NN SS Sansa SPO VMO. ITI SS Str. 2 »Prosvjetom k slobodi“ — bilo je geslo naših zaslužnih preporoditelja, jer su dobro uvigjali da samo prosvjetljen narod može da se privede k nacijonalnoj svijesti te da maući cijeniti nezavisnost i slobodu. I zato pregnuše da luč prosvjete unesu u sve narodne slojeve i tim putem da se narod naš domogne slobode. Za postignuće tog cilja izabraše pjesmu znajući da je miljenica naroda našega. Radi toga preporoditelji naši poradiše da milozvučni glasovi pjesme naše odjeknu u svakom kraju domovine naše, a osobito ondje gdje se je tugjinska pjesma uvriježila. Tako je i u Korčuli osnovano pjevačko društvo sv. Cecilija sa zadaćom: ,da učenjem i gojenjem na- narodnog pjevanja oplemenjuje srca mjesnoj omladini, te joj podžiže čuvstvo prama svojemu jeziku i običa- jima i zasagjuje u dušu tvrdo osvjedočenje, kako je dužna da čuva i brani svoje narodne svetinje, da bude svoja u svojoj zemlji a tugjinca da štuje po starom slavenskom običaju kao gosta svoga“. To je dakle bio plemeniti cilj i svrha ovog društva i tim idealima prožet promicateljni odbor sa- zvao je prvi sastanak u općinskoj vijećnici za dan 1 aprila 1883 godine, gdje je pretresan pravilnik i izdan slijedeći proglas na gragjanstvo : ,Gospodo sugragjani ! Naš grad od davnieh vre- mena, kad cvaše u nizu Dalmatinskih Gradova, bijaše slavan liepim umjetnostim i onom pjevanja. Da se opomene rastuća mladež na ono slavno doba praotaca mnogi od živućih Korčulana pokazuju želju da bi se ustrojilo Pjevačko društvo, a niže potpisani biahu za- moljeni da sastave pravilo, da pobude i ustroje druš- tvo. Oni se rado odazvaju nalogu svojih sugragjana zbog velike ljubavi koju goje za Domovinu, s toga pozivljaju p. n. Gospodu sugragjane i Činovnike da bi ushtjeli danaske doći u 2 /, po podne u Dvorani Obćinskog Vieća, e da bi tako čuli pravilo, a zatim postavili velecienjena njihova imena u slučaju kad bi jim se činilo uljesti u Društvo, kad ovo bude spoznalo od dotične Vlasti, a tako bi pomogli namjeri rastuće mladeži, koja hoće da probudi starodavnu slavu svoje domovine, U Korčuli dne 12 travnja 1883. Odbor: Petković, Dr. Jerko Arneri, Niko Bernardi, Boski.“ Na ovaj se je poziv rodoljubno gragjanstvo oda- zvalo u lijepome broju, te je došlo ma skupštinu i prihvatilo predložena pravila. Pošto je iza toga pra- vilnik odobren od vlasti održana je dana 26 maja 1883 prva glavna godišnja skupština, na kojoj je birana prva uprava sa pretsjednikom Arneri Dr, Jerkom, taj- nikom Portolan Markom i blagajnikom Petković Kuz- mom. Na toj skupštini izabran je i prvim počasnim članom dubrovački biskup blagopokojni Mato Vodopić, koji je prvi potpomagao društvo novčanom potporom. Izmegju ostalih prvih dobrotvora društva spominju se i poznate ugledne ličnosti sada pokojni A. vitez Šupuk općinski načelnik Šibenika, Rafo knez Pucić načelnik Dubrovnika i Marko Kalogjera biskup Splitski. Slijedi. Gospodarske vijesti. Naše vino u Americi. Trgovinsko - industrijska komora u Zagrebu upozorava sve interesente da je sa strane Zavoda za unapregjivanje spoijne trgovine u Beogradu primila popis uvoznika i potrošača vina u Americi. Pošto se je ukinula zabrana o točenju alko- holnih pića u Americi, to bi bilo od interesa da se stvori mogućaost plasiranja naših vina u Sjedinjenim Državama. U obzir dolaze