YAKSA PLACENA U GOTOVO Naro UOD. XXII — Br. 6-7 DUBROVNIK, 12 Veljače 1941 CIJENA Din, 1'50 Proslava sv. Vlaha Značenje ove proslave Sve što se često doživljuje gubi na privlačnosti i svježini. Čudna stvar! Proslava sv. Vlahu svake se godine opetuje više manje u istim formama i istim obredima, a ipak svaki put ona je privlačiva i svježa. Očito da ona krije u sebi nešto što ne stari! Tako i jest! To je onaj duh koji je niz svih onih običaja i obreda stopio u jednu harmoničnu, umjetničku cje- linu. To je duh davnih pradjedova. Taj duh provijava još i danas cijelu proslavu sv. Vlaha počev od dirljivog otvora do pohoda na Goricu. Taj je duh eminentno kršćanski - katolički. Istisnite iz proslave sv. Vlaha ono što je u njoj katoličko, ostati će vam sa- mo — veljun, maškarani ples itd. Pa baš jer je duh izvan vremenai prostora, to svečanost sv. Vlaha veže Dubrovnik 20. vijeka sa : vijekovima koji su daleko za nama; veže sada- šnje Dubrovčane sa davnim djedovi- ma. Ovi su znali da stoljećima održa- vaju slobodu i nezavisnost sitne du- brovačke Republike između golemih, osvajalačkih imperija. Uz diplomatsku okretnost najjači im je oslon bila vje- ra u Boga i zaštita parca sv. Vlaha. Radi ove povezanosti sa slavnom pro- šlosti mogla je i ovogodišnja prosla- va da proteče veselo i vedro, iako je nebo cijele Europe zastrto oblacima dima eksploziva i potresano krikom ratnih žrtava. U toj povezanosti valja tražiti uzrok što se dubrovačke svečanosne pri- redbe ne mogu drugamo transplanti- tirati. Drugdje bi one postale teatralne. u Dubrovniku su vitalne. Drugdje bi bile praćene neozbiljnim smiješkom, u Dubrovniku dostojanstvenom , po- božnošću. Vijanje barjaka u Dubrov- niku vrši se ozbiljno kao klanjanje u crkvi, drugdje bi se vjerojatno pre- metnulo u športsko natjecanje. Sve su te priredbe izrasle iz kršćan- skog tla i danas crpe svoj smisao iz kršćanske tradicije. Bez kršćanstva ostale bi bez života, bez smisla. Kršćanstvo je dakle prvo osnovno obilježje proslave sv. Vlaha. Ove go- dine istodobno jako je potcrtano i drugo obilježje-hrvatsko. Potcrtao ga je nadasve posjet nosilaca najviših vlasti u Hrvatskoj, posjet Bana Hr- vatske, Hrvatskog Metropolite i Na- čelnika grada Zagreba sa mnogobroj- nim građanima Zagreba. Dubrovčani su ispravno shvatili, da ovo nijesu obični: posjeti, nego manifestacija je- dnakosti mišljenja i htjenja sa ostalim hrvatskim narodom, te afirmacija ne- razorive povezanosti s Hrvatskom, a naročito sa njezinim kulturnim i poli- tičkim središtem - Zagrebom. Taj je posjet nova jedna čelična karika, simbol realizacije težnja i planova sta- rih Dubrovčana, koji su u ujedinjenju Dubrovnika sa Hrvatskom gledali nje- gov spas i sreću. Zato je iz svih o- vogodišnjih priredaba izbijala i odluč- nost i dostojanstvo, kao izlijev svije- sti, da je Dubrovnik za uvijek zdru- žen s onom svojom prirodnom sredi- nom, kojoj je središte Zagreb. Katolicizam i hrvatstvo, to su oni utrti putovi, o kojima nam je sveča- no prozborio Nadbiskup Dr. A. Ste- pinac. Samo na tim putovima mogao je Dubrovnik doprinijeti hrvatskoj i općoj kulturi onako obilan doprinos, kako je to istakao u svom pozdravnom govoru g. Ban Dr. I. Subašić. Samo na tim putovima moći će Dubrovnik osigurati, da mu budućnost ne bude manje slavna od prošlosti. To treba naročito istaknuti danas, kad valovi dekristijanizacije zaplju- skuju jače nego možda ikada prije; danas u doba krutog utilatarizma, ka- da se i rodoljublje eksploatira često u lične svrhe. Maleni