Seljak čiji dug ne prekoračuje iznos od Dinara
1.200.— ima taj dug da plati kroz tri godine u tri
jednaka obroka t. j. ima da plati taj dug najkašnje
do 15. XI, 1936. Na takove dugove naime do 1.200. —
vjerovnici ne mogu računat višu kamatnu stopu od
7%, Jedino u slučaju, kad bi takav seljak mogao da
dokaže, da takovih dugova od Dir. 1.200.— ima kod
više vjerovnika i da ti dugovi ne promašuju svotu od
Din. 3.600.—, rok od tri godine u tom slučaju se pro-
dužuje na 5 godina. Tko pak naplati veću kamatu
od one dozvoljene uredbom može bit kažnjen zatvorom
do šest mjeseci i novčano do 10.000.— dinara.

Seljak pak, koji u namjeri da ošteti svog vje-
rovnika otugii ili optereti svoju imovinu, gubi pravo
na zaštitu.

Za neke dugove seljak nema zaštite, a to su u-
glavnom ovi njegovi dugovi: porezi, prirezi, takse,
dugovi iz kupovine životnih namirnica, odijela, obuće,
do Din. 500.— ako su učinjeni poslije 20 listopada
1931, dugovi učinjeni poslije 20 travnja 1932. tražbine
iz naslova uzdržavanja, tražbine koje potiču iz kri-
vičnog djela, poljske štete, naduica, plate, najma, za-
kupa, zanatlija za izvršene zanatske radnje poslije 20
listopada 1931.

Seljaci, ako hoće, mogu dug da plate i prije ro-
kova dospjetka obroka. U tom slučaju t. j. ako svoja
dugovanja isplate u kraćim rokovima, tada za svaku
skraćenu godinu preostali iznos dugovanja snižava
se za 2%.

Jamac ili solidarni dužnik seljaka odgovara vje-
rovniku isto kao i glavni dužnik seljak t. j. u onim
istim obrocima, koji su odregjeni za seljake.

Ovo su majvažnije odredbe spomenute uredbe,
pak je potrebito, da koliko seljak toliko trgovac zna,
koja su mu prava a koje dužnosti po ovcj uredbi i
da se prama tome i ravnaju e da izbjegnu neugod-
nostima i posljedicama, koje bi ih mogle radi neznanja
da zadese. Dr. B. Poković.

 

Pisma iz naroda.

KORČULA. 4 Dr. Dinko Giunio, odvjetnik, po-
tomak stare korčulanske obitelji preminuo je na osvit
Srijede 3. o. mj. u 73. godini života. U Četvrtak bio
mu je sjajan sprovod uz učešće cijelog gragjanstva,
koje je htjelo da vidno odađe počast svom čestitom
sugragjaninu. Sa pokojnikom se je oprostio načelnik
grada g. Dr. Juraj Arneri i odvjetnik Dr. Škrabalo.
Pokojniku vječni pokoj, a ucviljenim i naše žalovanje.

PLOČICE (Konavle). Obustava autobusne pruge.
Nova godina iznenadila nas je obustavom automobilske
pruge. Stvar se je dogodila u tajnosti, da nitko nije
znao, tako da su mnogi ostali prevareni i na Novo
Ljeto uveče i sjutri dan ujutro. Čudi nas ovako postu-
panje kao i to što oni isti koji su se nazad dvije go-
dine borili i komisijski dokazivali da naš put vrijedi
za automobilski saobraćaj, sada su napustili svoje
mišljenje te dokazuju da je put pogibeljan za ljudske
živote, premda se za čitavo vrijeme vožnje nije dogo-
dilo nikakav defekt. Nadamo se sada kad se banskim
nadnicam naspe put, da će se opet uspostaviti stara
linija, jer je napokon zakonom odobrena i odregjena
polazna i povratna tačka Pločice, pak molimo Vlast
da na to pripazi.

Božićni blagdani prošli ovoga puta dobro. Oso-
bito nas je iznenadio ovaj put pjevački zbor iz Mo-
lunta pod dirigiranjem g. Frana Mrejara, pjevanjem bo-
žićnih pjesama uz harmonij, te muškog pločičkog zbora.

 

Kod neuredne stolice, bolesti žući, džigerice
pretilosti i uloga (gihta), kod katara stomaka i crijeva,
ked ćireva u debelom crijevu, kod oboljenja izlaznoga
crijeva, ostraniće naravna FRANZ - JOSEFOVA gorka
voda sav zastoj u organima donjeg tijela brzo i si-
gurno. Mnogobrojna iskustva u bolnicama : uće nas,
da je FRANZ-JOSEFOVA voda osobito korisna svijetu,
koji se premalo kreće. FRANZ-JOSEFOVA gorka voda
dobiva se u apotekama, drogerijama i špecerajskim
trgovinama.

