TAKSA PLACENA U GOTOVO Narod KA tašlikico 4 Unu Grke na ON e tik iaai hin #. zi s a jesi GOD. XXIII — Br. 11 ,U sunčanom svijetlu idealnosti, ili bolje, u njezinim najodličnijim poja- vama ukazuje se katol. Crkva kao grad na gori“ (Lechler, protestant) koji u ovim tragičnim časovima uba- cuje svijetlo istine, pravde i ljubavi u tminu raspaljenih ljuđskih strasti. Mnogi napadaju Crkvu, nekii pro- gone, a ona proslijeđuje svoju histo- rijsku misiju ne gledajući na interese prilika i vremena. Izumiru narodi i dinastije, smiruju se duhovne oluje i vihori, a Crkva ostaje čvrsta kao sta- nac kamen ujedinjena pod vrhovnom upravom Kristovog Namjesnika, Oca kršćanstva. Koliko li nisu učinili Pe- trovi nasljednici za svoje kršćansko stado i čitav ljudski rod. Koliko li, ne nastoji samo današnji sv. Otac Pijo XII da se povrati mir u svijet, ili ako se mit odmah ne može povra- titi, jer su strasti previše raspaljene, barem da se ublaže posljedice ratne. U svojoj božićnoj alokuciji g. 1939 udara temelje budućim pregovorima o miru. Prema prvom i glavnom u- vjetu časnog i pravednog mira imaju sve narodnosti, i velike i male, slabe i jake, pravo na život i neovisnost, Ako neki narod hoće da živi potpu- nim životom ta njegova volja za ži- vot ne smije donositi sobom smrtnu osudu: samostalnosti drugog naroda. Da se izbjegnu sukobi potrebno je urediti ne samo prave potrebe: i pra- vedne zahtjeve naroda, već i narod- nih manjina. Narodi se u svojim nevoljama kao djeca utječu Kristovom Namjesniku za utjehu i pomoć i njegovo očinsko srce saučestvuje, s onima koji su progonjeni, s onima koji trpe. Kao pravi Otac raduje se i s onima koji se raduju. Kad se hrvatski narod obratio preko političkog i duhovnog vodstva sv. Sto- lici, odao joj svoju privrženost i svoju ljubav, obnovio ugovor sklopljen s pa- pom Agatonom, Pijo XII. nazivlje ga svojim dragim narodom dostojnim na- ziva predziđe kršćanstva, obasiplje ga tolikim duhovnim milostima, svojim posebnim blagoslovom i konačno ju- bilarnom godinom. Drugo se i ne može. očekivati od Oca, o kojem se iz najvjerodostojni- jeg izvora _u Rimu pripovjeda slije- deći karakteristični događaj. Kao kar- dinal legat na euharistijskom kongre- su u Buenos Aires god. 1934 bio je najsvečanije dočekan. U noći, kad su već svi počivali, stigne brzojav iz Va- tikana. Hitan brzojav. Pratnja se uzne- mirila i jedan monsignor odluči da ga probudi. Kuca... Pričinulo mu se da je odgovorio: Napred! Uđe i na- đe kardinala legata. gdje spava na tlu, uz postelju. Sav smeten. promu- ca: Šta, pa Vi... a kardinal odgovori ponizno : Troppo onore, ttoppo ono- re... (Previše časti, previše časti!) Takvom čovjeku i takvom očinskom srcu dugujemo prigodom papinog da- na posebnu zahvalnost i posebnu lju- bav da se nad nama ispuni obećanje Ivana VIII. našim ocima : ,Budite vjerni Bogu i sv. Petru do smrti i primiti ćete krunu života, što ju je Bog o- bećao onima koji ga ljube... $ o. Mihael dr. Brlek DUBROVNIK, 13 Ožujka 1941 Otac kršćanstva ,Pravdom k miru!“ Dne 2. ožujka 1939. godine, Krist je stavio u ruke Petrovo kormilo sa- dašnjem slavno - vladajućem Papi Piju XII., koji je okrunjen za Papu 12. ožujka 1939. god. Uzeo je za ži- votno načelo: , Opus justitiae pax — pravdom k miru 1“ Uopće papinstvo i ne teži ni za čim drugim nego za pravdom i mirom. Savremenije ge- slo nije mogao uzeti. Sa svih strana čuju se vapaji : Gospodine, spasi nas : izgibosmo!