Dubrovnik mogao je i moći će da bude velik dok bude čvrsto - hrvatski i duboko katolički. Proglasi i kićenje grada Osim lijepog i zgodnog proglasa, ovogodišnjih festanjula gg. I. Duzba- be i kap. |. Šiševića, što smo ga do- nijeli: u br. 3. našeg lista od 21. si- ječnja o. g. izdao je 25. I. posebni proglas na Dubrovčane grada i kota- ra nar. zastupnik prof. Roko Mišetić javljajući *'da dolazi na svečanost i Ban banovine Hrvatske Dr. Ivan Su- bašić. | načelnik grada najavio je građanstvu, posebnim proglasom do- lazak bana i hrvatskog metropolite, te zagrebačkog načelnika i ostalih gosti. Kićenje grada započelo je u jačem stilu no obično. Lovor vijenci po Stra- dunu i na prozorima kuća, iluminaci- ja crkve sv. Vlaha, općine, zvonika, Sponze, osvjetljenje kupole Katedrale i Dvora, standali, barjaci itd. sve je bilo lijepo i puno bolje no drugih godina. Svečano trodnevlje. U crkvi sv. Vlaha po tradicional- nom običaju započelo je svečano trodnevlje 30. I. Propovjedao je mp. Don Ivo Čučuković, župnik Slanoga, dok je molitve obavljao rektor crkve Msgr. Don Miro Taljeran. Crkva je svako veče bila prepuna pobožnog svijeta koji je pomno pratio lijepe govore i pobožno obavljao svoje mo- litve na čast svog nebeskog zaštitni- ka sv. Vlaha. Prvi gosti. Već nekoliko dana prije počeli su stizati razni gosti iz bliže i daljne okolice, kao i cijele domovine, tako da su na dan svečanosti bili prepuni svi hoteli i svratišta, te izdane sve privatne sobe. Broj stranaca nadma- šio je svačije očekivanje. U Petak pak 30. I. brzom prugom u 4 s. po podne stigao je Korčulanski opat presvij. Msgr. Don Pero Kalogjera, dočekan od festanjula, crkovinara sv. Vlaha, predstavnika kaptola i sve- ćenstva te kolonije Korčulana. Odsio je u biskup. sjemeništu. Istog dana uveče stigao je i Mostarski biskup, simpatični starac od 82 godine preuzv. Msgr. Alojzije Mišić u pratnji pro- vincijala Hercegovačkih franjevaca M. P. O. Dr. fra Krešimira Pandžića i O. Dr. fra Vendelina Vasilja, koji je tako lijepo održao pučke misije u Stonu i Slanomu, a sad će zaredati po Hercegovini. I Preuzv. Mišića do- čekali su festanjuli, crkovinari sv. Vlaha i predstavnici kaptola te ga otpratili uz slavljenje zvona Male Braće, gdje je sa svojom pratnjom odsio. Već su tog dana bili prepuni i parobrodi i vlakovi koji su stizali u Gruž. U očekivanju. Svečano raspoloženje zavladalo je u Subotu 1. veljače Grad je već sav iskićen i pun stranog svijeta. Sve je u očekivanju visokog posjeta Bana Hrvatskoga i Metropolite. Najavljeni su programi raznih svečanih prireda- ba. Gradske novine izlaze u sveča- nom izdanju. Već u rano jutro stižu telefonske vijesti iz: Splita da su se uputila put Dubrovnika tri parobroda Zagreb“ sa banom i metropolitom i njihovom pratnjom, ,Dedinje“ sa zagrebačkim načelnikom i izletnicima, i ,Petka“ u redovitoj pruzi. Ali sva- kome je teško pri srcu, jer dok je juče u petak sunce sjalo i more mir- no bilo, u Subotu u jutro osvanuo uragan, da se je bilo bojati hoće li parobrodi uopće moći da stignu. U to je udarila i jaka kiša te je sila vjetra popustila. Parobrodi su išli mimo Makarsku sa unutarnje strane Brača i Hvara i tako se zaklonili od uzburkanog mora, ali kad su ostavili Korčulu pak do Mljeta i osobito na ulazu u ,Boke false“ mnogi su pla- tili Neptunu harač. I Ban i Metropolita pravi su mor- nari te ih nije snašla morska bolest, već su uživali u bjesnoj igri morskih valova., Svečani doček zagrebač- kih izletnika U subotu veče najprije su stigli