Strana 2 Obnavljaju se Kako bilježe Dubrovački povjes- ničari, svetkovina sv. Vlaha od dav- nina se je na najsvečaniji način sla- vila u Dubrovniku. Pri tomu je pri- vlačila pažnju tradicio- nalna procesija, narodni _ običaji i igra mitološkog značenja Čoroje, Vile i Turice, koja bi se odigrala pred kneževim dvorom u prisutnosti kneza, vijeća i gradskog starješin- stva. Ova je procesija kroz stoljeća ima- la i svojih promjena, prama prilika- ma vremena, političkim dogođajima i nevoljama, koje ni Dubrovnik ni- jesu štedile. Divni je prizor pružao veliki broj seljaka iz Župe, Konavala, Rijeke i bližih otoka, koji bi svrstani dva po dva, oružani po starom običaju su- licama, mačevima, štitovima, strije- lama i kopljima stupali svaki pod svojim barjakom. Kneza bi po posto- jećoj naredbi pratili i nosili svijeću u ruci svi savjetnici malog Vijeća i pregati, njih 45 na broju. Uza njih bi bila u pratnji kmeza i sva vlastela, koja su prošla 30 godi- na života. Crkovnu je službu obav- ljao sam Nadbiskup uz pomoć Ston- skog i Trebinjskog biskupa. Za biskupima su bili Benediktinci i Mitronosni Opati s Lokruma, sv. Jakoba. Šipana i Mljeta. Kad su Benediktinci kasnije, neki s dalečine samostana, a neki radi trudna pristupa, bili prekinuli svoj dolazak na svečanost, Dubrovačko Vijeće na 28. Januara 1478, dalo je naredbu da »Abbas et monachi La- chrome debeant venire ad processio- nem ad festa sancti Blasii«, po čemu su unaprijed uvijek redovito dolazi- li, sve do svoga odlaska s naših stra- ma god 1808. Spomenuli smo da je procesija na sv. Vlaha kroz stoljeća imala ii raz- nih promjena, pa se je tako s vreme- nom koješta od nje bilo i napustilo. Ali krv nije voda. Mladi Dubrovčani slijedeći stope svojih pređa, u zadnje su se vrijeme potrudili, da opet ob- nove neke lijepe stare običaje. Tako se je skoro obnovio običaj »Trznica« i ako u manjem stilu. U staro doba na dan sv, Vlaha do- lazilo je dvanaest djevojčica, zvanih »Trznica«, koje su obično radile na općinskoj peći. Ove bi došle pred Knežev dvor, gdje bi zasjeli Knez i Vijeće, a nosile bi u ruci zastavu, a na njoj obješene dvije gostarice ulja i vina, dva kolača kruha i vijenac sočiva. Na glavi su nosile košić pun pogača i maslinovih grana, što je imalo značiti mir i obilje. Taj se je prastari običaj sad do- nekle obnovio. U oči sv. Vlaha na Kandeloru u 214 sata poslije podne, kad se podigne barjak na Orlandu i otčita pohvala »Laus«, šest djevoj- najveću stare tradicije čica, svaka u različnoj narodnoj no- šnji našega kraja (teritorija Dubro- vačke republike), stupaju redom, pred hram sv. Vlaha noseći ma po- klon svecu, a na ruke Rektora crkve, različite darove: Vina, ulja, voća, voska, knuha i par bijelih go- lubova, što sve znači: Obilje i slo- bodu. Isto se je tako otrag dvije go- dine obnovio stari običaj tako zva- nih »Zdura«, Ovi su nekada pratili Kneza sa Vijećnicima u crkvu, no- seći u ruci svijeću. Danas oni u on- dašnjem odijelu, za to naročito na- pravljenu, nose na dar sv. Vlahu če- tiri debele išarane svijeće (torčune) s Dubrovačkim grbom na njima, ko- je pred oltarom sv. Vlaha predadu Rektoru crkve. Ove pak godine, zahvaljujuć Bogu i sv. Vlahu, obnavlja se običaj pozi- va Mitronosnih Opata na svečanost sv. Vlaha. Nema dakako više ni Lo- krumskog ni Mljetskog, ni onog 'od Višnjice ni od Šipana; njihov jedini predstavnik za sada, dok Bog po- može, bit će Presvijetli Opat Kor- čulanski. Ovo je provedeno nastojanjem Apostolskog Administratora naše biskupije, Preuzvišenog Biskupa Monsig. Pavla Butorca, te uprave crkve sv. Vlaha