samo. vina, jednoličnog tipa, koja se mogu u večim količinama nabaviti za izvoz. lateresenti mogu dobiti adrese u uredu gornje komore. Rod maslina u Dalmaciji. Masline su ove go- dine ponijele prilično dobro, ali ipak imade općina u Dalmaciji, gdje se dobilo malo maslina, uz lozu, sam prirod je dosta slab. Kako je maslina gotovo glavni prihod mnogih dalmatinskih sela, naročito onih oko Makarske, to će teško osjetiti tamošnji seljaci. . Zlo je već i u tom, da se naše ulje ne čisti (rafinira), jer bi onda imalo znatno bolju progju i moglo bi uspješno konkurirati svim inozemnim uljima. Pitanje gradskih trošarina. Kako smo izvješteni, bavi se Ministarstvo finansija namjerom da povodom raznih žalba i prigovora sa strane privrednika protiv nejednakog i vrlo raunolikog režima gradskih uvoznina taracovina itd., uvede u svim gradovima i općinama jednak sistem samoupravnih trošarina na taj način da će biti uvedene tri razne tarife prema veličini općina. Temeljni princip ove trošarine bit će, da će se napla- čivati na sve predmete dotične tarife potrošene na po- dručju dotične općine, bez obzira, da li su dotični predmeti proizvedeni u dotičnoj općini ili u njoj uve- zeni, Prema tome bi prestale sve dažbine pod vidom uvoznina, taracovina itd, koje često pored fiskalnog karaktera imađu karakter zaštite lokalne radionosti do. tićne općine. Jedinstvena trošarinska tarifa odgovarala bi tarifi, koja sada vrijedi za grad Beograd. ITO pasta za zuhe je najbolja. dlatne nakite najmodernije i uz najniže eijene naći će te kod ETE ===a=aa===nmIIIIII mz === »NARODNA SVIJESTe« Osiguranje Koncetracija u jugoslavenskom osiguranju : Fuzija ,Vardar“ - , Triglav“ - ,Herceg - Bosna“, O ovom pitanju donaša engleski stručni list ,The Review“, koji izlazi u Londonu u svom broju 3197 od 15. decembra 1933, noticu, koja glasi: ,Kako je onomadne javljeno, koncetracija na jugoslavenskom tržištu osiguranja, koja je počela fuzijom , Triglava“ s pVardarom“, proširuje se sada i na jedno treće društvo: ,Herceg-Bosnu“, koja je asocijirana sa Prvim ugarskiin općim osiguravajućim društvom. Po vijestima »Versicherungs-Welt“-a sudjelovat će u fuziji izvjestan broj društava, koja imadu finansijske ili reosigurateljne asocijacije sa tim trima društvima. Spominju se imena Salamadra iz Kopenhagena i drugih danskih kao i čehoslovačkih društava, Minchener Riick-a te obih »Phčnix“-a iz Beča i Prvog ugarskog, kao sudionika s najjačim udjelom. ,Herceg-Bosna“ utemeljena je g. 1910., ,Triglav“ god. 1921. i »Vardar“ god. 1922. God. 1931. imala su ova društva zajedno Din. 45,400.000 elementarne te Din. 11,400.000 životne premije. Fau- zionirana društva će vjejojatno postati najvećim jugo- slavenskim društvom usprkos tome, ako i nastane iz- vjesna redukcija posla obzirom na višestrano pokriće jednog te istog rizika. ,Croatia“ iz god. 1884., koja je god. 1931. iskazala u životu brutto premiju od Din. 16.000.000 te 22,900.000 Din. u ostalim granama, bila je do sada najveće jugoslavensko društvo, O ovoj fu- ziji izvješćuje i bečki list za osiguranje ,Die Versiche- rung“ u svom broju 50. od 14. decembra 1933. te na koncu svoga izvještaja veli: ,U reosiguranju sudjeluju kao i dosele Miiachener Riick, oba društva ,Phonix“ i Prvo ugarsko osiguravajuće društvo, koji će izaslati u upravno vijeće gospodu: direktora G. Mattfelda (Manchener), gener. direktora komerc. savjetnika O. Willera i komerc. savjetnika E. Hoppea (Phonix, opće), direktora M. Becka (Phonix, život), te gener. direktora ekonom. nadsavjetnika Th. Georgelya i direktora prof. E. Balabana (Prvo ugarsko.)