YAKSA PLACENA U GOTOVO

Naro

 

 

UOD. XXII — Br. 6-7

DUBROVNIK, 12 Veljače 1941

CIJENA Din, 1'50

Proslava sv. Vlaha

Značenje ove proslave

Sve što se često doživljuje gubi na
privlačnosti i svježini. Čudna stvar!
Proslava sv. Vlahu svake se godine
opetuje više manje u istim formama
i istim obredima, a ipak svaki put
ona je privlačiva i svježa. Očito da
ona krije u sebi nešto što ne stari!
Tako i jest! To je onaj duh koji je
niz svih onih običaja i obreda stopio
u jednu harmoničnu, umjetničku cje-
linu. To je duh davnih pradjedova.
Taj duh provijava još i danas cijelu
proslavu sv. Vlaha počev od dirljivog
otvora do pohoda na Goricu. Taj je
duh eminentno kršćanski - katolički.
Istisnite iz proslave sv. Vlaha ono što
je u njoj katoličko, ostati će vam sa-
mo — veljun, maškarani ples itd.

Pa baš jer je duh izvan vremenai
prostora, to svečanost sv. Vlaha veže
Dubrovnik 20. vijeka sa : vijekovima
koji su daleko za nama; veže sada-
šnje Dubrovčane sa davnim djedovi-
ma. Ovi su znali da stoljećima održa-
vaju slobodu i nezavisnost sitne du-
brovačke Republike između golemih,
osvajalačkih imperija. Uz diplomatsku
okretnost najjači im je oslon bila vje-
ra u Boga i zaštita parca sv. Vlaha.
Radi ove povezanosti sa slavnom pro-
šlosti mogla je i ovogodišnja prosla-
va da proteče veselo i vedro, iako je
nebo cijele Europe zastrto oblacima

dima eksploziva i potresano krikom
ratnih žrtava.

U toj povezanosti valja tražiti uzrok
što se dubrovačke svečanosne pri-
redbe ne mogu drugamo transplanti-
tirati. Drugdje bi one postale teatralne.
u Dubrovniku su vitalne. Drugdje bi
bile praćene neozbiljnim smiješkom,
u Dubrovniku dostojanstvenom , po-
božnošću. Vijanje barjaka u Dubrov-
niku vrši se ozbiljno kao klanjanje u
crkvi, drugdje bi se vjerojatno pre-
metnulo u športsko natjecanje.

Sve su te priredbe izrasle iz kršćan-
skog tla i danas crpe svoj smisao iz
kršćanske tradicije. Bez kršćanstva
ostale bi bez života, bez smisla.

Kršćanstvo je dakle prvo osnovno
obilježje proslave sv. Vlaha. Ove go-
dine istodobno jako je potcrtano i
drugo obilježje-hrvatsko. Potcrtao ga
je nadasve posjet nosilaca najviših
vlasti u Hrvatskoj, posjet Bana Hr-
vatske, Hrvatskog Metropolite i Na-
čelnika grada Zagreba sa mnogobroj-
nim građanima Zagreba. Dubrovčani
su ispravno shvatili, da ovo nijesu
obični: posjeti, nego manifestacija je-
dnakosti mišljenja i htjenja sa ostalim
hrvatskim narodom, te afirmacija ne-
razorive povezanosti s Hrvatskom, a
naročito sa njezinim kulturnim i poli-
tičkim središtem - Zagrebom. Taj je
posjet nova jedna čelična karika,
simbol realizacije težnja i planova sta-
rih Dubrovčana, koji su u ujedinjenju
Dubrovnika sa Hrvatskom gledali nje-
gov spas i sreću. Zato je iz svih o-
vogodišnjih priredaba izbijala i odluč-
nost i dostojanstvo, kao izlijev svije-
sti, da je Dubrovnik za uvijek zdru-
žen s onom svojom prirodnom sredi-
nom, kojoj je središte Zagreb.

Katolicizam i hrvatstvo, to su oni
utrti putovi, o kojima nam je sveča-
no prozborio Nadbiskup Dr. A. Ste-
pinac. Samo na tim putovima mogao
je Dubrovnik doprinijeti hrvatskoj i
općoj kulturi onako obilan doprinos,
kako je to istakao u svom pozdravnom
govoru g. Ban Dr. I. Subašić. Samo
na tim putovima moći će Dubrovnik
osigurati, da mu budućnost ne bude
manje slavna od prošlosti.

To treba naročito istaknuti danas,
kad valovi dekristijanizacije zaplju-
skuju jače nego možda ikada prije;
danas u doba krutog utilatarizma, ka-
da se i rodoljublje eksploatira često
u lične svrhe.