/“ (Mat. 8, 25) Gospodin je čuo vapaje i dao nam je ,Papu mira“ u najgo- re i najstrašnije vrijeme — u vrijeme, možda, najveće duhovne krize, u vrijeme propasti i ruševina. Rat bje- sni, a tisuće i tisuće stoje jedni napra- ma drugima, da jedni druge ubiju. Ru- še se tisuću-godišnje tekovine kulture- kulture duha. Izvanjska kultura bez nutarnje je bez smisla i snage. U današnje doba prevladala je izvanj- ska kultura, koja ne može proniknuti dubćko - život naroda, Božje kraljev- stvo istine i pravde. Današnji čovjek teži samo za nekom socijalnom sre- ćom, koja mu je postala idol, i misli, da je tim riješio pitanje života na zemlji. Materijalna kultura mora da bude uvjet i sredstvo više kulture. Kulture idealne i etične, kulture srdaca i daš: Prvo je kraljevstvo Božje : pravde, mira i ljubavi. A što će nam sve drugo, ako toga nema? To je što Papa traži. Traži to, jer osjeća, da ie na njemu odgovornost i teška zadaća, da radi za pravdu, mir i ljubav. On sam posreduje i daje svojim zastupnicima u zaraćenim kao i u neutralnim državama upute i moli ih, neka sve upotrijebe, kako bi se stišala uzbuktala mržnja. Svi- jestan svoje dužnosti stoji čvrsto i nepomično i ustrajno radi za pravdu i mir — za kraljevstvo Božje. Svi žele i hoće mir. A svaki da kontrolira drugoga i da čini ravno- težu i da je nad svima. Svi hoće mir proizveden silom, pohlepom i spletka- ma. Takav mir vodi u još gori ne- mir i revoluciju, u još gori i strašniji rat, da se jedan dan podjarmljeni digne protiv svog tlačitelja. Mi hoćemo mir, koji Papa hoće. A to je izvršavanje Božjeg zakona. Božji zakon je zakon harmonije, har- monije među duhovnim i tjelesnim, među čovjekom i prirodom, među prirodom i Bogom. Takva će harmo- nija usrećiti čovjeka. Dat će mu prav- du i ljubav, sporazum i bratstvo, međusobno povjerenje i bratski mir. A to je što propovijeda i traži Pijo XUI. Molimo zajedno s Papom za Pa- pin-kršćanski mir... ,O Isuse, Spa- sitelju naš ! Moli za nas kod svoga i našega Oca nebeskog! Moli za našu Crkvu i za sve ljude, koje si otkupio svojom krvlju !“... , Neka pravednost s kršćanskom ljubavlju sve izjednači tako, da se ukloni sva- ka nepravda, da se pravo opet uspo- stavi, da ugasne svaka nesloga i svaka mržnja u dušama 1! Neka pravi; uređeni i trajni mir opet oživi: mir koji će sve narode pobratiti u jednoj obitelji pod Tvojom moćnom zašti- tom! Amen“ (Iz molitve Pape Pija X. za mir). Taj mir, koji hoće Papa postići ćemo radeći na duhovnoj o- bnovi srdacd, držeći se evanđeoske nauke. I to će ,Papi mira“ biti naj- milija čestitka za Papin dan. ALFA. Ai Poplava loših filmova. »Slovenec“ od 6 - Ill - 41. donosi o lošim filmovima, vrlo značajan čla- nak te ga zbog aktuelnosti prenosimo. Borba protiv loših filmova ne može se provađati s uspjehom u državama, koje nemaju razvijenu filmsku pro- dukciju. Zbog toga male su države morale uvažati većinom one filmove, koje su im servirala razna židovska poduzeća. Film je do najnovijega do- ba bio potpuno rukama u židovskog kapitala, a za isti je važno samo jedno: što veća zarada: Uviđajući štetne posljedice toga ne- ke su države zahvatile u filmsku pro- dukciju. Tu se je osobito istakla Sje- verna Amerika, gdje su u prvom redu nastupile proti loših filmova mnogo- brojne kršćanske organizacije, koje u javnom životu znače mnogo. Borba se je vodila godinama i organiziran je bojkot = kinematografa, koji prikazuju loše filmove i poduzeća, koja izrađuju takav šund. Uspjeh nije izostao. Filmska su poduzeća započela izrađivati filmove koji ne vrijeđaju moral, tim više, što su se uvjerili .da ništa manje zarade ne donose fil- movi, koji vode računa o kršćanskom moralu. Tako danas šalje američka filmska industrija u svijet mnogo fil- mova koji su na visini u odgojnom moralnom i umjetničkom pogledu. Nji- hov je uspjeh