NN SS Sansa SPO VMO. ITI SS

Str. 2

»Prosvjetom k slobodi“ — bilo je geslo naših
zaslužnih preporoditelja, jer su dobro uvigjali da samo
prosvjetljen narod može da se privede k nacijonalnoj
svijesti te da maući cijeniti nezavisnost i slobodu. I
zato pregnuše da luč prosvjete unesu u sve narodne
slojeve i tim putem da se narod naš domogne slobode.
Za postignuće tog cilja izabraše pjesmu znajući da je
miljenica naroda našega. Radi toga preporoditelji naši
poradiše da milozvučni glasovi pjesme naše odjeknu
u svakom kraju domovine naše, a osobito ondje gdje
se je tugjinska pjesma uvriježila.

Tako je i u Korčuli osnovano pjevačko društvo
sv. Cecilija sa zadaćom: ,da učenjem i gojenjem na-
narodnog pjevanja oplemenjuje srca mjesnoj omladini,
te joj podžiže čuvstvo prama svojemu jeziku i običa-
jima i zasagjuje u dušu tvrdo osvjedočenje, kako je
dužna da čuva i brani svoje narodne svetinje, da bude
svoja u svojoj zemlji a tugjinca da štuje po starom
slavenskom običaju kao gosta svoga“.

To je dakle bio plemeniti cilj i svrha ovog
društva i tim idealima prožet promicateljni odbor sa-
zvao je prvi sastanak u općinskoj vijećnici za dan 1
aprila 1883 godine, gdje je pretresan pravilnik i izdan
slijedeći proglas na gragjanstvo :

,Gospodo sugragjani ! Naš grad od davnieh vre-
mena, kad cvaše u nizu Dalmatinskih Gradova, bijaše
slavan liepim umjetnostim i onom pjevanja. Da se
opomene rastuća mladež na ono slavno doba praotaca
mnogi od živućih Korčulana pokazuju želju da bi se
ustrojilo Pjevačko društvo, a niže potpisani biahu za-
moljeni da sastave pravilo, da pobude i ustroje druš-
tvo. Oni se rado odazvaju nalogu svojih sugragjana
zbog velike ljubavi koju goje za Domovinu, s toga
pozivljaju p. n. Gospodu sugragjane i Činovnike da
bi ushtjeli danaske doći u 2 /, po podne u Dvorani
Obćinskog Vieća, e da bi tako čuli pravilo, a zatim
postavili velecienjena njihova imena u slučaju kad bi
jim se činilo uljesti u Društvo, kad ovo bude spoznalo
od dotične Vlasti, a tako bi pomogli namjeri rastuće
mladeži, koja hoće da probudi starodavnu slavu svoje
domovine, U Korčuli dne 12 travnja 1883. Odbor:
Petković, Dr. Jerko Arneri, Niko Bernardi, Boski.“

Na ovaj se je poziv rodoljubno gragjanstvo oda-
zvalo u lijepome broju, te je došlo ma skupštinu i
prihvatilo predložena pravila. Pošto je iza toga pra-
vilnik odobren od vlasti održana je dana 26 maja 1883
prva glavna godišnja skupština, na kojoj je birana
prva uprava sa pretsjednikom Arneri Dr, Jerkom, taj-
nikom Portolan Markom i blagajnikom Petković Kuz-
mom. Na toj skupštini izabran je i prvim počasnim
članom dubrovački biskup blagopokojni Mato Vodopić,
koji je prvi potpomagao društvo novčanom potporom.
Izmegju ostalih prvih dobrotvora društva spominju se
i poznate ugledne ličnosti sada pokojni A. vitez Šupuk
općinski načelnik Šibenika, Rafo knez Pucić načelnik
Dubrovnika i Marko Kalogjera biskup Splitski. Slijedi.

 

Gospodarske vijesti.

Naše vino u Americi. Trgovinsko - industrijska
komora u Zagrebu upozorava sve interesente da je sa
strane Zavoda za unapregjivanje spoijne trgovine u
Beogradu primila popis uvoznika i potrošača vina u
Americi. Pošto se je ukinula zabrana o točenju alko-
holnih pića u Americi, to bi bilo od interesa da se
stvori mogućaost plasiranja naših vina u Sjedinjenim
Državama. U obzir dolaze samo. vina, jednoličnog
tipa, koja se mogu u večim količinama nabaviti za
izvoz. lateresenti mogu dobiti adrese u uredu gornje
komore.

