POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU U ERNSNNN Broj Čekovnog računa našeg lista DUBROVNIK 17 Siječnja 1934. jest 4153 Podružnice Sarajevo, God. XVI. iijana je listu 5 Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno Izlazi Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fl& — Dubrovnik PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Tisak Dubrov. Hrvat, Tiskare zast. Gjuro Ružier) — Dubrovnik 2, Rukopisi se ne povraćaju. Španjolska se oporavlja. Nakon španjolskih izbora mi smo podvukli, kako masonske novine i njihove agencije, mučanjem ili za- motanim vijestima nijesu htjele da kažu pravu istinu o triumfalnoj pobjedi udruženih katoličkih snaga u onoj tradicijonalno katoličkoj državi, Ista frama- sonska štampa mučala je prije toga o razvalinama što ih je prouzročila španjolska revolucija, kao što i danas, nakon nastupa novih prilika oporavljanja, pro- računano muči, o velikim obnovama što se vrše u Španjolskoj pod novom nakon izbora sastavljenom vla- dom. Svjedoci smo, kako ni jedna novina ni strana, ali ni naša domaća nije ni jedan redak posvetila Špa- njolskoj, koja pomalo, ali energično obračunava sa nasilno importiranim metodama masonske mržnje prema Katoličkoj crkvi i njezinim ustanovama. Stoga sa zadovoljstvom ističemo, na temelju iz- vještaja ,Frankfurter Zeitunga“, da nova španjolska vlada odvažno poduzimlje korake, kako bi se barem nekako popravila strašna krivica, što su je pod reži- mom secijalista i framasona pretrpjeli zadnje tri go- dine španjolski katolici. Ministar prosvjete predložio je španjolskom par- lameatu više zakonskih predloga, koji stavljaju izvan zakonske vrijednosti sve od prijašnjih vlada izdane proticrkvene zakone. Megju najvažnije spominjemo, zakon proti redovnicima. Prijašnja vlada je lani mjeseca junija na podlozi kulturnobojnog republikanskog ustava izdala zakon, po kojemu su redovnici isključeni od poučavanja u svim osnovnim, srednjim i višim školama te im je zabranjeno bilo kakovo uzdržavanje škola, javnih ili privatnih, Sve dosadašnje redovničke škole morale bi se, na temelju toga zakona, promijeniti u državne škole, a pravo vlasnosti na školske zgrade preći na državu. Još je stara kulturnobojna vlada bila u brizi, kako će nadoknaditi sa učiteljskim silama svo redov- ništvo, koje je uzdržavalo skoro polovicu svih škola u Španjolskoj. Isto je bilo i sa novčanim uzdržavanjem jer redovničke škole nijesu opterećivale. državnog pro- računa nego su državi davale u obliku poreza lijepe porezne prihode, Vlada Lerroux-a posebnim dekretom proglasila je ovaj zakon nmeprovedivim i predložit će parlamentu poseban zakonski predlog, kojim će pri- jašnji zakon opozvati, Nova je vlada objavila nadalje svoju namjeru, da će do kraja ovoga mjeseca urediti takogjer pitanje ka- toličkih svećenika obzirom na njihove državne prinad- ležnosti. Prijašnja je vlada odredila da svi svećenici, danom 1. Januara 1934. god. prestaju primati državnu platu. Lerroux je izjavio, da se taj zakon ne imože i ne smije provesti i da će vlada novim zakonom ' točno urediti to pitanje i priznati svakome svećeniku primanje državne plaće i mirovine. Poslije- izborna vlada, sastavljena glasovima ka- toličke desnice uvidila je, da zveketanje kulturnoboj- nim sabljama prijašnjega parlamenta nije bilo na.mjestu i da je za Španjolsku najbolje ako mjesto rata traži sa Katoličkom Crkvom pametni i pravedni sporazum. Zato mora odbaciti sve dosadanje nacrte kulturnog boja bez oklijevanja. Crkva je sama olakšala vladi put