Mireo Sm, O mIEET PTO ST DRE TR su 2. umjetnosti doista još dosada nisam čuo. Ovaj simfo- nijski koncerat izvela je Dubrovačka glazbena matica pod dirigovanjem g. Vrutickog, kome sam od srca čestitao na uspjehu. I vidio sam da ga je to obrado- valo. G. Vruticki je uglazbio himnu sv. Vlahu. Izvedba je bila, kako bi to kazao Vojnović : manjifika. U procesiji su učestvovali -i pučani i gospari. Pjevali su divno, zanosno pa sam dobio dojam, da Dubrovčani mnogo i odavno njeguju i crkvenu i svje- tovnu pjesmu. — Pozvaše me i na vijeće ,DUB-a“ društva za poljepšavanje Dubrovnika i okolice. Ta- kogjer sam i ja tu govorio. Stekao sam utisak, da ovo društvo mnogo radi na poljepšavanju Dubrovnika, na- ročito pak Lapada, tog dubrovačkog perivoja. Ja sam obišao Nizu, Opatiju i mnoge druge rivijere ali Vam po duši kazem, da je Dubrovnik najljepša rivijera. Tu vidiš i našu prošlost i sadašnjost, i more, šumu i vrtove. Čempresi mirišu kao cvijeće. Krasotama Lapada divio se istinski i naš Sarajlija g. Uzejraga Hadžihasanović, koji je bio mojim gostom. Nadbiskup zatim kaže, da će u sporazumu sa dubrovačkim biskupom preuzv. g. Carevićem upriličiti hodočašća iz naših krajeva u Dubrovnik prilikom idućih svečanosti sv. Vlaha, jer kad je Sandalj Hranića gospara od Huma kad bogumila mogao privući dubrovački duh slobode i vjere, mi iz Bosne moramo tamo ići tim prije i tim više. Bosna mora da ima svoju luku, a ta je u Dubrovniku, koji opet ne može živjeti bez svoga zalegja i Bosae. Iz Dubrovnika nosim najljepše uspomene, završio je nadbiskup svoje impresije. U SARAJEVU. Možemo slobodno reći, da je ovo godište veličanstveno proslavljena festa Sv. Vlaha u Sarajevu. Već na sami dan dogovora za proslavu naše ieste, odazvali su se kao nikad do sada i prisustvovali seduti svi dubrovčani iz kolonije. Odmah se vigjelo, da će festa biti u velikom stilu. Nada mas nije preva- rila. U 9 ura bila je sv. misa u crkvi sv. Vinka. Fun- cionm, pjevanje i orkestru u crkvi organizirali su naši gospari Marin Krile i Jako Ivulić, koji su i služili misu. Sv. Misu je čito veleč. Dr. Ante Livajušić ka- tekista gjinazija. Njegova predika ostala je duboko u srcu svakog dubrovčanina ne samo zbog dubokog poznavanja duše dubrovčanina nego i zbog velike učenosti g. Dr. Anta. % Ovako značajne predike nije još čula kolonija. Iza mise bilo je grličanje. Crkva je bila dupkom puna pa i sama sakristija. Onda se išlo na tratamenat. U 8 ura u večer bila je zajednička večera u pozorišaoj. restauraciji sa preko 140 uzvanika. Knez gospar Lujo Gromović otvorio je festu sa svojim lijepim i stvarnim pozdravnim govorom. Čitao se telegrafski pozdravni odgovor festanjula iz Grada. Redalo se mnogo na- zdravica, megju kojima se osobito istakla ona gospara Marina Krile i Rafa Tolentina. U velikoj i dekoranoj sali svak se ugodno osjećo, a nije falito pazara i da se svakoga fino ne zakine po kanconetama i kompo- zicijom gospara Rafa. Ovom orkestricom dirigo je g. Jako Ivulić. Obilna večera sa entreom kamenica a fi- nale s priklama a uz to s dobrom kapljicom naših pelješčana gospara Pera Ostaje i Balda Radovanovića stvorilo je velebno raspoloženje. Užitak je bilo slošati nekoliko romanza pjevanih od našega slatkoga tenora gospara Joza Batistića uz diskretnu pratnju umjetnice gce B. Nermeček, koji su pobrali veliki aplauz i bili uprav posuti ranim proljetnim cvijećem iz našega grada. Kulmen pazara bila je tačka ,Mi bet ulaši — porpo- relaši“ od nepoznatog pisca iz kolonije. Večera, pa- zari, pjevanje, tombula i bal prošli su u najboljem raspoloženju, tako, da je ovo ugodno zabavno večer naše feste potrajalo do 4 ure u jutro. Da je ova festa ovako lijepo pasala treba mnogima zahvaliti, a u prvom Na Rau a mn O L.AR.aa a. iaIioOORNRKRRBNaa AI RINIA Izabrana Viška kao