POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

DUBROVNIK 28. Veljače 1934.

Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

God. XVI.

Narodna Svijest

 

 

Gijena je listu 5 Din. injesečno; za inovemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Wredništvo i Uprava kod O Hrvatske BET

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

 

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fl& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat. Tiskare (zast. Gjuro Ružier) — Dubrovnik 2,
JE, se ne i povraćaju.

 

. . w e

Smjer odgoja u školi.

Pravoslavno svećenstvo donijelo je na svojoj kon-
ferenciji u Celju, mjeseca augusta pr. god., pored

= ostalih takogjer i ovaj zaključak: ,Da se zahtijeva od
— Ministarstva Prosvjete, da udalji iz škole i vaspitanja
narodne omladine sve one nastavnike, koji javno bilo
u školi i u crkvi, bilo van njih svojim ponašanjem,
radom i riječima manifestuju bezboštvo i nevjerovanje“.

Ovaj važni zaključak sasvim je na mjestu, jer
današnja škola uopće pruža više puta žalosnu sliku
obzirom na stanovište, što ga pojedini nastavnici za-
uzimlju obzirom na glavna životna pitanja,

Škola je danas liberalna, a to je posljedica onoga
»napretka“, kojim je htjelo prošlo doba prosvijetljenog
apsolutizma i francuske revolucije da usreći novi, sa-
vremeni svijet, Taj liberalizam ne znači ništa drugo,
nego potpunu beznačelnost i bezbrižnost glede osno-
vnih pitanja života, koja se često puta ispoljuje u di-
rektno rušenje vjerskih i moralnih vrednota kršćanskog
društva.

Ovaj  ,naprednjački“ školski i uzgojni sistem
veoma se ponosi time, da je macionalan i da je u
službi države. Megjutim to nikako ne stoji, jer će dr-
žava i narod imati samo onda pravu korist od škol.
skog odgoja, ako ovaj počiva na solidnim temeljima.
Te solidne temelje ne može dati beznačelni liberalizam
nego vječne i čvrste zasade pozitivne religije te nepo-
kolebiva načela kršćanskog morala.

Liberalizam u školi može da odgoji dobre do-
klamatore, koji će u svakoj potrebnoj i nepotrebnoj
prigodi vikati na sav glas o svojem patriotizmu i na-
cijonalizmu, ali će megju njima biti i onih, koji će
kad im se pruži prilika, pogaziti i naciionalnost i liu-
bav prema državi te opljačkati i državu i marod kao
što je bio slučaj sa Staviskim i drugovima u Francu-
\skoj. To je sasvim logično, kad je liberalizam bezna-
\čelan, jer zabacuje Boga, kojemu je odgovoran svaki
"čovjek i religiju, čiji moral treba da upravlja svakim
ljudskim činom.

Liberalno orijentisani ljudi govore istina o nekom
moralu, koji se osniva na mascnskom humanitetu, čo-
vječanstvu. Ali takav je moral nikakav, jer mu je izvor
i norma na posljetku samo čovjek; zato nužno proiz-
lazi, da svaki čovjek može biti sebi izvorom i normom
"morala, pak dosljedno može biti toliko morala, koliko
je i ljudi i naroda. Moral ne može biti nego jedan,
apsolutan i objekiivan, koji veže svakoga čovjeka i
\sve narode bez razlike, a to zato, jer dolazi od Boga,
\prve i zadnje norme po kojoj se svaki pojedinac, kao
\stvorenje božje kao i narodi, moraju vladati i njegove
\odredbe bezuslovno u život provoditi.

A kakova je danas škola? Koliko je nastavnika,
koji ne samo što svoja predavanja ne stavljaju u sklad
sa gore iznesenim načelima, nego se još usugjuju da

i ruše Religiju i s njom usko povezani kršćanski mo-
kal Ne srame se pokazati svoga skrajnjeg neznanja
nijekanjem historičnosti Kristove osobe; nerado gle-
daju križ u učionama; davaju omladini u ruke knjige,
koje su sa moralnog stanovišta skroz destruktivne, a
u literarnom pogledu daleko su od klasičnosti; drže
predavanja i agituju, da se vjeronauk ukloni iz škola

t. d. Takovim nastavnicima ne bi smjelo biti mjesta
u školi, kako je lijepo zaključilo nedavno i društvo
»Kršćanska škola“ u Ljubljani.

