Strana 2 Prof. Stjepan Kastropil NARODNA SVIJEST 21 prosinca 1939 Broj 51 Francuski pjesnik Racine (o tristogodišnjici rođenja) Čitajući u posljednje vrijeme izjave raznih savremenih francuskih pisaca koje je retni vrtlog izbacio iz knji- ževnih sredina u kojima su djelovali i sjurio ih na razne točke ogromnog zaštitnog pojasa od čelika i betona, kojim je opasana njihova zemlja, u- godno sam se iznenadio kad sam sa- znao da ogromna većina njih razbija dokolicu monotonih i opasnih sati, koje proživljuju, čitanjem Racineovih djela. Ovo uticanje besmrtnoj ljepoti Racine-a obzirom na vrijeme i ljude koji su u pitanju za mene mnogo vi- še znači nego sve one mnogobrojne i pompozne svečanosti, koje su bile namijenjene proslavi tristagodišnjice rođenja pjesnika, koje je rat omeo i koje su imale još jednom da podvu- ku istinitost navoda Jules-a Lemaitre-a, po kojemu Francuska slavi Racine-a iz neke vrsti književnog nacionalizma, jer u njemu vidi oličene najljepše i najsvjetljije strane svog narodnog genija. Rođen 21 prosinca 1639, Racine je imao sreću da živi za vrijeme Luja XIV, kada je Francuska bila na vr- huncu svoje političke moći. Početak njegovog rada na tragediji isto tako pada u zgodan čas, u doba kada se je Francuska, zasićena uzvišenim, skoro nadljudskim heroizmom dra- matskih motiva Corneille-a i njego- vom zvučnom retorikom, okretala prema nečem;novom, stvarnijem, ljud- skijem. Pojavom Racine-ove Andro- maque, koja je u povijesti francuske književnosti isto onako znameniti da- tum kao i pojava Corneille-ova Cid-a, francuska je dramska umjetnost skre- nula iz uzvišenih i često čovjeku ne- dostižnih sfera, u kojima ju je Cor- neille-ova škola dugo držala, k zem- lji, k čovjeku, k njegovoj moralnoj i fizičkoj golotinji. S formalne pak stra- ne Andromaque je prva postavila u istoriji francuske dramske književno- sti s onakvom snagom neka načela, kao: psihološki realizam; neophod- nost psihološke motivacije radnje, cje- lovitosti i jednostavnosti zapletaja, ko- ji usljed toga dobiva na tragičnom intenzitetu ; realističko ali ipak s mak- simumom decentnosti slikanje ljudskih strasti, osobito ljubavi i ljubomore, koje najsnažnije determiniraju tra- gični konflikt. Na ovim temeljima bez kojih se ni danas moderna dramska radnja ne može čvrsto da zida, Ra- cine je sazdao svoje kazalište. Na njima su sazdane sve važnije njego- ve tragedije: Britannicus, koja obra- duje buđenje zvijeri u Neronu i tra- gični ishod sukoba između dvije ne- mani u ljudskoj spodobi: Nerona i Agripine: Berčnice, ona božanska elegija“ ljubavi Tita za Berenicu, prinesene na žrtvu interesima car- stva; Bajazet, grozna i krvava ha- remska tragedija, jedina čiji je motiv uzet iz jednog savremenog događaja ; Mithridate, tragična slika pustoši ko- ju ostavlja strast u srcu jednog star- ca, koji postaje u ljubavi takmac svo- je vlastite djece: /phigenie. u kojoj otac iz dinastičnih interesa ne preza pred krvavim žrtvovanjem svoje vla- stite kćeri i konačno divna, nenadma- šiva Phedre, u kojoj je Racine dopro u razgolićivanju bijede ljudske duše do krajnjih psiholoških, čak i fiziolo- ških, mogućnosti. Kad se pozna Corneille-ov dramski rad, sam pogled na ove naslove do- voljan je da se uoči razlika između Corneille-a i Racine-a, već u samom izboru motiva. Dok jej prvi našao svoje uzore u Rimu, drugi ih traži u Heladi. Poznato je da je Racine va- žio kao jedan od najboljih poznava- oca grčkog jezika i grčke kulture u Konačni je cilj a i najveća sreće svakoga čovjeka da posjeduje vlastitu kuću. Radi toga je u Vašem interesu da požurite korisno uložiti svoju ušteđe- vinu u izgradnju vlastite zgrade, koja Vam jedina jamči 100% sigurnost uloženog novca a uz žo mi- ran i udoban život. A želite li još k* tome sigurnu i maksimalnu rentu koja će Vam upotpuniti Vašu sigurnost i zadovoljstvo onda se obratite savjes- nom i iskusnom stručnjaku osobenih dubrovačkih klimatskih i građevnih prilika, ovlaštenom gradi- telju visekih i niskih građevina svoje vrijeme. Ali pošto je u isto vri- jeme bio i jedan od pisaca XVII vi- jeka u čijoj je duši kršćanski odgoj ostavio najdublje i najtrajnije brazde, on je vidio svoj književni ideal u jednoj harmoničnoj sintezi helenizma i kršćanstva. Zbog ovoga lako je u- očiti kod svih njegovih junaka i ju- nakinja tragove jedne potpuno kr- šćanske sensibilnosti, koja ih ne o- stavlja ni onda, kad svojim djelova- njem, kao što je to slučaj s Phčdre, dodirnu dno kloake, do koje se mo- že spustiti ljuska duša u svom