Rod maslina u Dalmaciji. Masline su ove go-
dine ponijele prilično dobro, ali ipak imade općina u
Dalmaciji, gdje se dobilo malo maslina, uz lozu, sam
prirod je dosta slab. Kako je maslina gotovo glavni
prihod mnogih dalmatinskih sela, naročito onih oko
Makarske, to će teško osjetiti tamošnji seljaci. . Zlo je
već i u tom, da se naše ulje ne čisti (rafinira), jer bi
onda imalo znatno bolju progju i moglo bi uspješno
konkurirati svim inozemnim uljima.

Pitanje gradskih trošarina. Kako smo izvješteni,
bavi se Ministarstvo finansija namjerom da povodom
raznih žalba i prigovora sa strane privrednika protiv
nejednakog i vrlo raunolikog režima gradskih uvoznina
taracovina itd., uvede u svim gradovima i općinama
jednak sistem samoupravnih trošarina na taj način da
će biti uvedene tri razne tarife prema veličini općina.
Temeljni princip ove trošarine bit će, da će se napla-
čivati na sve predmete dotične tarife potrošene na po-
dručju dotične općine, bez obzira, da li su dotični
predmeti proizvedeni u dotičnoj općini ili u njoj uve-
zeni, Prema tome bi prestale sve dažbine pod vidom
uvoznina, taracovina itd, koje često pored fiskalnog
karaktera imađu karakter zaštite lokalne radionosti do.
tićne općine. Jedinstvena trošarinska tarifa odgovarala
bi tarifi, koja sada vrijedi za grad Beograd.

 

ITO pasta za zuhe je najbolja.

dlatne nakite

najmodernije i uz najniže
eijene naći će te kod

ETE
===a=aa===nmIIIIII mz
===

»NARODNA SVIJESTe«

Osiguranje
Koncetracija u jugoslavenskom osiguranju : Fuzija
,Vardar“ - , Triglav“ - ,Herceg - Bosna“,

O ovom pitanju donaša engleski stručni list ,The
Review“, koji izlazi u Londonu u svom broju 3197
od 15. decembra 1933, noticu, koja glasi: ,Kako je
onomadne javljeno, koncetracija na jugoslavenskom
tržištu osiguranja, koja je počela fuzijom , Triglava“
s pVardarom“, proširuje se sada i na jedno treće
društvo: ,Herceg-Bosnu“, koja je asocijirana sa Prvim
ugarskiin općim osiguravajućim društvom. Po vijestima
»Versicherungs-Welt“-a sudjelovat će u fuziji izvjestan
broj društava, koja imadu finansijske ili reosigurateljne
asocijacije sa tim trima društvima. Spominju se imena
Salamadra iz Kopenhagena i drugih danskih kao i
čehoslovačkih društava, Minchener Riick-a te obih
»Phčnix“-a iz Beča i Prvog ugarskog, kao sudionika
s najjačim udjelom. ,Herceg-Bosna“ utemeljena je g.
1910., ,Triglav“ god. 1921. i »Vardar“ god. 1922.
God. 1931. imala su ova društva zajedno Din. 45,400.000
elementarne te Din. 11,400.000 životne premije. Fau-
zionirana društva će vjejojatno postati najvećim jugo-
slavenskim društvom usprkos tome, ako i nastane iz-
vjesna redukcija posla obzirom na višestrano pokriće
jednog te istog rizika. ,Croatia“ iz god. 1884., koja
je god. 1931. iskazala u životu brutto premiju od Din.
16.000.000 te 22,900.000 Din. u ostalim granama, bila
je do sada najveće jugoslavensko društvo, O ovoj fu-
ziji izvješćuje i bečki list za osiguranje ,Die Versiche-
rung“ u svom broju 50. od 14. decembra 1933. te na
koncu svoga izvještaja veli: ,U reosiguranju sudjeluju
kao i dosele Miiachener Riick, oba društva ,Phonix“
i Prvo ugarsko osiguravajuće društvo, koji će izaslati
u upravno vijeće gospodu: direktora G. Mattfelda
(Manchener), gener. direktora komerc. savjetnika O.
Willera i komerc. savjetnika E. Hoppea (Phonix, opće),
direktora M. Becka (Phonix, život), te gener. direktora
ekonom. nadsavjetnika Th. Georgelya i direktora prof.
E. Balabana (Prvo ugarsko.)“