Svrha je školi, da pored izobrazbe uma odgaja
takogjer i jake karaktere, koji će biti ispravni prema
Bogu, ponos naroda i čvrsti oslon države. Škola treba
da odgaja čovjeka za slobodu sinova Božjih, a ne za
raspojasanost u mišljenju i djelovanju, koja ruši pravu
slobodu i demokraciju te vodi do tiranstva s jedne i
revolucije s druge strane. Solidan odgoj nemoguć je
bez čvrstog moralnog“ temelja u pojedincu i moralnog
auktoriteta zajednice što ga može stvoriti jedino kršćan-
stvo i katolicizam sa svojim vjerskim i moralnim  na-
čelima.

Ovim duhom treba da bude prožet sav rad i
odgoj u osnovnim, srednjim i visokim školama, ako
neće da promaši cilj i bude mjesto na korist, a ono
ma štetu i države i naroda.

Pregled vanjskih dogagjaja.

Megjunarodna politička situacija. Dva su glavna
pitanja, kojima se u glavnom bavi megjunarodna po-
litika: pitanje razoružanja i pitanje nezavisnosti Aus-
trije. Obzirom ma pitanje razoružanja glavnu ulogu
igraju Njemačka i Francuska. Kad se ove dvije države
sa oprečnim stanovištima sporazume, onda će se i
pitanje razoružanja uputiti s mrtve tačke, na kojoj se
još uvijek u glavnom nalazi. Njemačka, poduprta od
Italije, traži jednakost sa ostalim velesilama, a Fran-
cuska se tome protivi. Nego, nakon što su se izmije-
nili megju njima meki razgovori, opaža se, da obe
države pomalo popuštaju. Osobito se to opaža otkako
je Engleska iznijela svoj kompromisni predlog u kojem
je nastojala ublažiti stanovišta obiju država. Engleska
dakako više pledira za stanovište Njemačke, zato izgleda
da Njemačkoj idu bolje posli, premda je takogjer jaka
struja u Engleskoj za bezuslovno podržavanje prija-
teljskih veza sa Francuskom, koju još uvijek smatraju
prvom kontinentalnom državom. Od uregjenja ovih
odnošaja zavisi pitanje povratka Njemačke u Društvo
Naroda. — Mnogo važnije je u posljednje vrijeme
postalo austrijsko pitanje. Nedavni dogogjaji gragjan-
skog rata stavili su osobito na tapet pitanje nezavis-
nosti Austrije, kojim se bave sada sve velesile i ostale
države, Hitler je za to, da se izvrši , Anschluss“ (pri-
sajedinjenje) Austrije Njemačkoj, ali se tome protivi
Italija, Francuska i države Male Antante, U tome su
dakle pitanju saglasne Francuska i Italija, a ni En-
gleskoj nije pravo, da previše osili Njemačka, premda
Engleska igra uvijek svoju tradicijonalnu politiku je-
zičca na vazi. A kako da se sačuva nezavisnost Aus-
trije ?. Halija .hi_na_nekim zadnjim višectima  htiala da
dovede opet Habsburgovce i time obnovi Austro-
Ugarsku monarhiju, što bi dakakc bilo u protimbi
sa versajskim ugovorom, a to znači reviziju, koja bi
mogla dovesti do komplikacija. Oni, koji hoće da se
očuva ,slailus quo“ kažu: Nezavisnost Austrije neka
se sačuva lako, da to garantiraju Engleska i Francuska,
a neka se ostavi i pitanje Habsburgovaca i Austro-
Ugarskog saveza kao i pitanje , Anschlussa“.

Francuska. U rasčišćavanju afere pronevjerenja
Staviskcg i drugova mu firamasona došlo je do novog
iznenagjenja. Ubili su prošle sedmice glavnog suca
istražitelja Alberta Prince-a, pozvavši ga na prevaru,
da pogje posjetit navodno bolesnu majku. — Parla-
menat je primio državni budžet od skoro 49 miljarda
franaka sa većinom 496 prama 123 glasa. Time je
vlada Doumergue-a dobila jako povjerenje.

Belgija. U četvrtak je, uz opću duboku žalost

. maroda cijele Belgije i saučešće svih država svijeta,

pokopan belgijski kralj Albert I. On je bio pravi
kršćanin i praktičan katolik te je silno volio i svoju
državu i svoj narod. A kamo li, da katolik me može
biti nacijonalan ! Njegov sin Leopold Ill nastupio je
kao kralj uz veliko veselje i oduševljenje naroda.