i sve vrsti prvorazrednih dalmatinskih VINA +:NARODNA SVIJEST. redu neumornom radu i dobrom organizatorskom duhu gospara festanjula Iva Maslača i Pera Helda, a s njima i mašega Kneza gospara Luja, koji nijesu žalili r truda ni vremena, da dadu nešta spečialo. Ovom pri- godom nam je napomenuti, da se u Sarajevu osnovao klub dubrovčana sa odobrenim statutima i ove dane se sastaju dubrovčani da izaberu presidenta i sekretara za koje imaju najviše šance gospari Tonko Zore i Pero Pilić, Sretan izbor pa i bilo tako. U JANJINI. Svečanost sv. Vlaha proslavljena je na osobiti način i u ovoj varoši, gdje je i crkva Ma- tica posvećena sv. Vlahu kao i u Stonu. U crkvi je zbor ,Slava“ odlično ispjevo Misu kao i sve glazbene točke. Isti crkveni zbor ,Slava“ priredio je svečanu akademiju sa biranim programom, Ova je uspjela preko svakog očekivanja. Zbor je opjevo četiri glazbene točke: ,U boj...“ (Zajc), ,Oj djevojko oj.....* (Remec), ,Ku- kavica...“ (Žerovnik) i ,Dalmatinski šajkaš“ sve to je bilo izvedeno krasnom interpretacijom i potpunim ra- zumijevanjem tako da je zbor zadivio sve slušateljstvo koje je slušalo sve točke najvećim zanimanjem i odo- bravanjem. Može se punim pravom kazati da je zbor na umjetničkoj visini. Ponosna nek bude varoš Janjina da posjeduje ovaj zbor koji joj služi na diku i čast. Osim toga izvedena je šaljiva igra: ,Noćne prikaze“ kao ,lnprovizacije“ sa pratnjom violina i mandolina. Sve skupa bio je pravi užitak u svakom pogledu uz želju svih, da nas maša idealna mladost još često iz- nenadi ovakim uspjelim produkcijama. U OREBIĆIMA. I ovdje je festa Sv. Vlaha pro- slavljena najsvečanije. Naš mješoviti zbor upravo je majstorski otpjevao u tri glasa glagolašku sv. Misu i g. dirigent Oskar Zglav zaslužuje najveću hvalu. O uspjehu našeg zbora i o glazbenom talentu g. Zglava vrlo se je laskavo izrazio i jedan glazbeni gospodin iz Splita, koji je prisustvovao sv. Misi. Treba osobito pohvaliti g.gje Zglav i Ivanišević koje su divno otpje- vale u duetu ,Oče naš“, Na orguljama je pratio vrlo lijepo vrijedni mladić Ljubo Ortolio «iz Vigaja. Preko sv. Mise naš župnik je izrekao oduševljeni govor u čast sv. Vlaha, Dubrovnika i naše stare republike. »U tih hridih, bar se našoj trag prošlosti vidi“. Po- podne se je igrala tombula. Vrijeme je bilo cijeli dan sasvim ružao. Iaače sada su krasni dani, kao u sred proljeća. Već imademo nekoliko gostiju, megju njima je i jedan gospar iz Zemuna u dobi od 93 godine. Oa nas već više godina pohodi. Zaista ovo će biti najstariji gost cijele naše rivijere. Prama izgledima očekuje se ove godine u Orebić veliki posjet Bečlija, koji ovdje imadu posebni dom pod imenom ,Uni- versitas Vindobonensis“. Pregled vanjskih dogagjaja. Balkanski pakt potpisan je dne 11 o. mi. u Ateni od ministara Jeftića u ime Jugoslavije, D. Mak- simosa u ime Grčke, N. Titulescua u ime Rumunjske i Dr. T. Rudži.beja u ime Turske. Prethodno tome održana je konferencija spomenutih ministara u Beo- gradu, kojom prigodom ugovor je bio parafiran. Na beogradskoj konferenciji ponovno je redigovan prvotni tekst ugovora tak»), da bude olakoćen pristup i osta- lim balkanskim državama. Francuska. U noći od 5 na 6 o. mj. došlo je do krvavih sukoba u Parizu u vezi sa af:rom pro- nevjerenja od strane Staviskog i drugova. Palo je 30 mrtvih, a ranjeno je oko 300 osoba. Kao posljedica slijedila je demisija Daladier- ove vlade. Na poziv predsjednika Lebrun-a sastavio je novu vladu bivši predsjednik Republike Doumergue. Ni sa ovom vladom koncentracije francuska se javn st ne zadovollava, ne- go još uvijek postoji bojazan, da dogje do novih težih tobijete: kod. firm Kabožina ulica prije Agencija Banaz & Rusko Medicinalni Cognac, pravi vinski des- tilat Vermouth takmiči se sa prvoklas- *nim talijanskim