u grušku luku zagrebački izletnici, njih oko 450, sa parobrodom ,Dedinje“, među njima i zagrebački gradonačel- nik g. Mato Vene-Starčević. Doček i pored jake kiše bio je topao i odu- ševljen. Na obali u Gružu Gunduli- ćeva je glazba pozdravljala goste, dok su lumbardijeri salvom odali počast. Odgovorila je fanfara Saveza hrvat. priv. namještenika iz Zagreba, koja se nalazi u sklopu orhestra ovog dru- štva, koje je na Kandeloru u jutro u Bondinu Teatru priredilo matineju. G. Starčevića su pezdravili narod. zastupnik prof. Roko Mišetić, senator g. dr. Miho Škvrce, te ing. Frano Kolumbić. Nakon toga krenuo je prema Pilama, gdje ga je srdačnim govorom pozdravio gradonačelnik Dubrovnika g. dr. Josip Baljkas. Na govoru se je lično zahvalio g. Starčević, te je is- taknuo nerazdružive veze Dubrovnika, Hrvatske Atene, sa metropolom Hr- vatstva, Zagreb gradom. Nešto kasnije iza ,Dedinja“ stigao je u grušku luku parobrod ,Petka“ prepun izletnika. Izlet iz Zagreba or- ganizirala je , Jadranska Straža“ na čelu sa agilnim kap. g. Ernijem, te g. dr. Danom Kneževićem, našim su- građaninom, nastanjenim u Zagrebu. Pored toga treba izreći posebnu hvalu gg. Viktoru Mohru, Ivu Gračiću, te naročito g. Ivu Šapru, prokuristi Ju- goslavenskog Lloyda, jer su oni svo- jom akcijom mnogo doprinjeli da je i Zagreb uz Dubrovnik onako svečano proslavio sv. Vlaha, da je radio stanica prenosila puna tri dana svečanosti iz Dubrovnika i konačno da su zagre- bački listovi donijeli opširne priloge posvećene Dubrovniku. Svečani doček Bana i hrv. Metropolite u Gružu Zatim je pucnjava mužara i lum- bardijera najavila dolazak broda , Za- greb“, sa kojim su dolazili gg. ban dr. Ivan Šubašić, hrvatski metropolita g. dr. Alojzije Stepinac, odjelni pred- stojnici gg. dr. Franolić, prof. Škorjač, dr. Bojkić i ing. Pavešić, te povjere- nik Ispostave Banske Vlasti u Spiitu g. Mihovil Vuković, šef veterinarskog odsjeka g. dr. Debelić, banov tajnik g. dr. Pocrnić, šef banova kabineta g. Šipuš, te grupa zagrebačkih novi- nara. Dan. ranije stigli su predstavnici Zagrebačkog radia i to gg. Kovačić, ing. Radić i prof. Šrepel. Pristajanje broda uz obalu popraćeno je burnim poklicima. Gruška luka plivala je u moru svijetla. Sva lapadska obala bila je veličanstveno iluminirana, dok su pojedini brodovi i zgrade u luci bile iluminirane sijalicama. Na vrhu Nun- cijate, koja je također bila iluminirana nalazio se je veliki plameni napis Dobro nam došao“. Bana su na o- bali pozdravili predstavnici vlasti i naroda, te predstavnici klera preč. don Frano Vučetić i preč. don Niko Gjivanović, koji su pozdravili preuz. hrv. metropolitu g. dr. Stepinca. Bana je na obali prvi pozdravio predsjednik Kotarske organizacije HSS g. Nikola Zec iz Župe Dubrovačke. Nakon toga svi gosti su se ukrcali u automobile i krenuli na Pile. Tek na Pilama raz- vio se je veličanstveni dqček. Tu se je na okupu našlo nekoliko , hiljada građana, koji su oduševljeno pozdrav- ljali gospodina Bana i hrvalskog Me- tropolitu. Njihovu pojavu na Pilama najprije su pozdravili trubači sv. Vlaha u svojim historijskim odorama i sa srebrenim trubljama. Oni su im odali prvi počast svojim srebrenim trublja- ma sa gradskih zidina nakon čeka je počela pucnjava mužara i topova, te zvonjava zvona, što je sve skupa po- trajalo do ulaska Bana u dubrovačku općinu. Doček na Pilama Na Pilama g. Bana je prvi pozdra- vio narodni zastupnik prof. g. lbko Mišetić, pak zatim gradonačelnik g. dr. Josip Baljkas. Nakon toga g. bali-