i festanjula. Presvi- jetli se je Opat Korčulanski najpri- pravnije pozivu odazvao, na čemu mu javna hvala. Budući pak da naš Administrator Preuzv. Butorac, radi istodobne svetkovine sv. Tripuna u Kotoru, ne može biti prisutan na dan sv. Vlaha u Dubrovniku, isti se je na vrijeme pobrinuo i zamolio Preuzvišenog Mostarskog Biskupa Monsig. Alojzi- ja Mišića, da bi ga zamijenio, na što se je ovaj i ako u odmaklim godina- ma rado odazvao s ovim pismom: »Primio sam Vaš usrdni list i poziv da bi došao u Dubrovnik za pontifi- kal na 3. veljače, da proslavimo sv. Vlaha, velikoga Parca Dubrovnika, a ujedno da obnovimo prastare, li- jepe, divne i zanosne vjerske i na- rodne predaje dubrovačke slavne prošlosti — ujedno pobudu — da odvažno koracamo stazama i pute- vima, kuda su nam i pređi išli. / : Veličajna prošlost, zakresana ie smjernica sadašnjosti, kuda i ka- ko nam je ići, ako hoćemo poput pređa, da i na dalje i unaprvo osta- nemo, čestit i vrijedan, katolički i kršćanski hrvatski rod. Dakle, ako me dragi Bog podrži, odazivam se i velim: Bože pomozi, doći ću, da u zajednici. slave, zaje- dničku Božju i narodnu stvar pro- vedemo. Godine su teške na leđima i da može biti ne bi došao, ali ikad je ta- ko, ko da mora biti, onda se spravno odazivam, — O. Alojzije Mišić, bis. Niti jedna kuća, niti jedna knjižnica, niti jedno društvo nebi smjelo biti bez slijedečih knjiga: Papini: Povijest io m o di Cristo) uvezana u platno . . 50 Din. s a Broširana 1 2. 15 00. Saleski: FILOTEA, uvezana u “atas sa zlatotiskom 0 50 GE E broširana . 200 7 Herwig: Čudovište iz predgrađa pevećeio dišne “Kat. Akcije s Karl Adam: Krist u svijetu . . seo te. SG SMS Šmie: Njega tijela: io. R02 2 Geo ai O ORO Burger: U četiri oka . . . i OO a 19 Weiser: Svijetlo planina, uvezana “25 Din. a broširana : . M. 18) T. Fot Karakter 2. .2 202 > e JERE CD A 20 i Ako misliš nekoga razveseliti za blagdane, imendan ili rođendan, uvijek u svakoj prigodi najveće ćeš veselje učiniti ako pokloniš dobru knjigu. o nekih knjiga imademo još samo desetak primjeraka, zato hitne narudžbe slati ZBOR DUHOVNE MLADEŽI SENJSKE (ZAGREB) KAPTOL 29 na: NARODNA SVIJEST 21 Siječnja 1941 Broj 3 Na Mihajlu M. P. Gosparu Don Đuru Krečku paroku Sv. Mihajla U aleji tihoj čempresa što sniju ispod kojih ploče puka i vlastele cv'jeća i lovora uz grančice svele jednu slavnu prošlost čuvaju i kriju, posljedni senator Republike stare nakon zadnje borbe mirno tu počiva uz Pucića Meda i Vojnović Iva, uz brojne pučane, vlastelu, gospare Sve je tiho, sveto u tom Panteonu, grobova sa čijih slava širi krila, | sa tog slavnog mjesta Sloboda nam mila šapće, drhčuć što smo, što smo mogli biti. Ostasmo čuvari, vjerni, ponositi dok Uskrsna zvona Tvoja ne zazvonu! 12-I. 1941. Niko Kućar Slavlje kod Službenica Milosrđa na Pilama Od 9—12 o. mj. obavljena je u crkvi Službenica Milosrđa na Pilama svečana proslava beatifikacije bl. M. Krucifikse, utemeljiteljice kon- gregacije Službenica Milosrđa. ) Zavodska crkva bila je za tu pri- godu svečano urešena. Nad oltarom lebdila je u zraku slika Blaženice okružene anđelima, koji nose emble- me Njene kongregacije, remek djelo čč. Ss. Terezije i Mirjam. Za trodnevnice 9—11 o. mj. kog dana izložen je ujutro u 7 sati presv. Sakramenat s Misom, u 9 s. druga sv. Misa, a u večer su u 17 s. čč, Sestre pjevale koralnu večernju, za kojom je obavljena pobožnost Blaženici, Zatim je slijedila propo- vjed. blagoslov i ljubljenje moći Blaženice. Prvu večer obaviše po- božnost mp. Oci Kapucini, a propo- vijedao je mp. O. Vendelin Stjepče- vić. Drugu