markama. — Zlatna kapljicat.i ,Prošeki' desentna vina. Br. 7. ) incidenata u cilju, da se konačno obračuna sa a tima, koji su opljačkali male ulagače francuskog ma. roda. Vrijedno je istaknuti, da suiu Doumergue < ovoj vladi osigurani svi glavniji ministarski resori članovima masonske radikalno - socijalističke stranke, iz koje su| se rekrutovali glavni saučesnici Staviskoga. | Bugarska. Premda je sa vladom bila i opozicija protiv potpisivanja Balkanskog Pakta, ipak se čuju glasovi nekih iskusnih političara protiv politike izola- cije, koju vodi bugarska vlada. Stari bugarski političar Mihajlo Madjarov oštro napada predsjednika vlade Mušanova, što je dopustio, da se stvori oko Bugarske željezni obruč četiriju država sa 50 milijona ljudi. Bugarska je, po njegovom mišljenju, morala potpisati ovaj pakt. i Španjolska. Nutrnje prilike u Španjolskoj razvi. jaju se u smjeru nove revolucije. Vogje socijalističke. stranke govore sve jasnije o potrebi upotrebe sile, da, se provedu marksistična načela. Vlada naove javne go“ vore ne reagira, što znači, da predsjednik vlade Ler. roux postaje sve više rob masonskih loža, koji sa svom parom rade na tome da se združi radikalna i socijalistična stranka za ustanovljenje čisto ljevičarske protikatoličke vlade. S time u vezi izjavio je ovih dana: ministar unutrašnjih posala stranim novinarima, da u vladi postoje duboka načelna razmimoilaženja, a neki. ministri traže, da se obrazuje ljevičarska vlada, koj: bi raspustila Cortes-e i provela nove izbore, Dnevnil »El Debate“ sa ostalim katoličkim časopisima piše, di. se zemlja nalazi pred novim političnim potresima, je! huckaju ljevičari ma oružanu revoluciju, na koju ći katoličke organizacije odgovoriti istim oružjem. Čehoslovačka. Od 9. o. mj. dalje održaje se : Bratislavi kongres slavenskih katoličkih akademski! društava ,Slavia Catholica“, kojemu prisustvuju delegat iz Jugoslavije, Poljske, Ukrajine i Čehoslovačke. Pisma iz naroda. BANIČI (kod Slanoga). Spašeni brodolomci. \. ponedjeljak večer 5. ov. mj. po priličao lijepom vre menu zaputiše se 4 ribarska druga od šabake Milić Gjenero iz Janske (Banići) put Dubrovnika, da bi tam prodali oko 100 kg. dobre ribe. Ploveći do blizu Brse' čina odjednom zapuha opasni vjetar ,levantara“, t( prije nego li se snagjoše, vjetar i valovi razniješe im jedro, vesla i korinilo. Negdje oko 10 s. u moći valov su natjerali lagju na otočić ,Rudu“ izmegju igri i Lopuda. U gustom mraku su jedan po jedan iskočil na ,mrkentu“, a lagja se razbila i potonula. Na pastodj otočiću nalazi se jedna napuštena kućica, Tu su si nesretni brodolomci zaklonili, na svoju sreću našli ku. tiju žigica, koja mije posve prokisla, te aaložili vatri. da se ogriju i prosuše. Tako su dočekali dan, te si“ vikom i mahanjem dozivali Sugjurgiane u pomoć. Oi. to opazili te im pohite u pomoć Marko Milić, Nik. A. i Niko N. Goravica, te prevezoše brodolomce Sugjuragi, gdje su se okrijepili toplom hranom. | večer se vratiše svojim kućama. Materijalna je štel velika, jer su izgubili lagju, svu ribu, nešto novca robe, ali u ovoj nesreći treba zahvaliti Bogu, da $ svi spasili svoj život i da se nitko nije teže ozledić Nastradali se brodolomci zovu : Gjenero Milo iz Kru. čice, Šišević Ivo, Kola Aautun i Kraljević Gašpar g iz Banića. i CAVTAT. Vjenčanje. U nedjelju, dne 11 o. mj vjenčali su se u mjesnoj matici g.ca Anita Gatić i g. Aate Dugondžić. Prije vjenčanja bio je svečani objel preko kojeg je g. župnik sa srdačnim riječima pozdri: vio mladence i prikazao im znamenitost sakrament ženidbe. Iza ovog govora slijedile su i druge nazdra vice, a zatim se formirala povorka, koja je mladenc otpratila do crkve kao \i iz crkve kući. Veselim mla dencima želimo svaku sreću i zadovoljstvo. l 0 o BR o Va I K = ošo Ki 34