izvanredan. Ova država uvažala je mnogo američkih filmova, a uz ove još i francuske i njemačke. Uslijed ratnih prilika glavni je doba- vljač filmova ostala Njemačka, koja ne može zadovoljiti svim zahtjevima naše kinematografije. Kad je ova država sklopila trgovački ugovor sa Sovjetskom Rusijom preuzeta je oba- veza uvoza sovjetskih filmova, čime se je imala popuniti praznina na- stala uslijed pomanjkanja američkih i francuskih filmova. Ako usporedimo sovjetske filmove s ostalim filmovima čitavog svijeta, vidimo, da se oni od ovih bitno raz- likuju po tomu, što su svi tendecijozni i služe propagandi komunističke so- cijalne ideje. Vlasnici kinematografa imaju pred očima samo jedan cilj: na svakom filmu što više zaraditi. Za njih su fil- movi uprav takova trgovina kao za onog koji prodaje uz zdrava i muč- kava jaja. Ako. znadu da film nema nikakvu vrijednost onda kinovlasnici nastoje reklamom uvjeriti posjetioce CIJENA Din. 1:50 o vrijednosti produkcije i ne štede su- perlativima o velefilmovima. To je reklamno napuhivanje vrijednosti lo- ših filmova postalo do smješnosti ka- rakteristično, tako, da ozbiljni posje- tioci kinematografa redovito izo - ljaju iz svog programa te »Vele-pro- dukcije“. Karakteristično je da tako- va bučna reklama predhodi i sovjet- ske filmove. Publika je ipak često nasjela zbog novotarije, ali se brzo uvjerila da ti filmovi nemaju u sebi ništa umjetničkoga i da su više ili manje prikrivena komunistička propa- ganda. Da su ti filmovi još za 500/o bolji nego su i da su, metnimo, ame- ričke ili njemačke produkcije, ne bi se održali, jer bi ih publika odbila. Razlozi uspjeha ovako loših filmova leže drugdje. Za sovjetske filmove zauzeli su se oduševljeni borci za komunističku ideologiju, naši domaći marksisti i filokomunisti. Oni upotreb- ljavaju sovjetske filmove za propa- gandu i potkrepu svojih ideja. Bila je unaprijed organizirana prodaja u- laznica, a na blagajnama su stražili neki ,kontrolori“ i pazili da ne bi koji nepoćudan dobio ulaznicu. Ne- informirani su se neugodno iznenadili kad su opazili sve nedostatke i ma- ne, a pritom čuli aplauze i odobra- vanja nekih skupina u vrijeme i ne- vrijeme. Radi toga došlo je i do pro- testa, koji su od prestave do prestave rasli. Nepobitna je istina, da zadnji so- vjetski filmovi nijesu ni izdaleka u- dovoljili = umjetničkim zahtjevima o- zbiljnih kino-posjetilaca. Stoga je pravo i dužnost svih nas da tu lošu produkciju odbijemo, kako bi odbili svaku lošu produkciju, ako ona još k tome ne odgovara našim kulturnim i vjerskim nazorima. To su glavne misli ,Slovenčeva“ članka. Ovome mi možemo dodati, da smo gornja zapažanja mogli pro- vjeriti i u Dubrovniku, prigodom pri- kazivanja filmske revije ,Parada mla- dosti“. Ovom zgodom htjeli bi za- pitati vlasnike kinematografa je li im poznato tko prvi dolazi pod udar ko- munističke ,slobode“.?| Remek-djelo savremene duh. književnosti, prevod s njemačkog, izvrstan priručnik za razma- tranje, duh. štivo, propovijedi i kate- heze. Najbolji tumač misnih tekstova. Baur: ,RASVIJETLI SE!“ 1, dio: 336 strana, od Došašća do Se- damdesetnice, broš. Din. 35.- vez. Din. 45.- II. dio : 388 strana, od Sedamdesetni- ce do Duhova, broš. Đin. 38.- vez. Dia. 50,- ll. dio : u pripremi, završni dio; 540 strana, broš. Din. 45.- vez. Din. 60.- Poštarina Din. 4.- Kompletno djelo, tri sveska, broš. Din. 110.- a vez. u platno Din. 147.- Najnovije izdanje ! Prevod s francuskog M. Zunđel : NUTARNJE EVANĐELJE Nove i divne misli o svijetu i zbivanju. Narudžbe prima svaka bolja knjižara ili Franjevačka Prokuratura, Zagreb Kaptol br. 9, Ček. rač. 36-153.