Mireo Sm, O mIEET PTO ST DRE TR

su 2.

umjetnosti doista još dosada nisam čuo. Ovaj simfo-
nijski koncerat izvela je Dubrovačka glazbena matica
pod dirigovanjem g. Vrutickog, kome sam od srca
čestitao na uspjehu. I vidio sam da ga je to obrado-
valo. G. Vruticki je uglazbio himnu sv. Vlahu. Izvedba
je bila, kako bi to kazao Vojnović : manjifika.

U procesiji su učestvovali -i pučani i gospari.
Pjevali su divno, zanosno pa sam dobio dojam, da
Dubrovčani mnogo i odavno njeguju i crkvenu i svje-
tovnu pjesmu. — Pozvaše me i na vijeće ,DUB-a“
društva za poljepšavanje Dubrovnika i okolice. Ta-
kogjer sam i ja tu govorio. Stekao sam utisak, da ovo
društvo mnogo radi na poljepšavanju Dubrovnika, na-
ročito pak Lapada, tog dubrovačkog perivoja. Ja sam
obišao Nizu, Opatiju i mnoge druge rivijere ali Vam po
duši kazem, da je Dubrovnik najljepša rivijera. Tu vidiš i
našu prošlost i sadašnjost, i more, šumu i vrtove. Čempresi
mirišu kao cvijeće. Krasotama Lapada divio se istinski
i naš Sarajlija g. Uzejraga Hadžihasanović, koji je bio
mojim gostom.

Nadbiskup zatim kaže, da će u sporazumu sa
dubrovačkim biskupom preuzv. g. Carevićem upriličiti
hodočašća iz naših krajeva u Dubrovnik prilikom idućih
svečanosti sv. Vlaha, jer kad je Sandalj Hranića gospara
od Huma kad bogumila mogao privući dubrovački duh
slobode i vjere, mi iz Bosne moramo tamo ići tim
prije i tim više. Bosna mora da ima svoju luku, a ta
je u Dubrovniku, koji opet ne može živjeti bez svoga
zalegja i Bosae.

Iz Dubrovnika nosim najljepše uspomene, završio
je nadbiskup svoje impresije.

U SARAJEVU. Možemo slobodno reći, da je ovo
godište veličanstveno proslavljena festa Sv. Vlaha u
Sarajevu. Već na sami dan dogovora za proslavu naše
ieste, odazvali su se kao nikad do sada i prisustvovali
seduti svi dubrovčani iz kolonije. Odmah se vigjelo,
da će festa biti u velikom stilu. Nada mas nije preva-
rila. U 9 ura bila je sv. misa u crkvi sv. Vinka. Fun-
cionm, pjevanje i orkestru u crkvi organizirali su naši
gospari Marin Krile i Jako Ivulić, koji su i služili
misu. Sv. Misu je čito veleč. Dr. Ante Livajušić ka-
tekista gjinazija. Njegova predika ostala je duboko u
srcu svakog dubrovčanina ne samo zbog dubokog
poznavanja duše dubrovčanina nego i zbog velike
učenosti g. Dr. Anta. %

Ovako značajne predike nije još čula kolonija.
Iza mise bilo je grličanje. Crkva je bila dupkom puna
pa i sama sakristija. Onda se išlo na tratamenat. U

8 ura u večer bila je zajednička večera u pozorišaoj.

restauraciji sa preko 140 uzvanika. Knez gospar Lujo
Gromović otvorio je festu sa svojim lijepim i stvarnim
pozdravnim govorom. Čitao se telegrafski pozdravni
odgovor festanjula iz Grada. Redalo se mnogo na-
zdravica, megju kojima se osobito istakla ona gospara
Marina Krile i Rafa Tolentina. U velikoj i dekoranoj
sali svak se ugodno osjećo, a nije falito pazara i da
se svakoga fino ne zakine po kanconetama i kompo-
zicijom gospara Rafa. Ovom orkestricom dirigo je g.
Jako Ivulić. Obilna večera sa entreom kamenica a fi-
nale s priklama a uz to s dobrom kapljicom naših
pelješčana gospara Pera Ostaje i Balda Radovanovića
stvorilo je velebno raspoloženje. Užitak je bilo slošati
nekoliko romanza pjevanih od našega slatkoga tenora
gospara Joza Batistića uz diskretnu pratnju umjetnice
gce B. Nermeček, koji su pobrali veliki aplauz i bili
uprav posuti ranim proljetnim cvijećem iz našega grada.
Kulmen pazara bila je tačka ,Mi bet ulaši — porpo-
relaši“ od nepoznatog pisca iz kolonije. Večera, pa-
zari, pjevanje, tombula i bal prošli su u najboljem
raspoloženju, tako, da je ovo ugodno zabavno večer
naše feste potrajalo do 4 ure u jutro. Da je ova festa
ovako lijepo pasala treba mnogima zahvaliti, a u prvom

 
 
 
  

Na Rau a mn O L.AR.aa a. iaIioOORNRKRRBNaa AI RINIA

Izabrana Viška kao i sve vrsti
prvorazrednih dalmatinskih

VINA

+:NARODNA SVIJEST.

redu neumornom radu i dobrom organizatorskom duhu
gospara festanjula Iva Maslača i Pera Helda, a s njima
i mašega Kneza gospara Luja, koji nijesu žalili r
truda ni vremena, da dadu nešta spečialo. Ovom pri-
godom nam je napomenuti, da se u Sarajevu osnovao
klub dubrovčana sa odobrenim statutima i ove dane
se sastaju dubrovčani da izaberu presidenta i sekretara
za koje imaju najviše šance gospari Tonko Zore i
Pero Pilić, Sretan izbor pa i bilo tako.

