Seljak čiji dug ne prekoračuje iznos od Dinara 1.200.— ima taj dug da plati kroz tri godine u tri jednaka obroka t. j. ima da plati taj dug najkašnje do 15. XI, 1936. Na takove dugove naime do 1.200. — vjerovnici ne mogu računat višu kamatnu stopu od 7%, Jedino u slučaju, kad bi takav seljak mogao da dokaže, da takovih dugova od Dir. 1.200.— ima kod više vjerovnika i da ti dugovi ne promašuju svotu od Din. 3.600.—, rok od tri godine u tom slučaju se pro- dužuje na 5 godina. Tko pak naplati veću kamatu od one dozvoljene uredbom može bit kažnjen zatvorom do šest mjeseci i novčano do 10.000.— dinara. Seljak pak, koji u namjeri da ošteti svog vje- rovnika otugii ili optereti svoju imovinu, gubi pravo na zaštitu. Za neke dugove seljak nema zaštite, a to su u- glavnom ovi njegovi dugovi: porezi, prirezi, takse, dugovi iz kupovine životnih namirnica, odijela, obuće, do Din. 500.— ako su učinjeni poslije 20 listopada 1931, dugovi učinjeni poslije 20 travnja 1932. tražbine iz naslova uzdržavanja, tražbine koje potiču iz kri- vičnog djela, poljske štete, naduica, plate, najma, za- kupa, zanatlija za izvršene zanatske radnje poslije 20 listopada 1931. Seljaci, ako hoće, mogu dug da plate i prije ro- kova dospjetka obroka. U tom slučaju t. j. ako svoja dugovanja isplate u kraćim rokovima, tada za svaku skraćenu godinu preostali iznos dugovanja snižava se za 2%. Jamac ili solidarni dužnik seljaka odgovara vje- rovniku isto kao i glavni dužnik seljak t. j. u onim istim obrocima, koji su odregjeni za seljake. Ovo su majvažnije odredbe spomenute uredbe, pak je potrebito, da koliko seljak toliko trgovac zna, koja su mu prava a koje dužnosti po ovcj uredbi i da se prama tome i ravnaju e da izbjegnu neugod- nostima i posljedicama, koje bi ih mogle radi neznanja da zadese. Dr. B. Poković. Pisma iz naroda. KORČULA. 4 Dr. Dinko Giunio, odvjetnik, po- tomak stare korčulanske obitelji preminuo je na osvit Srijede 3. o. mj. u 73. godini života. U Četvrtak bio mu je sjajan sprovod uz učešće cijelog gragjanstva, koje je htjelo da vidno odađe počast svom čestitom sugragjaninu. Sa pokojnikom se je oprostio načelnik grada g. Dr. Juraj Arneri i odvjetnik Dr. Škrabalo. Pokojniku vječni pokoj, a ucviljenim i naše žalovanje. PLOČICE (Konavle). Obustava autobusne pruge. Nova godina iznenadila nas je obustavom automobilske pruge. Stvar se je dogodila u tajnosti, da nitko nije znao, tako da su mnogi ostali prevareni i na Novo Ljeto uveče i sjutri dan ujutro. Čudi nas ovako postu- panje kao i to što oni isti koji su se nazad dvije go- dine borili i komisijski dokazivali da naš put vrijedi za automobilski saobraćaj, sada su napustili svoje mišljenje te dokazuju da je put pogibeljan za ljudske živote, premda se za čitavo vrijeme vožnje nije dogo- dilo nikakav defekt. Nadamo se sada kad se banskim nadnicam naspe put, da će se opet uspostaviti stara linija, jer je napokon zakonom odobrena i odregjena polazna i povratna tačka Pločice, pak molimo Vlast da na to pripazi. Božićni blagdani prošli ovoga puta dobro. Oso- bito nas je iznenadio ovaj put pjevački zbor iz Mo- lunta pod dirigiranjem g. Frana Mrejara, pjevanjem bo- žićnih pjesama uz harmonij, te muškog pločičkog zbora. Kod neuredne stolice, bolesti žući, džigerice pretilosti i uloga (gihta), kod katara stomaka i crijeva, ked ćireva u debelom crijevu, kod oboljenja izlaznoga crijeva, ostraniće naravna FRANZ - JOSEFOVA gorka voda sav zastoj u organima donjeg tijela brzo i si- gurno. Mnogobrojna iskustva u bolnicama : uće nas, da je FRANZ-JOSEFOVA voda osobito korisna svijetu, koji se premalo kreće. FRANZ-JOSEFOVA gorka voda dobiva se u apotekama, drogerijama i špecerajskim trgovinama. MARIĆ NIKO financijski direktor u peaziji, otvorio je kancelariju financijsko-pravnog zastupnika a Dubrovniku u alici