Kako saznajemo u upravnom odboru ovog Uje-
dinjenog Osiguravajućeg d. d. nalaze se:

Počasni predsjednik: Gjoka B. Nestorović, bivši
ban Moravske banovine, advokat i profesor u Beogradu;
Predsjednik: dr. Božidar Cerović, predsjednik Srpske
Centralne Privredne Banke u Sarajevu; .Potpredsjednici::
Franjo Braum, bivši povjerenik Narodnog Vijeća za
finansije, predsjednik ,Tanina“ d. d. u Zagrebu, i dr.
J, Luckmann, član upravnog odbora Kreditnog Zavoda
Zavoda za trgovinu i industriju u Ljubljani.

Članovi: Šerif Arnautović, senator; Ivan Hribar,
ministar n. r. u Ljubljani; Mih. Lukarević, član uprave
Narodne Banke i veletrgovac u Beogradu; Dr. Milan
Božić, direktor u Beogradu ; Oskar Maurer direktor u
Zagrebu. — Nadzorni odbor: Gelović Manojlo iz
Beograda; Marko Bauer, generalni tajnik Udruženja
industrijalaca u Zagrebu; dr. Janko Kersnik, direktor
Kmetske posojilnice u Ljubljani.

 

Ljudima koji su umorni utućeni, nesposobni za
rad, stvara naravna FRANZ - JOSEFOVA gorka voda
živahnije krećanje- krvi i pojačava iz mogućenosti du-
ševnog i tjelesnog rada. Ugledni klničari potvrgjuju,
da je FRANZ-JOSEFOVA gorka voda osobite srestvo
za čišćenje kod duševnih radnika, kod ljudi slabih ži-
vaca i žena. FRANZ - JOSEFOVA voda dobiva se u
apotekama, drogerijama i špecerajskim trgovinama.

 

BANKA i MJENJACNICA

ŠUTIĆ KALDOR & Co.
D u K

B RO V N 1
Naslov za brzojave: MJENJAČNICA — Dubrovnik
Inter. telefon br. 87.
Kupuje i prodaje sve državne vrijednosne papire,
strane valute, akcije parobrodarskih društava i uložne
knjižice banaka uz najpovoljnije cijene. (301

 

LO

uničić & Domić

Spediterska radnja
Telefon br. 6 Dubrovnik PERA

Vrši prevoz vlastitim kolima svakovrsne robe,
a selidbe, prevoz (pokućstva) ima vješte ljude.
15

 

 

kem

24

Br. 3

Pisma iz naroda.

MOKOŠICA. Studen, koja je prošlog mjeseca po-
hodila ove krajeve ne žalosti seljaka. Jedino je njegova
želja da bude poledice barem osam dana, jer tad veli:
Biće dobra godina. Na sam Božić seljaci idući na Misu,
ubili su velikog crnokruga (poskoka) 76 cm duga. On
je sigurno imao rgjavo zimovalište, te ga studen pri-
silila, da izigje na površinu te traži sigurniji i zašti-
ćeniji zaklon.

Strana ptica sa prstenom u Mokošici. Seljak Pe-
tar Bijelić našao je kod izvora vode Bizije operušano
letušte, bijeloga perja, sa plitvama na nogama, a ma
jednoj nozi prsten od aluminija sa oznakom : BION —
MOSKWA 179 21 — E, Ta vodena ptica došla je iz
Moskve u Rijeku, gdje je poginula od grablježive ptice.

Potomje (Pelješac). Zabave naših diletanata.
U Nedjelju 7. o. mj. iza blagoslova kuća priredila je
diletantska sekcija, Hrvatske Glazbe u Potomju, veoma
uspjelu zabavu. Divljenja je dostojan samopožrtvovni
i nesebični rad, da se ova glazba na selu održi, uza
svu tešku ekonomsku bijedu koja ih pritiska. Zauzet-
nošću g. Poljanić Ante Pavova, društvenog predsjed-
nika, svi posjetioci, kojih je bio veliki broj i iz okol-
nih sela, divili su se spremi naših diletanata pri iz-
vedbi igre ,Običan čovjek“ od Br. Nušića. Na pozor-
nici su nastupili diletanti-ce gg. Radović Ante-Taice,
Radović Nedjeljke-Taice, Ivo Vuković, Olga R »tter, Ra-
dović Pavo pk. Vicka, Kirigjija Ratko, Antičević Ma-
rica Vickova, Audričević Dabar Ante, Radomiljac Mare
te Violić-Ozef>vić Aate. Po svršetku igre naše je dile-
tante zanesena publika više puta nagragjivala burnim
pljeskom i poklicima , živjeli“. I našoj glazbi neka je
svaka čast, — Pijavljanin.