grče- vitom jurenju za materijalnom sre- ćom. Na taj način Racine je mogao da stvori tragedije koje obuhvataju dvadeset i pet vijekova kulture i o- sjećaja. Ova sinteza helenizma i kršćanstva još je uočljivija u dvjema biblijskim tragedijama, koje je Racine — iza kako je raskrstio s profanim kazališ- tem — napisao: Esther i Athalie. Racine je ove dvije tragedije — o- sobito Athalie, za koju je Fridrih Ve- liki rekao: ,Volio bih da sam napi- sao Athalie, nego da sam izvojevao najsjajniju pobjedu“ — i s formalne strane sasma približio grčkim trage- dijama, davši horovima, kao tumači- ma i pratiocima dramske radnje, još veću važnost nego što su to učinili i _sami grčki tragičari. Sumarno rečeno: on je na ovaj način utisnuo poe- ziju Psalmiste u sofoklofski okvir i izvršio fuziju Biblije i llijade, Ver- sailles-a i Atene. Život Racine-a je potpuno sličan kakvoj od njegovih tragedija. Iza strogog kršćanskog odgoja u Port- Royal-u došle su bure i oluje mlado- sti, koje su u pozadinu potisnule na- čela upisana u djetinjstvu. Bolesna skoro žeđ za slavom, koje mu se njegovi neprijatelji i sljedbenici Cor- neille-a nisu dali da zasiti, dovela ga je do raskida sa svojom umjetnošću, do ubijanja u sebi žeđe za stvara- njem ljepote. I u samoj 37 godini -- kao što je to učinio ,mladić-satana“ Rimbaud dva vijeka kasnije, istina iz sasma drugih razloga — Racine je s živog sebe operirao poeziju“ (Mal- larm€). I konačno, kao posljednji čin došla je smrt, poslije niza godina mirnog, povučenog, skoro filistarskog života, zbog tuge u koju ga je baci- la nemilost Kralja, koji ga je štitio cijelog života, a koju je izazvao zbog toga što se je usudio da mu preda memorandum o bijedi puka, iscrplje- na ratovima i glađu. Umjetničko Racineovo djelo nasta- vilo je da živi svojim punim životom i poslije njegove smrti, usprkos pe- riodičkih pomračenja u koja je pa- dalo, kao n. pr. u doba romantizma. On živi još i danas. Najbolji savre- meni pisci, jedan Gide, jedan Valćry, jedan Mauriac, i dr. to svjedoče. Ono živi osobito po besmrtnoj poeziji ko- jom je ono svo prožeto, po onoj poe- ziji u kojoj je u svoje vrijeme Abbć Brćmond tražio obrasce svoje ,poe- sie pure“ i za koju Valćry veli da je po svojim odveć subtilnim harmoni- jama, smetnja strancu da se potpuno uživi u Racine-a, što potvrđuje u broju posvećenom Racinu publikacije Revue de Littćrature Comparće En- glez William Mac Causland Stewart, Božićna Rapsodija Bijela Danas je Sveta Noć! Anđeli će doć... I kano bujica Svijetlih Krijesnica Razlećet se nebom Na sve strane... Te đurđica srebrom Posut krove sane... Duše im ko zv'jjezde, Što s'u nebu gnj'ezde, Sve u jednu vinut Himnu... Čeznutljivu, divnu! Propileje će da zaore V'jekova, Nebeskim harfam' veselja, A vihor b'jelih orlova, Zoru pozdravi Vanđelja! Djeva lijepa i mila, Poput nježna b'jela krina, Nad jaslice se je svila I gleda u Božjeg Sina. Negdje iz daleka, Slećeli se svi Kerubi, Ko bijeli golubi, Pred Boga čovjeka. Na rukama nose Nebesko cvijeće Bisera i rose... A niz b'jelo pleće, Pao kose pramen, Ko razmahan plamen... Iz daljine pjesma bruji, Ko da pjevaju slavuji... Jer čobani stada gone, K Vrelu Svjetla Vasione! Danica tri konjanika sobom vodi. Veo je prosula sjajni po brdu i vodi... Kano žitko srebro sije I sve lice njima mije, Po sobolu mreška ... plaštu od brokata I dragulje dira na krunam od zlata... Te odjednom ona stanu! Gore negdje na brijegu Kolibica jedna plamom planu Blistavim u sn'jegu.... : I tri Krune zlatne čelom zemlju dirnu. S čobanima pjesmu pojeć divnu, Pjesmu Mira, Blagoslova, Sreće, Nikada što više zamuknuti neće, Jer u Betlehemu Spasenje se rodi nama | na vjjeke Krist naš Bog će da ostane s nama! ELMOT ODLIKOVANA SLASTIČARNA ŽIVKA ŠIKIĆ snižena cijena Mjendolate svih vrsta moje poznate — prvorazredne robe — na Dinara 40.- kg. Veliki izbor božićnih bonbonijera i na- kita za božićni dub, torata, čajnog pe- civa iraznih slatkiša vlastitog proizvoda Originalni francuski ,Cognac Frapin“ koji se tuži na ravnodušnost na koju Racine nailazi kod Anglosaksonaca. Istina _je — a i pisac ovih redova može to potvrditi svojim skromnim iskustvom — da je za uživanje u suptilnim harmonijama Racine-a po- trebno ne samo potpuno poznavanje jezika, već — da tako kažem — i dugo, dugo intimno druženje s Ra- cine-om, jer kao ni Wagner, ni on nije onaj koji na prvi mah osvaja. Kao što Wagner svojom muzikom, tako i Racine svojom poezijom spu- tava razularene strasti i dovodi do tragičnog pročišćenja, do katarze, do vedrine.