Petilovrijenei br. 1. I pod Primaju se stranke od 8—12 i 16—18 sati. Preuzima se zastupanje u svim financijskim poslovima (poreza, taksa, monopola, carina, trošarine i javnih drugih dača) pred finan- cijskim vlastima i Upravnim Sudovima. (14 »NARODNA SVIJEST« U četittak 4 o. mj. u 11 s. pr. p. preminuo je u mjesnoj“ bolnici O. Ivo Car, franjevac. dugogodišnji kapelar/iste bolnice. — O. Car posvetio je bio veselo čitav svoj dosta dug život brizi duša. Već god. 1886. kao mladi svećenik bio je dodijeljen pomoćnikom pk. O. Uceellini-u župniku u Rožatu (Rijeci). God. 1891. bio je imenovan starješinom Samostana u Pridvorju, istodobno mu biskup Vodopić povjeri administraciju župe Pridvorja. Tu je ostao osam godina. O. Ivo svo- jim potihim, poniznim, nesebičnim radom stekao je osobitih zasluga i privukao simpatiju toga naroda, koji ga se i sada milo sjeća; i ako je prošlo od toga preko tridest godina i to ne samo župe Pridvorja, već čita- vih Konavala, kroz koje je O. Ivo činio duge i česte svoje ekskurzije uvijek pješice ,more apostolorum sine baculo et pera“ (po običaju apostola bez štapa i torbe). Tješio je tužne i podjeljivao vjersku utjehu onim, koji su je trebali. God. 1899. dogje u Dubrovnik i bi ime- novan kapelanom bolnice. Eto, on je tu službu vršio pune 34 godine. Zadnjih godina, i ako je bio tjelesno oslabio, nije se htio povući u mir, htio je služiti, pa bez pauze saći u grob. Tako je i bilo. Na 28 prošloga decembra, i ako se je osjećao dosta slab, htio je da otprati mrtvaca u groblje sv. Križa, i dok je on molio pokojniku ,Vječni pokoj“ pozli mu, prevezu ga u bolnicu, polože u krevet, odakle se preseli u vječnost. O. Ivo rodio se je u Hodiljima kod Stona 10 juna 1867., profesiju redovnika učini 28. okt. 1881., izući filozofske i teološke nauke u franjevačkom uči- lištu u Dubrovniku, te bi zaregjen svećenikom 18. augusta 1885. O. Ivo bio je vir simplex et rectus: skroman, ponizan, nesebičan, nije znao, što je taština, što su pretenzije: zadovoljan tim samo da u onom okviru onoga, što mu je Bog dao skromno služi Bogu, ko- risti svomu bližnjemu. — T — Iz gragjanstva primamo još ove crte IN MEMORIAM O. IVU CARU: Dne 4. o. mj. zaklopio je svoje oči u 73 godini života, u dubrovačkoj banskoj bolnici, ovaj skromni fratar dubrovačke Malebraće u zdušnom vršenju skoro 35 godišnje službe kao kapelan iste bolnice. Obolio je na grobištu otprativši do crne zemlje mitvo tijelo jednog od onih koji umiru: u bolnici, -a- kojima je-ou bio često puta jedina, ali i najiskrenija pratnja: osjetio je pod kišom i vlagom smrtni ježur, kojim se je vratio u bolnicu, da više ne izagje. Providnost je odredila, da legne bolestan i umre u onoj kući, gdje je za go- dina i godina bdio kao upaljeno kandilo, u kome ni- kada ne ponestaje ulja. Bio je zadnji liječnik svih prekriženih, zdvojnih i napuštenih, koji svršivši u bol- nici zadnju utjehu u najtežem času života uprli bi u smirenju sa svojim Bogom, a koje im je smirenje dijelio prostodušno, .bez oklijevanja, jer sam prožet iskrenim uvjerenjem, ovaj bjegući, skučeni franjevac, koji je za godina i godina neumorno hitio put bolnice, najranijim jutrom, u puno popodnevno sunce i kasnom večeri, ne imajući vremena da zastane, nego gledajući zemlju, kojom kroči, kao da je ona već sama teška bjegućem i prolaznom ljudstvu. U vršenju službe mi- losrgja nad milosrgjima njega ništa nije zaustavljalo ; moglo se je najstrašnije vrijeme oboriti na grad, vihor guliti iz bašta stare borove bacati ih na put on je jurio kao drugi šijun proti vihoru da stigne čim prije u onu kuću bola, da mu koja ojagjena i zdvojna duša ne umre nenadno, a da on ne bude uz nju, zatim da je otprati do crne zemlje i da on jedini tim časom zakopa njezin zatajani čemerni rastanak, a titranjem njezine nade i smirenja, da se vrati