* t Strana 2 Hodočašće na Goricu sv. Vlaha. Primarno: Prema starodrevnom obi- čaju, svake godine u prvu nedjelju po svečanosti Sv. Vlaha gradske bra- tovštine kao i one iz predgrađa i Gruža sa svojim crkvenim barjacima uz pratnju lumbardijera, glazbe i po- božnog naroda, idu na Goricu sv Vlaha i pohode u hodočašću starinsku crkvicu Sv. Vlaha, gdje bude sv. Misa i molitve Svecu zaštitniku za sve gra- dane i puk. Taj prastari običaj vrši se sve do danas skoro na jednaki način, ali s tom razlikom, da su mlađe generacije taj pohod u. svetište Sv. Vlaha na Gorici, uzele ne kao crkveni pobožni pohod, nego kao jedan zgodan izlet u bližu okolicu sa teferićem. Osobito to izgleda da je tako onih godina kada se trefi lijepi i sunčani dan u zimsko doba. Takovom krivom, nekršćanskom shvaćanju i postupku mlađih već se je i prošlih godina mnogo prigovaralo. Pobožni se je narod bunio na takav postupak na mjestu našeg starog za- vjetnog svetišta. Dapače je mnogo puta i sam župnik Gruža i Lapada, u čiju nadležnost potpada ove Sve- tište, morao jasno i glasno prosvje- dovati, što se je čak i za vrijeme bogosluženja oko crkve jelo, pilo i pjevalo i time ometalo sveti čin i po- božni puk u molitvi. Ali sve to nije dosada pomoglo. Ove godine, kada svi bez razlike živemo u velikom strahu, kad mnogi naši očevi, braća i djeca daleko od svog ognjišta vrše teške dužnosti za narodnu obranu i kada mnogi naši sugrađani u borbi za opstanak bore se sa morskim valovima uz najteže prilike za goli život, trebalo bi da ovogodišnji pohod Svetištu na Gorici bude izvršen sa pravom kršćanskom pobožnošću i to kao jedno pravo ho- dočašće našoj staroj zavjetnoj crkvi Sv. Vlaha, branitelja i zaštitnika na- šega, kroz sve vjekove, a u čiju se moguću obranu i sada uzdamo. Na taj bi način morali izvršiti ovo- godišnji pohod a istodobno nastojati da mu se pridruži što moguće više pobožnog puka iz grada i bliže oko- lice. Neka također izostanu svi oni suvišni vanjski i profani iskazi, koji ne odgovaraju vjerskom shvaćanju i bogoljubnosti katolika. Sto je najglavnije, morali bi se gg. festanjuli, kao i sam vlč. župnik, za- uzeti kod nadležnih vlasti, da se za vrijeme trajanja sv. Mise i bogoslužja, zabrani svaka prodaja hrane i pića u blizini crkve kao i teferićenje onim koji to sobom nose. ' Na taj bi način ovogodišnjim po- hodom svetištu na Gorici, pokazali da smo pravi Dubrovčani i vjernici i da idemo na Goricu da počastimo Sveca-branitelja i da ga zamolimo za daljnju pomoć i zaštitu u ovoj velikoj svjetskoj nevolji, da bi otklonio od našega Grada i našega hrvatskog na- roda svako zlo i nevolju. Ovo su misli i želje za ovu pri- godu nas još živućih Starih Dubrovčana Glasovire, orgulje, harmoniume, violine i tambure, popravlja intonira najsavjesnije Bartunćk Antun udesitelj orgulja i glasovira Dubrovnik, Hercegovački put br. 10a CIJENE UMJERENE NARODNA JEST 1 — &Barjak sv. Veljače 1941 Broj 4.5 Vlaka 30. Đenara 1813. . Nitko nije mogo otet tebi srade v sjaj ti slave drevne i r'ječ tvoje moći, tuđin ti je mogo kad je htio doći izrabiti teške, časovite jade. Vjekovima ti si ponosito, smjelo svojom mudrom riječi i načinom svojim čuvao slobodu tim hridima tvojim. Sva je slava naša samo tvoje djelo... Spustiše ti barjak! — Crni dan ti došo. Na prevaru tuđin nije dalje pošć; dok u puku tvome živjela je nada! Tko slobodu ljubi, živi, ne propada! Na Orlandu eto tvoj se barjak vije, vječno, žarko sunce po njem' zlatno sije ! Đenara 1941. Niko Kućar. *) U ovaj ie dan bahata soldateska silom spustila barjak Sv. Vlaha, taj simbol naše slobode; jer to nijesu htjeli učiniti ni vlastela ni puk. Predavanje o Dubrovačkoj prirodi u Miemačkoj Akademiji. Privlačiva naučna ličnost profesora d.ra R. France dobro je poznata Du- brovniku, gdje je on, zajedno sa svojom Gospodom, uglednom i talen- tovanom spisateljicom, već proživio više od deset godina. Dr. R. France glasovit je učenijak-vitalista. On je zauzimao profesorsku katedru u Bu- dimpešti, gdje je rukovodio u toku dvadeset godina Biološkim Institutom. Iz njegovog pera poteklo je niz značaj- nih naučnih djela. U srijedu, 22-og siječnja ov. god. u čitaonici Dubrovačkog Lektorata Njemačke Akademije Dr. R. France održao je veoma interesantno preda- vanje i to o Dubrovačkoj prirodi. S uvjerljivošću dubokog erudita, govorio je on toplo i slikovito, o harmoniji prirode Dubrovnika, koju on tako davno i duboko voli. On je odmah na početku