pokore jer je naredila svojim vjernicima, da lojalno priznaju novi republikanski oblik države i da se poko- ravaju novim zakonitim predstavnicima državne vlasti, Vlada je to iskoristila i odmah počela da traži puteve _i načine da dogje do pregovora za konkordat sa Cr- kvom. Pregovori sa Vatikanom veoma brzo napreduju te se može očekivati, da će se domalo sretno i završiti, .Za-sada-je španjolska vlada.zaključila. poslati posebnog ambasadora Svetoj Stolici sa zadaćom da uredi pitanje sklapanja. konkordata. Ko bi pred godinu dana bio rekao, da će se u ovako kratkom .razmaku vremena promjeniti smjer vladajućeg revolucijonarnog: sistema u Španjolskoj ? Živimo u vre- : =" kad se prilike brzo mijenjaju. Jeste li podmirili pretplatu? Pregled vanjskih dogagjaja. Megjunarodna politička situacija. Najvažniji dogagjaji u novoj godini jesu: predavanje poznatog Memoranduma“ od strane Francuske Njemačkoj, zatim važni politični sastanci i razgovori izmegju engleskog ministra vanjskih posala Johu Simon-a i Mussolini-a, afera pronevjerenja milijona franaka u Francuskoj, pri- like u Rumunjskoj i na Balkanu nakon ubijstva Duce te zategnutost u odnošajima izmegju Rusije i Japana. Francuski ambasador u Berlinu predao je na Novu Godinu memorandum sa stanovištem Francuske obzi- rom na zahtjeve Njemačke u pitanju jednakosti sa ostalim državama. Njemačka još nije dala svojeg od- govora, ali se drži, da i ako Hitler neće usvojiti fran- cuskih uvjeta u predanoj mu formi, ipak će se prego- vori nastaviti u pravcu mogućnosti približavanja oboje- stranom sporazumu. Tu nadu opravdava koncilijantno stanovište Francuske u memorandumu te Hitlerova spremnost, da se izbjegnu oružani konilikti, Svakako treba istaknuti, da od francusko - njemačkih pregovora zavisi i pitanje razoružanja kao takogjer pitanje preure- gjenja Društva Naroda. O rezultatima razgovora izmegju Simona i Mus- solinia izdana su službena izvješća, iz kojih se kao obično, ne može razabrati o čemu su sve razgovarali i u koliko je postignut sporazum ili ne. Megjutim se iz nedavnog govora ministra Edena u Alcesteru raza- bire, da je postignut talijansko - britanski sporazum u tome, da pitanju razoružanja treba dati prednost pred pitanjem reforme Društva Naroda. Riješenje prvog problema smatra se najboljim uvodom u trijezno pro- učavanje pitanja revizije ženevske ustanove. Nadalje je ministar. Eden dosta jako naglasio potrebu megjuna- rodne saradnje, kako je provedena u Ženevi što znači da je Simon prikazao Mussolini-u potrebu i daljnjeg opstanka ove megjunarodne institucije. Internacijonalnu pažnju svratila: je na sebe ba- jonska afera, gdje se radi o pronevjerenju ogromnih milijonskih svota franaka kod kreditnog zavoda u Bayonne, u Francuskoj. Glavni faktor u ovoj aferi jest Rus Staviski, koji _je, prema pisanju _ novina, izvršio samoubijstvo u momentu kad ga je policija imala da uapsi, U vezi s time bio je ozbiljno uzdrman položaj Chautemps-ove vlade ;, zato je morao dati de- misiju ministar kolonija Dalamier. Tešku _je borbu morala voditi vlada i u parlamentu, ali je ipak završila izglasanim povjerenjem današnjoj vladi. Pronevjerena svota kreće se oko 2 milijarde arancuskih franaka. Radi ove afere Francuska je morala svoju vanjsku po- litiku staviti za sada na drugo mjesto i posvetiti se isključivo riješavanju ovog unutarnjeg pitanja. Nakon umorstva g. Đuce došlo je bilo u pitanje dalnje sudjelovanje g. Titulescu.a u svojstvu ministra vanjskih posala Rumunjske. "Njegovo povlačenje sa dosadašnjeg položaja