osvježen za svoje daljnje djelo milosrgja. Tamo na Dančama, u grobu svoje braće, bilo lako počivanje ovom trudbeniku imilosrgia i utjehe, na čemu je javnost njegovoj uspomeni za- hvalna, a njegovom redu i njegovoj braći podstreka, da njegov nasljednik nastavi jednakim primjerom i revnošću. Počivao u miru. Novo renoviranom radnjom pružam cijenjenim mušterijama Br. 2 Iz pomorskog života. Promet u gruškoj luci. — Gliboder na poslu. Promet drvom i ostalim artiklima je u Gružu uvijek živahaa. Naši i strani brodovi, veći i manji, rade ne- prekidno. Na 2, ov. mj. otplovila je ,Sava“, društva Oceanija“, sa potpunim teretom drvlja i ost. i sa ovećim brojem volova na palubi, u pruzi Jadran— Malta—Sjeverna Afrika—Kanarski otoci. Očekuje se i parobrod Jugosl. Lloyda ,Gundulić“, u mjesečnoj trgo- vačkoj pruzi za Argentinu. Već je treći mjesec, da gliboder čisti luku, a držimo da će se još zadržati, jer će vjerojatno trebat da bude i ma strani Lapada. Za ovu prijeko nužnu rabotu neka je zahvala Pomorskoj Direkciji u Splitu. Dokinuće levantiske pruge od strane domaćih društava ,Oceanije“ i ,Dubrovačke Plovidbe“. Po- radi sve to višeg opadanja trgovine, a najveće poradi vrlo jake konkurencije Tršćanskog Lloyda, koju iz- dašno podupire vlada talijanka, gornja su društva prošle godine morala ukinuti lineju za Levanat. Tu je ostala još samo Jadranska Pjovidba, koja je morala svesti svoje pruge na same dvije. Sada. spomenuta društva očekuju od naše Vlade subvenciju, koja bi im bar u dvanaesti čas dobro došla da obnove dokinute pruge, i da tako spase i svoj prestiž i onaj državne zastave u Levantu. Poznato je, da, kao i u Dalmaciji, tako i u levantskim lukama, talijanski parobrodi, bogato sub- vencijonani od Vlade, plove skoro prazni bez ikakova probitka, samo da održe svoj prestiž: što vidimo, i svaki dan u gruškoj luci. Uregjenje nadnica lučkih radnika na Sušaku. Nedavno su, kako javlja zagrebački ,Jugosl. Pomorac“ povedeni na Sušaku pregovori izmegju poslodavaca i lučkih radnika u pitanju odmjerenja madnica, te je došlo do punog uspjeha i potpisa kolektivnog ugo- vora. Nadnice su podijeljene u tri kategorije: u prvoj je sporazumno utanačena nadnica na 60 Din., u dru- goj na 65, u trećoj na 80 Din. Ovaj je sporazum: stupio na snagu 15. prosinca 1933. Pitanje registracije lučkih radnika riješit će se u najkraćem vremenu. — Ovako na Sušaku. A kod nas u Gružu? kraljica čokolade Specijaliteti su: KITA — mliječna čokolada. A — mliječna sa kavinim ukusom. LITA — dezertna čokolada bez primjese. SAĐVITA — voće u čokoladi. Zapamtimo imena, da bi mogli birati po svom ukusu, kada ku- pujemo čokoladu. g Novi naš parobrod. Poznati brodovlasnik kap. : Eugen Matković, koji već ima 4 velika parobroda »Ljubica, Niko, Lina i Nikolina Matković“, ovih je, dana nabavio i petoga ,lvo Matković“ gragjen je god. 1920, a ima F. D. W. 3800, a plovit će za Maroko. Ovo brodarsko poduzeće osnovano otrag 10 godina u Splitu lijepo napreduje i steklo. je dobar glas i u stranom. svijetu. i Mastiona i kemična čistiona odijela moderno uregjena Prima na čišćenje i maštenie svakovrsnu robu. Posluga brza | tačna N. DOMI ć Posluga brza | tačna Radiona: PILE — KOLORINA ispod zgrađe okružnog suda; Dućan: kod Hotela Gradac, Pile (6 BANKA i MJENJACNICA ŠUTIĆ KALDOR & Co. K D U B RO V NM 1 Naslov za brzojave: MJENJAČNICA — Dubrovnik Inter. telefon br. 87. Kupuje i prodaje sve državne vrijednosne papire, strane valute, akcije parobrodarskih društava i uložne knjižice banaka uz najpovoljnije cijene. (301 brzu poslugu uz naročito umjerene cijene i odličnu izradbu Kupujem staro slomljeno zlato i Josip Krilić zamjenjujem za novu robu - Dubrovnik Skladište švicarskih satova, najmodernijeg zlatnog nakita, naočala svjetske marke R 0 DENSTOCK | (16) Garantiram za robu i za popravke. i