“ Kako saznajemo u upravnom odboru ovog Uje- dinjenog Osiguravajućeg d. d. nalaze se: Počasni predsjednik: Gjoka B. Nestorović, bivši ban Moravske banovine, advokat i profesor u Beogradu; Predsjednik: dr. Božidar Cerović, predsjednik Srpske Centralne Privredne Banke u Sarajevu; .Potpredsjednici:: Franjo Braum, bivši povjerenik Narodnog Vijeća za finansije, predsjednik ,Tanina“ d. d. u Zagrebu, i dr. J, Luckmann, član upravnog odbora Kreditnog Zavoda Zavoda za trgovinu i industriju u Ljubljani. Članovi: Šerif Arnautović, senator; Ivan Hribar, ministar n. r. u Ljubljani; Mih. Lukarević, član uprave Narodne Banke i veletrgovac u Beogradu; Dr. Milan Božić, direktor u Beogradu ; Oskar Maurer direktor u Zagrebu. — Nadzorni odbor: Gelović Manojlo iz Beograda; Marko Bauer, generalni tajnik Udruženja industrijalaca u Zagrebu; dr. Janko Kersnik, direktor Kmetske posojilnice u Ljubljani. Ljudima koji su umorni utućeni, nesposobni za rad, stvara naravna FRANZ - JOSEFOVA gorka voda živahnije krećanje- krvi i pojačava iz mogućenosti du- ševnog i tjelesnog rada. Ugledni klničari potvrgjuju, da je FRANZ-JOSEFOVA gorka voda osobite srestvo za čišćenje kod duševnih radnika, kod ljudi slabih ži- vaca i žena. FRANZ - JOSEFOVA voda dobiva se u apotekama, drogerijama i špecerajskim trgovinama. BANKA i MJENJACNICA ŠUTIĆ KALDOR & Co. D u K B RO V N 1 Naslov za brzojave: MJENJAČNICA — Dubrovnik Inter. telefon br. 87. Kupuje i prodaje sve državne vrijednosne papire, strane valute, akcije parobrodarskih društava i uložne knjižice banaka uz najpovoljnije cijene. (301 LO uničić & Domić Spediterska radnja Telefon br. 6 Dubrovnik PERA Vrši prevoz vlastitim kolima svakovrsne robe, a selidbe, prevoz (pokućstva) ima vješte ljude. 15 kem 24 Br. 3 Pisma iz naroda. MOKOŠICA. Studen, koja je prošlog mjeseca po- hodila ove krajeve ne žalosti seljaka. Jedino je njegova želja da bude poledice barem osam dana, jer tad veli: Biće dobra godina. Na sam Božić seljaci idući na Misu, ubili su velikog crnokruga (poskoka) 76 cm duga. On je sigurno imao rgjavo zimovalište, te ga studen pri- silila, da izigje na površinu te traži sigurniji i zašti- ćeniji zaklon. Strana ptica sa prstenom u Mokošici. Seljak Pe- tar Bijelić našao je kod izvora vode Bizije operušano letušte, bijeloga perja, sa plitvama na nogama, a ma jednoj nozi prsten od aluminija sa oznakom : BION — MOSKWA 179 21 — E, Ta vodena ptica došla je iz Moskve u Rijeku, gdje je poginula od grablježive ptice. Potomje (Pelješac). Zabave naših diletanata. U Nedjelju 7. o. mj. iza blagoslova kuća priredila je diletantska sekcija, Hrvatske Glazbe u Potomju, veoma uspjelu zabavu. Divljenja je dostojan samopožrtvovni i nesebični rad, da se ova glazba na selu održi, uza svu tešku ekonomsku bijedu koja ih pritiska. Zauzet- nošću g. Poljanić Ante Pavova, društvenog predsjed- nika, svi posjetioci, kojih je bio veliki broj i iz okol- nih sela, divili su se spremi naših diletanata pri iz- vedbi igre ,Običan čovjek“ od Br. Nušića. Na pozor- nici su nastupili diletanti-ce gg. Radović Ante-Taice, Radović Nedjeljke-Taice, Ivo