BANIĆI. Naša župa sv. Marije Mandaljene

u Banićima postala je samostalnom župom tek godine
1771. Prije ove godine odlomci današnje župe pripa-

dali su dijelom župi Lisac, a dijelom župi Slano. Gra- .

nica im je bila ,Ljuti potok“ u Traovoj. Prvi župnik
nove župe bio je Don Nikola Perez god. 1771-1772.
Od njega do dauas izmjenilo se je u ovoj župi 21
dušobrižnik od kojih su neki župnikovali po 21 godina
(Krsto Krile, Nikola Baća i Aatun Jasprica), a pok. Dn
Frano Maždin župnikovao je ovdje pune 54 godine.
Župa se sastoji od 4 odlomka: Banići, Kručica, Mra-
vinca i Trnova. Prema popisu od 64 stanovnika u Kru-
čici 46, u Mravinci 127, u Trnovoj 107. Svega 344.
Danas svrhom 1933. cijela župa broji 90 obitelji, i to
Banići 26, Kručica 12, Mravinca 26, Trnova 26. U župi
imade svega 693 duša, ali prisutnih 545, a otsutnih u
Americi, u školama i u službi 148, i to: Banići pri-
sutnih 152, (otsutnih 32), Kručica 55 (31), Mravinca
153 (41), Trnova 185 (44), Rogjeno ih je u g. 1933 u
cijeloj župi. 13 (lani 21), umrlo.10 (10),--vjenčalo- se
8 (4) para. Svetih je pričesti kroz godinu bilo 1374
(lani 1275). Bilo na duhovni napredak.

= x
kraljica čokolade
Specijaliteti su :
MLEKITA — miliječna čokolada.
KAVITA — mliječna sa kavinim ukušom.
MASLITA — dezertna čokolada bez primjese.
SAĐVITA — voće u čokoladi. i

Zapamtimo imena, da bi mogli birati po svom ukusu, kada ku
pujemo čokoladu.

BLATO (Korčula). Državni rasadnik. Prigodom
posjeta što ga je prošlog ljeta učinio otoku Korčuli
ondašnji ministar poljoprivrede g. Dr. Liubo Tomašić
sa banom Primorske Banovine g. Dr. Jablanovićem,
postavljen je temelj za državni rasadnik na polju zva-
nom Blato, u blizini naše varoši. Radnje oko ove ve-
oma važne institucije već su započele. Dosada nabavljeni
teren iznosi 20.000 m3, a još će se nabaviti 30.000 m*,

Vinarska zadruga osnovana je otrag nekoliko
vremena za čitav srez Korčule sa sjedištem u Blatu.
Po ostalim mjestima bit će podružnice glavnog vinar-
skog podruma u Biatu, koji imade vrlo zgodne pros-
tore u podzemlju nove još nedovršene zgrade os-
novne škole.

Za mjesne siromahe vode hvalevrijednu: karita-
tivnu akciju mjesne Čć. Sestre Kćeri Milosrgja. Na Tri
Kralja priredile su zabavu koje čisti prihod namijenjen
je za nabavu robe, p>krova i živežaih namirnica naj-
bjednijima u mjestu. Gojenke Zavoda sa Kćerama Mari-

jinim izvele su lijepo moralno poučni komad ,Mučenice .

Kristova oprosti mi“, sa nekoliko glazbenih točaka.

Za ,Biserje sv. Terezije“ a u proslavu srebrnog
misničkog jubileja preuzv. Biskupa, davale su iste Čč,
Sestre u svoje vrijeme lijepo uspjelu akademiju. Ovom
akademijom kao i ukusno izragjenim spomen-albumom
što su ga poklonile Biskupu maše su Časne Sestre
iskazale na lijepi način visoko poštovanje i sinovsku
odanost prema svom Natpastiru.

=== JON
Blokovi ,,Milosrgja*, za pomaganje
siromaha u hrani, mogu se dobiti kod Dubrovačke
Hrvatske Tiskare ili papirnice Braće Feranti.
==mllluaa==—=cE== u G

 

 

 

 

 

NO OGOAN eve