Maleni Dubrovnik mogao je i moći

će da bude velik dok bude čvrsto -

hrvatski i duboko katolički.

Proglasi i kićenje grada

Osim lijepog i zgodnog proglasa,

ovogodišnjih festanjula gg. I. Duzba-
be i kap. |. Šiševića, što smo ga do-
nijeli: u br. 3. našeg lista od 21. si-
ječnja o. g. izdao je 25. I. posebni
proglas na Dubrovčane grada i kota-
ra nar. zastupnik prof. Roko Mišetić
javljajući *'da dolazi na svečanost i
Ban banovine Hrvatske Dr. Ivan Su-
bašić. | načelnik grada najavio je
građanstvu, posebnim proglasom do-
lazak bana i hrvatskog metropolite,
te zagrebačkog načelnika i ostalih
gosti.

Kićenje grada započelo je u jačem
stilu no obično. Lovor vijenci po Stra-
dunu i na prozorima kuća, iluminaci-
ja crkve sv. Vlaha, općine, zvonika,
Sponze, osvjetljenje kupole Katedrale
i Dvora, standali, barjaci itd. sve je
bilo lijepo i puno bolje no drugih
godina.

Svečano trodnevlje.

U crkvi sv. Vlaha po tradicional-
nom običaju započelo je svečano
trodnevlje 30. I. Propovjedao je mp.
Don Ivo Čučuković, župnik Slanoga,
dok je molitve obavljao rektor crkve
Msgr. Don Miro Taljeran. Crkva je
svako veče bila prepuna pobožnog
svijeta koji je pomno pratio lijepe
govore i pobožno obavljao svoje mo-
litve na čast svog nebeskog zaštitni-
ka sv. Vlaha.

Prvi gosti.

Već nekoliko dana prije počeli su
stizati razni gosti iz bliže i daljne
okolice, kao i cijele domovine, tako
da su na dan svečanosti bili prepuni
svi hoteli i svratišta, te izdane sve
privatne sobe. Broj stranaca nadma-
šio je svačije očekivanje. U Petak
pak 30. I. brzom prugom u 4 s. po
podne stigao je Korčulanski opat
presvij. Msgr. Don Pero Kalogjera,
dočekan od  festanjula, crkovinara
sv. Vlaha, predstavnika kaptola i sve-
ćenstva te kolonije Korčulana. Odsio
je u biskup. sjemeništu. Istog dana
uveče stigao je i Mostarski biskup,
simpatični starac od 82 godine preuzv.
Msgr. Alojzije Mišić u pratnji pro-

vincijala Hercegovačkih franjevaca
M. P. O. Dr. fra Krešimira Pandžića
i O. Dr. fra Vendelina Vasilja, koji
je tako lijepo održao pučke misije u
Stonu i Slanomu, a sad će zaredati
po Hercegovini. I Preuzv. Mišića do-
čekali su festanjuli, crkovinari sv.
Vlaha i predstavnici kaptola te ga
otpratili uz slavljenje zvona Male
Braće, gdje je sa svojom pratnjom
odsio.

Već su tog dana bili prepuni i
parobrodi i vlakovi koji su stizali u
Gruž.

U očekivanju.

Svečano raspoloženje zavladalo je
u Subotu 1. veljače Grad je već sav
iskićen i pun stranog svijeta. Sve je
u očekivanju visokog posjeta Bana
Hrvatskoga i Metropolite. Najavljeni
su programi raznih svečanih prireda-
ba. Gradske novine izlaze u sveča-
nom izdanju. Već u rano jutro stižu
telefonske vijesti iz: Splita da su se
uputila put Dubrovnika tri parobroda
Zagreb“ sa banom i metropolitom
i njihovom pratnjom, ,Dedinje“ sa
zagrebačkim načelnikom i izletnicima,
i ,Petka“ u redovitoj pruzi. Ali sva-
kome je teško pri srcu, jer dok je
juče u petak sunce sjalo i more mir-
no bilo, u Subotu u jutro osvanuo
uragan, da se je bilo bojati hoće li
parobrodi uopće moći da stignu. U
to je udarila i jaka kiša te je sila
vjetra popustila. Parobrodi su išli
mimo Makarsku sa unutarnje strane
Brača i Hvara i tako se zaklonili od
uzburkanog mora, ali kad su ostavili
Korčulu pak do Mljeta i osobito na
ulazu u ,Boke false“ mnogi su pla-
tili Neptunu harač.