Vuković, Olga R »tter, Ra- dović Pavo pk. Vicka, Kirigjija Ratko, Antičević Ma- rica Vickova, Audričević Dabar Ante, Radomiljac Mare te Violić-Ozef>vić Aate. Po svršetku igre naše je dile- tante zanesena publika više puta nagragjivala burnim pljeskom i poklicima , živjeli“. I našoj glazbi neka je svaka čast, — Pijavljanin. BANIĆI. Naša župa sv. Marije Mandaljene u Banićima postala je samostalnom župom tek godine 1771. Prije ove godine odlomci današnje župe pripa- dali su dijelom župi Lisac, a dijelom župi Slano. Gra- . nica im je bila ,Ljuti potok“ u Traovoj. Prvi župnik nove župe bio je Don Nikola Perez god. 1771-1772. Od njega do dauas izmjenilo se je u ovoj župi 21 dušobrižnik od kojih su neki župnikovali po 21 godina (Krsto Krile, Nikola Baća i Aatun Jasprica), a pok. Dn Frano Maždin župnikovao je ovdje pune 54 godine. Župa se sastoji od 4 odlomka: Banići, Kručica, Mra- vinca i Trnova. Prema popisu od 64 stanovnika u Kru- čici 46, u Mravinci 127, u Trnovoj 107. Svega 344. Danas svrhom 1933. cijela župa broji 90 obitelji, i to Banići 26, Kručica 12, Mravinca 26, Trnova 26. U župi imade svega 693 duša, ali prisutnih 545, a otsutnih u Americi, u školama i u službi 148, i to: Banići pri- sutnih 152, (otsutnih 32), Kručica 55 (31), Mravinca 153 (41), Trnova 185 (44), Rogjeno ih je u g. 1933 u cijeloj župi. 13 (lani 21), umrlo.10 (10),--vjenčalo- se 8 (4) para. Svetih je pričesti kroz godinu bilo 1374 (lani 1275). Bilo na duhovni napredak. = x kraljica čokolade Specijaliteti su : MLEKITA — miliječna čokolada. KAVITA — mliječna sa kavinim ukušom. MASLITA — dezertna čokolada bez primjese. SAĐVITA — voće u čokoladi. i Zapamtimo imena, da bi mogli birati po svom ukusu, kada ku pujemo čokoladu. BLATO (Korčula). Državni rasadnik. Prigodom posjeta što ga je prošlog ljeta učinio otoku Korčuli ondašnji ministar poljoprivrede g. Dr. Liubo Tomašić sa banom Primorske Banovine g. Dr. Jablanovićem, postavljen je temelj za državni rasadnik na polju zva- nom Blato, u blizini naše varoši. Radnje oko ove ve- oma važne institucije već su započele. Dosada nabavljeni teren iznosi 20.000 m3, a još će se nabaviti 30.000 m*, Vinarska zadruga osnovana je otrag nekoliko vremena za čitav srez Korčule sa sjedištem u Blatu. Po ostalim mjestima bit će podružnice glavnog vinar- skog podruma u Biatu, koji imade vrlo zgodne pros- tore u podzemlju nove još nedovršene zgrade os- novne škole. Za mjesne siromahe vode hvalevrijednu: karita- tivnu akciju mjesne Čć. Sestre Kćeri Milosrgja. Na Tri Kralja priredile su zabavu koje čisti prihod namijenjen je za nabavu robe, p>krova i živežaih namirnica naj- bjednijima u mjestu. Gojenke Zavoda sa Kćerama Mari- jinim izvele su lijepo moralno poučni komad ,Mučenice . Kristova oprosti mi“, sa nekoliko glazbenih točaka. Za ,Biserje sv. Terezije“ a u proslavu srebrnog misničkog jubileja preuzv. Biskupa, davale su iste Čč, Sestre u svoje vrijeme lijepo uspjelu akademiju. Ovom akademijom kao i ukusno izragjenim spomen-albumom što su ga poklonile Biskupu maše su Časne Sestre iskazale na lijepi način visoko poštovanje i sinovsku odanost prema svom Natpastiru. === JON Blokovi ,,Milosrgja*, za pomaganje siromaha u hrani, mogu se dobiti kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare ili papirnice Braće Feranti. ==mllluaa==—=cE== u G NO OGOAN eve