ne bi bilo imalo dobrih: poslje- dica na razvoj odnošaja megju balkanskim državama. Poznato je, da g. Titulescu, igra važnu ulogu u akciji za ostvarivanje balkanskog Lokarna, koji kako izgleda, ne bi bio daleko, kad. bi se mogle svladati poteškoće koje još postoje izmegju Grčke i Bugarske. Grčki mi- nistar Maximos ipak je naglasio, prilikom svojeg bo- ravka u Rimu, da je na vidiku ugovor u petero kojemu bi se imali pridružiti Ankara, Atena, Beograd, Buku- rešt i Sofija. Najnovije vijesti o položaju na dalekom lstoku davaju zlo slutiti. Odnošaji izmegju Rusije i Japana tako su se u posljednje vrijeme zaoštrili, da se je opravdano bojati skorog oružanog konilikta izmegju ove dvije neprijateljske države. + _ Čehoslovačka. Nedavno se je desila teška ne- $reća u rudniku ,Nelson“. Poginulo :je 67 čehoslovaka, 71 Nijemac i 1 Poljak, Opet je. pred nekoliko dama nastradao usljed nevremena i parobrod ,Nelson“. Sovjetska Rusija. Još je svježa žalosna uspomena na strašnu željezničku nesreću kod Lagny-a u Fran- cuskoj, a već su novine raznijele vijest, da se je slična, ako ne i teža nesreća dogodila u Sovjetskoj Rusiji kod Staljiugrada. Sudario se je brzi sa teretnim vozom. OD DOBROGA NAJBOLJE U ŽENSKOJ I MUŠKOJ MODI PRUŽA ZA GOTOVO I NA OTPLATU ! TRGOVAČKA KUĆA MARINA GETALDIĆA BR. 3. GETALDIĆA BR. 3. ŠTOFOVI SVILE PLATNA I SVA OSTALA MANUFAK- TURNA ROBA. Cijene naisolidnije!l Tražite posjet naših zastupnika! 25 Kako je kompozicija brzog voza bila velika to se ra- čuna da je poginulo preko 200 putnika, a ranjenih je oko 300. Naša braća u Italiji. Mijenjanje prezimena slo- venskih i hrvatskih porodica u talijanska vrši se trajno i po ustanovljenom planu po cijeloj Julijskoj Krajini. Službeni listovi hoće megjutim da dokažu, kako to prekrštavanje ne znači drugo nego vraćanje na prvotna »talijanska“ prezimena. Megjutim je jasno da prezimena Blažić (sada Basilani), Nikšić (Nicoli) Čekada (Cecada), Smerdel (Rovani) i dr. ne mogu biti nego slavenska. Jedan kulturni i nacijonalni jubilej 50- godišnjica korčulanskog pjevačkog društva sv. Cecilija. U znamenitom historijskom pokretu za nacijonalni preporod Dalmacije šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka, učestvovala je i malena Korčula, gdje se:je vodila žestoka borba za postepeno osvajanje iz- gubljenih pozicija. I ne samo što je Korčula u tom pokretu učestvovala, već je i prednjačila. To nam do- kazuje činjenica da su korčulanski rodoljubi izmegju prvih u Dalmaciji nastupili i pobjedili na izborima, jer se već 1864 godine pri izborima općinskim i za pokrajinski sabor narodna svijest u Korčuli afirmirala, dok 1870 godine pobjegjuje na izborima za pokrajinski sabor u vanjskim općinama, a 1871 godine narodna stranka u žestokoj borbi zauzimlje općinu dobivši većinu u općinsko vijeće, Ali ne samo na političkom, već i na : kuliurnom polju razviše naši preporoditelji svoje blagotvorno djelo- vanje te odmah u početku osnovaše kulturno-nacijonalna društva, koja će da budu rasadnici nacijonalne svijesti. Tako u Korčuli već 1871 godine osnovaše prvo kulturno - nacijonajno društvo ,Narodna slavjanska či- taonica“, a 12 godina kasnije t, j. 1883 godine drugo društvo pod imenom ,Korčiillansko pjevačko društvo sv. Cecilija“, koje je prošle godine proslavilo svoju 30 - godišnjicu. Pošto je ovo najstarije pjevačko društvo u Dal- maciji (Splitski: Zvonimir osnovan je godinu kasnije 1454 i pošto je dosta doprinio -macijonalnom osvješ- ćivanju “Korčule, neće biti na odmet da se na ovaj jubilej osvrnemo.