate; zar je potrebito mrzjeti Cavtat u kojemu ima mnogo Konavljana i koji je kroz vjekove vo- lio i častio Komavljane; zar je potre- bito stvarati konavoski separatizam ; NARODNA SVIJEST 22 studenoga 1939 zar je potrebito strahovati pred šači- com ljudi? Kad se ostvare dvije hr- vatske Općine nemože biti političkog rivalstva, već ćemo slogom oživjeti na- ša sela, koja su do danas u mnogom gladovala. Potpuno sam uvjeren, da će Cavtat biti i ostati ponos cijelih Ko- navala, te da će umjetnički spomenici Cavtata biti od velike moralne koristi za sve Konavljane. Cavtaćani će uživati kad poljem konavoskim mješte vode bu- de bujnih nasada i raznovrsnog povrća; kad po selima Konavala bude se oriti vesela pjesma i odzvanjati blagostanje. Cavtaćani će šešće doći u konavoska sela, da se okrijepe čašicom, a Ko- navljani će po cavtajskim kućama naći pečenu ribicu i čašu bivande, Pružimo srca i svanuti će nam bolji dani, Daj- mo Cavtatu 6 sela komavoskih i poči- njene nepravde biti će ispravljene. Cavtat 15 studenoga 1939. Notar Ivo Stanoš. Saobraćajna vrijed- nost luke Ploče Sarajevski trgovački krugovi si obe- ćavaju mnogo od izgradnje luke Plo- če, na ušću rijeke Neretve. Čudno je ipak, da se toga nije nitko prije sje- tio ! Nu, stručnjaci, napose geografi su već dobro proučili i ovo pitanje te su označili ušće rijeke Neretve kao jako nezgodno za kakovu luku; me možda samo radi stalne potrebe čišće- nja ušća rijeke i morskog dna, već i radi neugodnog geografskog položaja : luci Ploče zatvara poluotok Pelješac put u svijet; izlaz je otvoren samo prema sjeverozapadu. Koja će dakle biti korist od takove luke? Bosanski izvoznici morat će izvoziti okolo Pelješca — i opet preko Dubrovnika. — Osim toga potrebuje svaka luka blizinu velikog grada, kakovoga luka Ploče nema sve do Dubrovnika. A kada ćemo imati opet vezu Du- brovnika preko plodnoga, ali malo i slabo obragjivanog Gackog polja, kroz divno-romantični, čarobno-lijepi dabar (,&kanjon“) Sutjeske, pak dalje preko Foče i-Niša i Sofije sa Carigradom ? Stari Dubrovčani su znali kao praktični geografi, zašto nijesu svoga karavan- skog puta za Istok usmjerili ni više gori prema sjeveru, niti niže doli pre- ma jugu. Razlozi su im bili čisto geografski. Dr Martin Malnerić Broj 47 Pisma iz naroda ŽUPA DUBROVAČKA. 3 vjenčanja. U nedjelju 19 o. mj. pitoma Župa imala je lijepo slavlje. Iz sela Petrače pri- stupili su pred oltar crkve Matice u Mandaljeni mladenci Šatalo P. Nikica i Ivo S. Lise, te njegova sestra Jele i Ilija Konjevod, a iz Čibaće Auka Ivu- šić i Vlaho Beusan. Nakon obreda vjenčanja slijedila je pjevana sv. misa preko koje je vIč. don M. Atbulić u- putio mladencima tople riječi. Slijedio je pir koji se je odvijao po starinskom običaju uz pucanje maškula. Veselim mladencima naše srdačne čestitke. Bp GRUDA. Ubijstvo u Popoviću. Dne 12 tek. u 3 s. po p. u selu Popovići, na mjestu zvanom ,kod zadruge“ de- sio se je u Konavlima još nečuveni, nemili dogogiaj. ,Junak modernih da- na“ mladić Marko Ruso pk. Pera iz sela Močići, s dva revolverska hitca usmrtio je na tom mjestu u čas Ka- ticu Klaić, dražesnu kćerku poznatog posjednika Pera Klaića iz Popovića, djevojčicu od 19 godina, jedinicu u svojih imućnih roditelja, pa onda s jednim hicem u glavu usmrtio sebe ! Ovaj žalosni dogogjaj napunio je uža- som i gnušanjem svačije srce, a obi- telj Pera Klaić čemerom i bolom koji, se utažiti neda, niti može. Žurnali — kako je bilo za očekivati — raspisali su se na dugo i široko, a neki i mi- nuciozno o ovom žalosnom dogogjaju. Malo ih je pak, koji otvoreno osugjuju ovo i ovako arnautsko obračunavanje. Da, jer mnogi od njih svojim svakda- njim pikanterijama jesu pravi indirektni movens ovim i ovakovim žalosnim či- nima kod nezrele mladeži. O, nevjero, nevjero..... zašto ovako blatiš naše pi- tome Konavle. ŠKOLSKI PRIBOR dobije svaki đak u najvećem izboru, kod najveće papirnice i knjižare JADRAN WR TEO NEA Placa Kralja Petra Tel. 194 (Priv. 195). Đr Vlaho Poljanić Upliv sluha na umnu darovitost Razmjerno ne mali broj djece dogje na svijet gluho i zbog toga gluhoni- jemo, jer izučenje govora uvjetuje zdrav sluh. Takovu djecu treba opremati za