I Ban i Metropolita pravi su mor-
nari te ih nije snašla morska bolest,
već su uživali u bjesnoj igri morskih
valova.,

Svečani doček zagrebač-
kih izletnika

U subotu veče najprije su stigli u
grušku luku zagrebački izletnici, njih
oko 450, sa parobrodom ,Dedinje“,
među njima i zagrebački gradonačel-
nik g. Mato Vene-Starčević. Doček
i pored jake kiše bio je topao i odu-
ševljen. Na obali u Gružu Gunduli-
ćeva je glazba pozdravljala goste, dok
su lumbardijeri salvom odali počast.
Odgovorila je fanfara Saveza hrvat.
priv. namještenika iz Zagreba, koja
se nalazi u sklopu orhestra ovog dru-
štva, koje je na Kandeloru u jutro u
Bondinu Teatru priredilo matineju.
G. Starčevića su pezdravili narod.
zastupnik prof. Roko Mišetić, senator
g. dr. Miho Škvrce, te ing. Frano
Kolumbić. Nakon toga krenuo je prema
Pilama, gdje ga je srdačnim govorom
pozdravio gradonačelnik Dubrovnika
g. dr. Josip Baljkas. Na govoru se je
lično zahvalio g. Starčević, te je is-
taknuo nerazdružive veze Dubrovnika,
Hrvatske Atene, sa metropolom Hr-
vatstva, Zagreb gradom.

Nešto kasnije iza ,Dedinja“ stigao
je u grušku luku parobrod ,Petka“
prepun izletnika. Izlet iz Zagreba or-
ganizirala je , Jadranska Straža“ na
čelu sa agilnim kap. g. Ernijem, te
g. dr. Danom Kneževićem, našim su-
građaninom, nastanjenim u Zagrebu.
Pored toga treba izreći posebnu hvalu
gg. Viktoru Mohru, Ivu Gračiću, te
naročito g. Ivu Šapru, prokuristi Ju-
goslavenskog Lloyda, jer su oni svo-
jom akcijom mnogo doprinjeli da je i
Zagreb uz Dubrovnik onako svečano
proslavio sv. Vlaha, da je radio stanica
prenosila puna tri dana svečanosti iz
Dubrovnika i konačno da su zagre-
bački listovi donijeli opširne priloge
posvećene Dubrovniku.

Svečani doček Bana i
hrv. Metropolite u Gružu

Zatim je pucnjava mužara i lum-
bardijera najavila dolazak broda , Za-
greb“, sa kojim su dolazili gg. ban
dr. Ivan Šubašić, hrvatski metropolita
g. dr. Alojzije Stepinac, odjelni pred-
stojnici gg. dr. Franolić, prof. Škorjač,
dr. Bojkić i ing. Pavešić, te povjere-
nik Ispostave Banske Vlasti u Spiitu
g. Mihovil Vuković, šef veterinarskog
odsjeka g. dr. Debelić, banov tajnik
g. dr. Pocrnić, šef banova kabineta
g. Šipuš, te grupa zagrebačkih novi-
nara.

Dan. ranije stigli su predstavnici
Zagrebačkog radia i to gg. Kovačić,
ing. Radić i prof. Šrepel. Pristajanje
broda uz obalu popraćeno je burnim
poklicima. Gruška luka plivala je u
moru svijetla. Sva lapadska obala bila
je veličanstveno iluminirana, dok su
pojedini brodovi i zgrade u luci bile
iluminirane sijalicama. Na vrhu Nun-
cijate, koja je također bila iluminirana
nalazio se je veliki plameni napis
Dobro nam došao“. Bana su na o-
bali pozdravili predstavnici vlasti i
naroda, te predstavnici klera preč.
don Frano Vučetić i preč. don Niko
Gjivanović, koji su pozdravili preuz.
hrv. metropolitu g. dr. Stepinca. Bana
je na obali prvi pozdravio predsjednik
Kotarske organizacije HSS g. Nikola
Zec iz Župe Dubrovačke. Nakon toga
svi gosti su se ukrcali u automobile
i krenuli na Pile. Tek na Pilama raz-
vio se je veličanstveni dqček. Tu se
je na okupu našlo nekoliko , hiljada
građana, koji su oduševljeno pozdrav-
ljali gospodina Bana i hrvalskog Me-
tropolitu. Njihovu pojavu na Pilama
najprije su pozdravili trubači sv. Vlaha
u svojim historijskim odorama i sa
srebrenim trubljama. Oni su im odali
prvi počast svojim srebrenim trublja-
ma sa gradskih zidina nakon čeka je
počela pucnjava mužara i topova, te
zvonjava zvona, što je sve skupa po-
trajalo do ulaska Bana u dubrovačku
općinu.

Doček na Pilama
Na Pilama g. Bana je prvi pozdra-
vio narodni zastupnik prof. g. lbko
Mišetić, pak zatim gradonačelnik g.
dr. Josip Baljkas. Nakon toga g. bali-