U JANJINI. Svečanost sv. Vlaha proslavljena je
na osobiti način i u ovoj varoši, gdje je i crkva Ma-
tica posvećena sv. Vlahu kao i u Stonu. U crkvi je
zbor ,Slava“ odlično ispjevo Misu kao i sve glazbene
točke. Isti crkveni zbor ,Slava“ priredio je svečanu
akademiju sa biranim programom, Ova je uspjela preko
svakog očekivanja. Zbor je opjevo četiri glazbene točke:
,U boj...“ (Zajc), ,Oj djevojko oj.....* (Remec), ,Ku-
kavica...“ (Žerovnik) i ,Dalmatinski šajkaš“ sve to je
bilo izvedeno krasnom interpretacijom i potpunim ra-
zumijevanjem tako da je zbor zadivio sve slušateljstvo
koje je slušalo sve točke najvećim zanimanjem i odo-
bravanjem. Može se punim pravom kazati da je zbor
na umjetničkoj visini. Ponosna nek bude varoš Janjina
da posjeduje ovaj zbor koji joj služi na diku i čast.
Osim toga izvedena je šaljiva igra: ,Noćne prikaze“
kao ,lnprovizacije“ sa pratnjom violina i mandolina.
Sve skupa bio je pravi užitak u svakom pogledu uz
želju svih, da nas maša idealna mladost još često iz-
nenadi ovakim uspjelim produkcijama.

U OREBIĆIMA. I ovdje je festa Sv. Vlaha pro-
slavljena najsvečanije. Naš mješoviti zbor upravo je
majstorski otpjevao u tri glasa glagolašku sv. Misu i
g. dirigent Oskar Zglav zaslužuje najveću hvalu. O
uspjehu našeg zbora i o glazbenom talentu g. Zglava
vrlo se je laskavo izrazio i jedan glazbeni gospodin
iz Splita, koji je prisustvovao sv. Misi. Treba osobito
pohvaliti g.gje Zglav i Ivanišević koje su divno otpje-
vale u duetu ,Oče naš“, Na orguljama je pratio vrlo
lijepo vrijedni mladić Ljubo Ortolio «iz Vigaja. Preko
sv. Mise naš župnik je izrekao oduševljeni govor u
čast sv. Vlaha, Dubrovnika i naše stare republike.
»U tih hridih, bar se našoj trag prošlosti vidi“. Po-
podne se je igrala tombula. Vrijeme je bilo cijeli dan
sasvim ružao. Iaače sada su krasni dani, kao u sred
proljeća. Već imademo nekoliko gostiju, megju njima
je i jedan gospar iz Zemuna u dobi od 93 godine.
Oa nas već više godina pohodi. Zaista ovo će biti
najstariji gost cijele naše rivijere. Prama izgledima
očekuje se ove godine u Orebić veliki posjet Bečlija,
koji ovdje imadu posebni dom pod imenom ,Uni-
versitas Vindobonensis“.

Pregled vanjskih dogagjaja.

Balkanski pakt potpisan je dne 11 o. mi. u
Ateni od ministara Jeftića u ime Jugoslavije, D. Mak-
simosa u ime Grčke, N. Titulescua u ime Rumunjske
i Dr. T. Rudži.beja u ime Turske. Prethodno tome
održana je konferencija spomenutih ministara u Beo-
gradu, kojom prigodom ugovor je bio parafiran. Na
beogradskoj konferenciji ponovno je redigovan prvotni
tekst ugovora tak»), da bude olakoćen pristup i osta-
lim balkanskim državama.

Francuska. U noći od 5 na 6 o. mj. došlo je
do krvavih sukoba u Parizu u vezi sa af:rom pro-
nevjerenja od strane Staviskog i drugova. Palo je 30
mrtvih, a ranjeno je oko 300 osoba. Kao posljedica
slijedila je demisija Daladier- ove vlade. Na poziv
predsjednika Lebrun-a sastavio je novu vladu bivši
predsjednik Republike Doumergue. Ni sa ovom vladom
koncentracije francuska se javn st ne zadovollava, ne-
go još uvijek postoji bojazan, da dogje do novih težih

 

   
 
 

 

tobijete: kod. firm

Kabožina ulica prije Agencija Banaz & Rusko

Medicinalni Cognac, pravi vinski des-
tilat Vermouth takmiči se sa prvoklas-
*nim talijanskim markama. — Zlatna
kapljicat.i ,Prošeki' desentna vina.