MARIĆ NIKO

financijski direktor u peaziji,
otvorio je kancelariju

financijsko-pravnog zastupnika

a Dubrovniku u alici Petilovrijenei br. 1. I pod
Primaju se stranke od
8—12 i 16—18 sati.
Preuzima se zastupanje u svim financijskim
poslovima (poreza, taksa, monopola, carina,
trošarine i javnih drugih dača) pred finan-
cijskim vlastima i Upravnim Sudovima. (14

 

»NARODNA SVIJEST«

 

U četittak 4 o. mj. u 11 s. pr. p. preminuo je
u mjesnoj“ bolnici O. Ivo Car, franjevac. dugogodišnji
kapelar/iste bolnice. — O. Car posvetio je bio veselo

čitav svoj dosta dug život brizi duša. Već god. 1886.
kao mladi svećenik bio je dodijeljen pomoćnikom pk.
O. Uceellini-u župniku u Rožatu (Rijeci). God. 1891.
bio je imenovan starješinom Samostana u Pridvorju,
istodobno mu biskup Vodopić povjeri administraciju
župe Pridvorja. Tu je ostao osam godina. O. Ivo svo-
jim potihim, poniznim, nesebičnim radom stekao je
osobitih zasluga i privukao simpatiju toga naroda, koji
ga se i sada milo sjeća; i ako je prošlo od toga preko
tridest godina i to ne samo župe Pridvorja, već čita-
vih Konavala, kroz koje je O. Ivo činio duge i česte
svoje ekskurzije uvijek pješice ,more apostolorum sine
baculo et pera“ (po običaju apostola bez štapa i torbe).
Tješio je tužne i podjeljivao vjersku utjehu onim, koji
su je trebali. God. 1899. dogje u Dubrovnik i bi ime-
novan kapelanom bolnice. Eto, on je tu službu vršio
pune 34 godine. Zadnjih godina, i ako je bio tjelesno
oslabio, nije se htio povući u mir, htio je služiti, pa
bez pauze saći u grob. Tako je i bilo. Na 28 prošloga
decembra, i ako se je osjećao dosta slab, htio je da
otprati mrtvaca u groblje sv. Križa, i dok je on molio
pokojniku ,Vječni pokoj“ pozli mu, prevezu ga u
bolnicu, polože u krevet, odakle se preseli u vječnost.

O. Ivo rodio se je u Hodiljima kod Stona 10
juna 1867., profesiju redovnika učini 28. okt. 1881.,
izući filozofske i teološke nauke u franjevačkom uči-
lištu u Dubrovniku, te bi zaregjen svećenikom 18.
augusta 1885.

O. Ivo bio je vir simplex et rectus: skroman,
ponizan, nesebičan, nije znao, što je taština, što su
pretenzije: zadovoljan tim samo da u onom okviru
onoga, što mu je Bog dao skromno služi Bogu, ko-
risti svomu bližnjemu. — T —

Iz gragjanstva primamo još ove crte

IN MEMORIAM O. IVU CARU:

Dne 4. o. mj. zaklopio je svoje oči u 73 godini
života, u dubrovačkoj banskoj bolnici, ovaj skromni
fratar dubrovačke Malebraće u zdušnom vršenju skoro
35 godišnje službe kao kapelan iste bolnice. Obolio
je na grobištu otprativši do crne zemlje mitvo tijelo
jednog od onih koji umiru: u bolnici, -a- kojima je-ou
bio često puta jedina, ali i najiskrenija pratnja: osjetio
je pod kišom i vlagom smrtni ježur, kojim se je vratio
u bolnicu, da više ne izagje. Providnost je odredila,
da legne bolestan i umre u onoj kući, gdje je za go-
dina i godina bdio kao upaljeno kandilo, u kome ni-
kada ne ponestaje ulja. Bio je zadnji liječnik svih
prekriženih, zdvojnih i napuštenih, koji svršivši u bol-
nici zadnju utjehu u najtežem času života uprli bi u
smirenju sa svojim Bogom, a koje im je smirenje
dijelio prostodušno, .bez oklijevanja, jer sam prožet
iskrenim uvjerenjem, ovaj bjegući, skučeni franjevac,
koji je za godina i godina neumorno hitio put bolnice,
najranijim jutrom, u puno popodnevno sunce i kasnom
večeri, ne imajući vremena da zastane, nego gledajući
zemlju, kojom kroči, kao da je ona već sama teška
bjegućem i prolaznom ljudstvu. U vršenju službe mi-
losrgja nad milosrgjima njega ništa nije zaustavljalo ;
moglo se je najstrašnije vrijeme oboriti na grad, vihor
guliti iz bašta stare borove bacati ih na put on je jurio
kao drugi šijun proti vihoru da stigne čim prije u onu
kuću bola, da mu koja ojagjena i zdvojna duša ne
umre nenadno, a da on ne bude uz nju, zatim da je
otprati do crne zemlje i da on jedini tim časom zakopa
njezin zatajani čemerni rastanak, a titranjem njezine

nade i smirenja, da se vrati osvježen za svoje daljnje
djelo milosrgja. Tamo na Dančama, u grobu svoje
braće, bilo lako počivanje ovom trudbeniku imilosrgia
i utjehe, na čemu je javnost njegovoj uspomeni za-
hvalna, a njegovom redu i njegovoj braći podstreka,
da njegov nasljednik nastavi jednakim primjerom i
revnošću. Počivao u miru.