karakterizirao geološku prošlost Dubrovnika, a zatim je obratio pažnju njegovim izuzetno povoljnim klimatskim prilikama, naročito tempera- turskim koje su posljedica u najvećoj mjeri toplih morskih struja. Shemu ovih struja Dr. France naslikao je s iscrpnom tačnošću i plastičkom pre- glednošću. Govoreći o izvanrednom bogastvu subtropske flore Dubrovnika Dr. Fran- ce je dao živi historijski pregled raz- vitka tipova ovdašnje vegetacije. Pri tome,:je potcrtao da osobita zasluga za kolonizaciju inozemnih biljaka i plodova u Dubrovniku pripada du- brovačkim mornarima. Karakterizira- jući stupnjeve dubrovačke vegetacije Dr. je France iznio zanimljivu povi- jest ovdašnje kulture agava koje su predmet njegovog specijalnog istra- prepicd tipova dubrovačkih palama. G. Predavač nije zanemario ni pra- vudomaću, autohtonu floru, i ako je ova relativno oskudna. Gotovo sve istak- nutije biljke jesu ,doseljenici“. G. Dr. France zadivio je slušatelj- stvo svojom elastičnom i bogatom ' memorijom kao i neobičnom jasno- ćom. Govorio je skoro stručnjački, a mogao ga je razumjeti i botanički laik. Sigurno da su jasnoći mnogo dopri- njele i epidiaskopske projekcije, koje je g. Predavač živo komentirao uz malu dozu prijatnog humora. U zaključku ne možemo a da ne izrazimo želju, da bi se ovo preda- vanje štampalo u posebnom izdanju ili barem u jednom od naših lokalnih listova. I to baš u istoj formi i stilu, kojim je izrečeno, jer za to govori i mnogobrojni auditorij, koji je preda- vanje bez traga dosade slušao cijeli sat i po. Taj je auditorij na koncu zahvalno pozdravio predavača apla- uzom. DR QETKER 2" gviM praškom za pecivo 4 Brofi 9108. Svečanosti sv. Tripuna u Kotoru Na tradicijonalnoj skupštini ,Bo- keljske mornarice“, biralo se cijelo- kupno časništvo. Za Admirala jedno- glasno je izabran gosp. R. Gjunio, Kapetan I. klase gosp. V. Visković. Kapetan II. klase gosp. N. Petrović. Za barjaktara gg. Tripo Franović iz Škaljara i Simo Nikolić iz Gornje Lastve. G. Đ. Težak za majora. G. M. Vičević za ađutanta. Za Malog admirala, izabran je Branislav Mje- sečević. Kolovođa ostaje gosp. Ivo Milošević. Tradicijonalna svečanost počimlje dne 27. siječnja sa pohvalama sa katedrale sv. Tripuna, koje će govo- riti Mali admiral B. Mjesečević. Na dan 2 i 3, veljače glavna je sveča- nost. Na 9. veljače, tombola, vraćanje zastava, a ujedno i završetak ovo- godišnje tradicionalne svečanosti. Hrv. Pjevačko Društvo ,Tomislav“ Škaljare, dana 2. veljače priređuje svečanu ,Akademiju“ na kojoj će sudjelovati članovi kazališne sekcije H. K. A iz Kotora a odigrati će ko- mediju u 1 činu od K. Lenac ,Sa- blasti“ i skeč ,Teška vremena“ od istog pisca. 3 Na dan 3: veljače CP. Zi sv. Tripuna, održat će u prostorijama kafane ,Dojmi“ svečanu Akademiju, za koju vlada veliki interes, obzirom da je to jedna od najljepših zabava, koju redovito svake godine u ovo doba, priređuje hvalevrijedni i dobro poznati zbor sv. Tripuna pod dirigo- vanjem vrlo sposobnog dirigenta g. T. R R. Homena._ Eksnlozije morskih mina. Eksplozije morskih mina uzduž obale nastale su prošlih dana na nekoliko mjesta. Tako je jedna eksplodirala na plaži Bečića, druga na Slavjanskoj plaži kod Budve, treća kod sv. Stevana, a četvrta u zalivu Jaz“. Od ove posljednje ranjena su četvorica te su prenešena u vojnu bolnicu u Kotoru, gdje im je: uka- zana hitna pomoć. Na samom ulazu u zaliv Boke eksplodirala je još jed- na mina, ali nije bilo žrtava ni štete. Dvije mine su bile uplovile i u sami zaliv, ali su pravovremeno zapažene i uklonjene. | u samu dubrovačku gradsku luku uplovila je jedna mina. Mornari su je najprije potopili, a drugi dan izvukli. Na otoku Jakljanu kod Šipana jedna je mina eksplodirala udarivši o gre- bene. =D m NAOČALE za svačije OKO možete dobiti kod optičara BOGDAN-Dubrovnik Zeiss Punktal samoprodaja. Tel. br. 272 Zgodno za sv. Vlaha: Oficij sv. Vlaha s raznim molitvama Priredio O. P. Vlašić. Str. 36. Din. pi Sv. Vlaho Biskup i Mučenik (Sv. Blaž). Sastavio Ambr. Benković. Sh: BS I ODES Dr. O. V. Bandera: Sv. Vlaho i nje- i gov Dubrovnik u svijetlu vjere, žrtve i slobode. Tri govora održa- na o svečevu trodnevlju 1936. — Str. 66. : Din. 10.— * Prof. Ant. Vučetić: Sv. Vlaho u Đu- brovniku. Str. 64. < - - Din. 10.— Nedjelko S. Subotić: Suncokret sv. =. Vlaha. Tri konference 1928. Din. 10.— Kipovi sv. Vlaha od gipsa. —_ Din. 30.— “Sve se ovo može dobiti kod: Dubrovačke Hrvatske Tiskare | | i