Br. 7. )

incidenata u cilju, da se konačno obračuna sa a
tima, koji su opljačkali male ulagače francuskog ma.
roda. Vrijedno je istaknuti, da suiu Doumergue < ovoj
vladi osigurani svi glavniji ministarski resori članovima
masonske radikalno - socijalističke stranke, iz koje su|
se rekrutovali glavni saučesnici Staviskoga. |

Bugarska. Premda je sa vladom bila i opozicija
protiv potpisivanja Balkanskog Pakta, ipak se čuju
glasovi nekih iskusnih političara protiv politike izola-
cije, koju vodi bugarska vlada. Stari bugarski političar
Mihajlo Madjarov oštro napada predsjednika vlade
Mušanova, što je dopustio, da se stvori oko Bugarske
željezni obruč četiriju država sa 50 milijona ljudi.
Bugarska je, po njegovom mišljenju, morala potpisati
ovaj pakt. i

Španjolska. Nutrnje prilike u Španjolskoj razvi.
jaju se u smjeru nove revolucije. Vogje socijalističke.
stranke govore sve jasnije o potrebi upotrebe sile, da,
se provedu marksistična načela. Vlada naove javne go“
vore ne reagira, što znači, da predsjednik vlade Ler.
roux postaje sve više rob masonskih loža, koji sa
svom parom rade na tome da se združi radikalna i
socijalistična stranka za ustanovljenje čisto ljevičarske
protikatoličke vlade. S time u vezi izjavio je ovih dana:
ministar unutrašnjih posala stranim novinarima, da u
vladi postoje duboka načelna razmimoilaženja, a neki.
ministri traže, da se obrazuje ljevičarska vlada, koj:
bi raspustila Cortes-e i provela nove izbore, Dnevnil
»El Debate“ sa ostalim katoličkim časopisima piše, di.
se zemlja nalazi pred novim političnim potresima, je!
huckaju ljevičari ma oružanu revoluciju, na koju ći
katoličke organizacije odgovoriti istim oružjem.

Čehoslovačka. Od 9. o. mj. dalje održaje se :
Bratislavi kongres slavenskih katoličkih akademski!
društava ,Slavia Catholica“, kojemu prisustvuju delegat
iz Jugoslavije, Poljske, Ukrajine i Čehoslovačke.

Pisma iz naroda.

BANIČI (kod Slanoga). Spašeni brodolomci. \.
ponedjeljak večer 5. ov. mj. po priličao lijepom vre
menu zaputiše se 4 ribarska druga od šabake Milić
Gjenero iz Janske (Banići) put Dubrovnika, da bi tam
prodali oko 100 kg. dobre ribe. Ploveći do blizu Brse'
čina odjednom zapuha opasni vjetar ,levantara“, t(
prije nego li se snagjoše, vjetar i valovi razniješe im
jedro, vesla i korinilo. Negdje oko 10 s. u moći valov
su natjerali lagju na otočić ,Rudu“ izmegju igri
i Lopuda. U gustom mraku su jedan po jedan iskočil
na ,mrkentu“, a lagja se razbila i potonula. Na pastodj
otočiću nalazi se jedna napuštena kućica, Tu su si
nesretni brodolomci zaklonili, na svoju sreću našli ku.
tiju žigica, koja mije posve prokisla, te aaložili vatri.
da se ogriju i prosuše. Tako su dočekali dan, te si“
vikom i mahanjem dozivali Sugjurgiane u pomoć. Oi.
to opazili te im pohite u pomoć Marko Milić, Nik.
A. i Niko N. Goravica, te prevezoše brodolomce
Sugjuragi, gdje su se okrijepili toplom hranom. |
večer se vratiše svojim kućama. Materijalna je štel
velika, jer su izgubili lagju, svu ribu, nešto novca
robe, ali u ovoj nesreći treba zahvaliti Bogu, da $
svi spasili svoj život i da se nitko nije teže ozledić
Nastradali se brodolomci zovu : Gjenero Milo iz Kru.
čice, Šišević Ivo, Kola Aautun i Kraljević Gašpar g
iz Banića. i

CAVTAT. Vjenčanje. U nedjelju, dne 11 o. mj
vjenčali su se u mjesnoj matici g.ca Anita Gatić i g.
Aate Dugondžić. Prije vjenčanja bio je svečani objel
preko kojeg je g. župnik sa srdačnim riječima pozdri:
vio mladence i prikazao im znamenitost sakrament
ženidbe. Iza ovog govora slijedile su i druge nazdra
vice, a zatim se formirala povorka, koja je mladenc
otpratila do crkve kao \i iz crkve kući. Veselim mla
dencima želimo svaku sreću i zadovoljstvo. l

0

o BR o Va I K =

 

  
 
 
  

    
   
   
    
   
    
    
    

ošo

   
 
   

 
   

   

 
    

 

Ki

    

     
 
   

34