to u posebne zavode. Glede uzroka gluhosti, navagja se naslegje u rodu, pjanstvo roditelja i sifilis, a ima i ne- kih nepoznanica. Pri stapanju hromo- zoma u času oplodnje, naime, ne pre- vlagiuju uvijek plusvariante, nego mo- gu odskočiti i minusvariante. Najjedri- je pšenično zrno može gdjegod pod- baciti. I za to, u svakom slučaju, po- rod duševno i tjelesno zdravog djeteta, predstavlja za roditelje sretan zgoditak, Na uhu razlikujemo vanjsko, srednje i nutrnje uho ili labirint. Vanjsko uho ima ušku i vanjski sluhovod što svo- jim nutrnjim krajem graniči sa bubnji- ćem. Škodljiva je navika kopkati u uho sa šiljastim predmetima, jer se na ogrebenoj kožici može lako izleći gnoj- na i bolna bubuljica, Srednje uho obtočeno je sa finom sluznicom, a je- dan kanalić (Eustahijeva cijev) vezuje ga sa nosno-ždrijelnim prostorom. Ovo je potrebito zbog izjednačivanja tlaka zraka što se zbiva pri svakom gutlja- ju, jer bi inače usljed jačeg vanjskog pritiska prsnuo bubnjić. Valove zvučne što udaraju o bubnjić prenose tri sitne kostice do u labirint. Riječ labirint znači nešto zamršeno, komplikovano. Mala je činjenica da smo mi u stanju razpoznati po glasu jednu osobu i bez da je vidimo, a gje su tek muzički toni i nijanse ? Sve ovo dokazuje uprav ogromnu savrše- nost gragje. Labirint se sastoji od pred- vorja, 3 polukružna obluka i pužića. Pužić je najglavniji dio, jer u njemu je smješten tako zvani Kortijev organ. Tu se, baš, slušni Živac rasplića u razno duge niti, poredane kao na jed- noj harfi, Ove niti, razne duljine, pri- maju zvučne valove odnosne duljine, a živac ih slušni sprovodi do centrale u moždanima gje bivaju ubilježeni i javljeni dalje. Sa kakovom li se n. pr. strijelovitom brzinom baci vojnik na tle, čim, tek načuje zvižduk taneta, a to bacanje po tlima izvršuju tjelesni mišići sa kojima upravlja obavještena druga centrala položena drugovgje u moždanskoj kori. Labirint je smješten u podebljoj kosti lubanjske podnice. Ako pri ozledama u glavu navire krv ua koje uho, znak je da je ozljegjeni u pogibelji života. Spomenuli smo da je sredaje uho u vezi sa ždrijelom, a to znači da razne klice, uzročnici bolesti, mogu lako pu- tem Eastahijeve cijevi, dospjeti tamo i prouzrokovati razna, pa i guojna za- paljenja sa mnesnosnim bolovima. U posljednjem slučaju treba prorezati bubnjić, jer inače će se sam probušiti a puno je korisnije da to izvrši liječ- nik, jer će tada bubnjić uredno nara- sti i sluh ostati netakaut. Dočim, ako sam prsne, ostane većinom probušen i sluh oslabljen, odnosno se s vreme- nom sasvim izgubi. U teškim slučaje- vima mogu sitnoživi (microbi) preći u labirint i dalje, putem slušnog živca, do možlanskih opni i moždani. Ovo je potrebno znati svakoj majci da budao pazi kako ne bi došlo do ta- kovih komplikacija. U svim bolestima spojenim sa ogajicom, a osobito za vrijeme skarlatine, difterije, ospina, svijeh vrsti angina i influenca, razni- jeh vrsti tifa i zapaljenja pluća, mora svako dijete tri puta dnevno ispirati usta i ždrijelo sa, makar kojom razku- žujućom tekućinom, što će liječnik odrediti. U slučaju da se odmah ne može doći do liječnika, tada se može učiniti uvarak od metvice ili od pelina (kadulje) i na litru uvarka uliti jednu veliku žlicu dobra octa. Ako je dijete odveć nejako, ili ako je puno oslabilo, ili uslijed ognjice zamantrano, tada ima to obavljati majka, čisteći sa u- močenom krpom ili pamukom, obavi- tim oko tanke palićice, najprije zube osprijeda i iznutra, pak nebo i ždrijelo. Svako smanjivanje sluha na jedno ili oba uha od velikog je upliva na intelektualni razvitak. Iskustvom je utvrgjeno da na 1000 gjaka s potpuno zdravim sluhom magje ih se prosječno 260 vrlo bistroumnih. Naprotiv na 1000 djece sa poremećenim sluhom nagje ih se tek 140. Takogjer je utvrgjeno, da djeca koja usljed kakove bolesti izgube sluh, promjene se u svojoj biti i ćudi postanu razdražljiva, nepo- slušna, pakostna i mrzovoljna, Radi toga nikada se ne može dovoljno pre- poručiti roditeljima da nadziru djeci sluh, jer u mnogo slučajeva od toga ovisi njihovo dobrostanje i sreća, a roditeljska i jest najveća dužaost da odgoje narodu zdravu i kreposnu djeca.