 

Novo renoviranom radnjom pružam cijenjenim mušterijama

Br. 2

Iz pomorskog života.

Promet u gruškoj luci. — Gliboder na poslu.
Promet drvom i ostalim artiklima je u Gružu uvijek
živahaa. Naši i strani brodovi, veći i manji, rade ne-
prekidno. Na 2, ov. mj. otplovila je ,Sava“, društva
Oceanija“, sa potpunim teretom drvlja i ost. i sa

ovećim brojem volova na palubi, u pruzi Jadran—

Malta—Sjeverna Afrika—Kanarski otoci. Očekuje se i
parobrod Jugosl. Lloyda ,Gundulić“, u mjesečnoj trgo-
vačkoj pruzi za Argentinu. Već je treći mjesec, da
gliboder čisti luku, a držimo da će se još zadržati, jer
će vjerojatno trebat da bude i ma strani Lapada. Za
ovu prijeko nužnu rabotu neka je zahvala Pomorskoj
Direkciji u Splitu.

Dokinuće levantiske pruge od strane domaćih
društava ,Oceanije“ i ,Dubrovačke Plovidbe“. Po-
radi sve to višeg opadanja trgovine, a najveće poradi
vrlo jake konkurencije Tršćanskog Lloyda, koju iz-
dašno podupire vlada talijanka, gornja su društva prošle
godine morala ukinuti lineju za Levanat. Tu je ostala
još samo Jadranska Pjovidba, koja je morala svesti
svoje pruge na same dvije. Sada. spomenuta društva
očekuju od naše Vlade subvenciju, koja bi im bar u
dvanaesti čas dobro došla da obnove dokinute pruge,
i da tako spase i svoj prestiž i onaj državne zastave
u Levantu. Poznato je, da, kao i u Dalmaciji, tako i
u levantskim lukama, talijanski parobrodi, bogato sub-
vencijonani od Vlade, plove skoro prazni bez ikakova
probitka, samo da održe svoj prestiž: što vidimo, i
svaki dan u gruškoj luci.

Uregjenje nadnica lučkih radnika na Sušaku.
Nedavno su, kako javlja zagrebački ,Jugosl. Pomorac“
povedeni na Sušaku pregovori izmegju poslodavaca i
lučkih radnika u pitanju odmjerenja madnica, te je
došlo do punog uspjeha i potpisa kolektivnog ugo-
vora. Nadnice su podijeljene u tri kategorije: u prvoj
je sporazumno utanačena nadnica na 60 Din., u dru-

goj na 65, u trećoj na 80 Din. Ovaj je sporazum:

stupio na snagu 15. prosinca 1933. Pitanje registracije
lučkih radnika riješit će se u najkraćem vremenu. —
Ovako na Sušaku. A kod nas u Gružu?

kraljica čokolade

Specijaliteti su:
KITA — mliječna čokolada.
A — mliječna sa kavinim ukusom.
LITA — dezertna čokolada bez primjese.
SAĐVITA — voće u čokoladi.
Zapamtimo imena, da bi mogli birati po svom ukusu, kada ku-
pujemo čokoladu. g

Novi naš parobrod. Poznati brodovlasnik kap. :

Eugen Matković, koji već ima 4 velika parobroda
»Ljubica, Niko, Lina i Nikolina Matković“, ovih je,
dana nabavio i petoga ,lvo Matković“ gragjen je god.
1920, a ima F. D. W. 3800, a plovit će za Maroko.
Ovo brodarsko poduzeće osnovano otrag 10 godina u
Splitu lijepo napreduje i steklo. je dobar glas i u
stranom. svijetu. i

 

 

Mastiona i kemična čistiona odijela
moderno uregjena

Prima na čišćenje i maštenie svakovrsnu robu.

Posluga brza | tačna N. DOMI ć Posluga brza | tačna

Radiona: PILE — KOLORINA ispod zgrađe
okružnog suda; Dućan: kod Hotela Gradac, Pile (6

 

 

 

BANKA i MJENJACNICA

ŠUTIĆ KALDOR & Co.
K

D U B RO V NM 1
Naslov za brzojave: MJENJAČNICA — Dubrovnik
Inter. telefon br. 87.
Kupuje i prodaje sve državne vrijednosne papire,
strane valute, akcije parobrodarskih društava i uložne
knjižice banaka uz najpovoljnije cijene. (301

 

brzu poslugu uz naročito umjerene cijene i odličnu izradbu

Kupujem staro slomljeno zlato i

Josip Krilić

zamjenjujem za novu robu
- Dubrovnik

Skladište švicarskih satova, najmodernijeg zlatnog nakita,
naočala svjetske marke R 0 DENSTOCK |

(16)

Garantiram za robu i za popravke.

i