večer je propovijedao isusovac mp. O. Petar Perica, a tre- ću večer izvršio je funkciju mp. O. Markolin Knego uz asistenciju mp. Dominikanaca,;dok propovjed je odr- žao mp. O. Markolin Padovan. Sve tri večeri čč, Sestre su skladno i za- nosno pjevale nabožne napjeve uz adekvatnu pratnju novih i miloglas- nih orgulja. U Nedjelju 12. o. mj., glavni dan proslave, obavljena je u 7 sati sv. Misa i općenita Pričest odraslih; u 8 sati sv. Misa sa općom pričesti djece, a u 9 sati svečana Pontifikal- na sv. Misa uz veliku asistenciju preč. gg. kanonika. Preuzvišeni biskup Msgr. Pavao Butorac, apo- stolski administrator dubr. biskupl- je, svečano je dočekan pjevanjem »Ecco sacerdos magnus« od strane mješovitog Crkvenog Pjev. Zbora, koji je preko pontifikala zamjernom dotjeranošću izveo velebnu Griesba- cherovu »Missa Mater admirabilis« i Himnu BI, Krucifiksi. Iza Evanđelja preuzvišeni Msgr. Butorac izrekao je dirljivu prigodnu propovijed u kojoj je istaknuo kako je Blažena Kruci- fiksa divno djelo milosti Presv. Troj- stva, komu nek je zahvala za sve što je Blaženica u svom divnom životu učinila u svijetu, pa i kod nas u Du- sva- Završetak prednjeg članka. Neka bude uvjeren Preuzvišeni Biskup, da ovu gosparsku i plemeni- tu gestu prama Dubrovniku, neće Dubrovčani zaboraviti, već će je na- dodati starim dugovanjima, prama Preuzvišenom Ocu i Pastiru Bisku- pu Mišiću. — a brovniku po svojim duhovnim kće- rima zaslužnim Službenicama Milo- srđa kroz osam punih decenija nji- hova rada među nama. U 11 sati bila je tiha sv. Misa i iz- loženje presv. Sakramenta. U večer u 17 sati ispjevana je ko- ralna večernja od strane čč. Sesta- ra, a pobožnost je obavio preč. Don Niko kanonik Gjivanović uz asisten- ciju mp. svećenika, Zanosnu propo- vjed održao je mp. O. Toma Toma- šić, ravnatelj franjevačke gimnazije u Dubrovniku. Zatim je preuzvišeni Msgr. Pavao Butorac otslužio pomti- | fikalni blagoslov, preko' kojeg je mješoviti Crkveni Pjevački Zbor _is- pjevao Himnu Blaženici, »Tebe Bo- ga hvalimo« od Gjivanovića li »Div- noj dakle« od Br. Šček. Svakog dana izmjenjivali su se kroz dan pobožni vjernici da obave sat klanjanja pred izloženim Svetotaj- stvom, a pri večernjoj pobožnosti crkva je bila prepuna naroda. U Ne- djelju pak crkva je i u jutro i u ve- čer bila baš prepuna naroda, da pre- mnogi nijesu mogli ni ući u crkvu. U subotu i Nedjelju u večer u 19 sati priređena je u dvorani zavoda Zabavica u počast Blažene Krucifik- se. Zavodske pitomice Medi E., Bu- bić M. i Gira M. izvele su uspješno nekoliko tačaka na glasoviru i poka- zale kako se nalaze u vrsnoj glaz- benoj školi. Prigodni proslov održala je inteligentna pitomica Iličković J. Zbor Učenica građanske škole is- pjevao je pjesmu »Tebi, o slavna Paola«, Učenice pak građanske i osnovne škole izvele su igrokaz »Ruža ljubavi« u tri dijela, a prika- zuje Blaženicu u radu za svoje život- no djelo. — U drugom dijelu zabavi- ce prikazivane su u projekcijama »Slike iz života bl. M, Krucifikse«. Važnije slike pratile su zgodne raz- govjetne i osjećajne deklamacije učenica. Od lijepog su efekta i žive slike: »BI. M, Krucifiksa pred Presv. Sakramentom« uz pjevanje pjesme »Gdje tišina...« i »BL. M. Krucifiksa u rajskoj slavi« uz pjevanje pjesme »O Krucifikso blažena«. Na koncu je iz- rečena svima zahvala od jedne male. Suvišno je i spominjati da je zaba- vica privukla obe večeri veliko mno- štvo publike. Časnim Službenicama Milosrđa čestitamo ma ovom vanrednom slavlju svoje zaslužne Kongregaci- je kao i ma veoma uspjeloj proslavi njegovoj u našem gradu!