Južna Amerika. Na 22 o. mj. izbio je revolu-
cionarni pokret u gradu San Juanu protiv pokrajin-
ske vlade.

Danska. Mnogo brige zadaje i ovoj državi Hit-
lerov narodni sccijalizam, koji namjerava proširiti svoje
granice i ma 'račun Danske. U tu svrhu postoji u
Danskoj narodna-socijalistična stranka. Svojom jakom
agitacijom ova stranka postizava uspjehe, koji bi lako
mogli dovesti do uništavanja nezavisnosti ove sje-
verne države.

RODITELJIMA !!! kojima je stalo do sreće i
zadovoljstva u porodici, čim opaze na kojem članu
porodice blijedost lica, pomanjkanje volje za jelom,
nervoznost, čestu glavobolju, besanicu, lahku razdraž-
ljivost, umornost, moraju znati, da su to posljedice:
slabokrvnosti, a spjiječiti ćete mnoga teža obo-
ljenja ako odmah poduzmete jačanje krvi željeznim
preparatom a to je ,ENERGIN* za jačenje krvi, živaca
i apetita. Liječnici tvrde, da je za oporavak djece i
odraslih dovoljno 3 velike boce. Dobrog je ukusa,
piju ga rado djeca i odrasli.

»ENERGIN“ dobiva se u apotekama pola litre D. 35.

Sizil: smo cijene 20". € i

PRUŽAMO PRILIKU NAJŠIREM KRUGU |
MUŠTERIJA DA SE ZA PROLJEĆE |
SNABDIJU PROLJETNOM ROBOM. |
OSOBITO PREPORUČAMO NAŠE |
NAJNOVIJE ŠTOFOVE ZA |
DAME I GOSPODU |
| = KAO I RAZNE |
SVILE |

MARINA GETALDIĆA 3.

 

|

Originalni engleški štofovi la. ll
od Din (180 — Bin 320

Crepe de Chine od Din 40 dalje
I SVA OSTALA MANUFAKTURNA ROBA | |
UZ VRLO SOLIDNE CIJENE! |

Za gotovo! Na otplatu!

PREGLED ROBE U RADNJI BEZ OBAVEZE

 

 

 

I

|

|

" TRAŽITE POSJET NAŠIH ZASTUPNIKA !
i

 

 

m vijesti.
Sv. Stolica i Rusija. Kad je ono zavladao u

Rusiji strašni glad poslije rata poslao je Benedikt XV -

posebnu komisiju, koja je ishranjivala 150.000 djece
dnevno. Tu je akciju nastavio i Pijo XI, dok sovjetska
vlada nije to zabranila.

Papa Pijo XI za Slavene. Slavno vladajući Papa
Pijo XI vodi veliku brigu za Slavenske narode, Nje-
govim nastojanjem riješeno je pitanje hrvatskog Za-
voda sv. Jerovima u Rimu na zadovoljstvo i Crkve i
naše države te se inače mnogo zanima za napredak
ovoga našeg nacijonalnog Zavoda. — Nadalje se je
njegovom potporom sagradio u Rimu novi kolegij
,Nepomucenum“ za odgoj svećenika iz Čehoslovačke;
omogućio je i gradnju .,, Zavoda sv. Jozafata“, za grke-
katoličke bogoslove. Djelo je današnjega Sv. Oca Pape
sjemenište za ruske svećenike ,Russicum“.

Sveti Otac i znanstveni zavodi. U Milanu pos-
toji katoličko Sveučilište presv. Srca, djelo Pija XI. U
Rimu je sv. Otac dao sagraditi zgradu za , Arheološki
Institut“, zatim za Papinski lustitut za istočne nauke,
Universa ,Gregorianum“ dobila je krasnu palaču u
Rimu za današnjeg Pape.

Sv. Stolica i hitlerizam. Premda je sklopljen
konkordat izmegju Sv. Siolice i Hitlerovog Reicha,
ipak se odnošaji izmegju Crkve i države u Njemačkoj
nijesu uredili, štaviše još se nijesu ispunili svi pro-
pisi konkordata. Pored toga vrše se brojna apšenja
katoličkih svećenika, a činovnici katolici otpuštaju se iz
službe, ma da više ne postoji centrum. Sv. Stolica ni-
kako ne odobrava stanovište hitlerizma o rasnom pi-
tanju. Vatikan neće nikada prihvatiti nacijonalsocija-
listično gledište o nižim i višim rasama.

Kuničić & Domić

Spediterska radnja
Telefon br. 6 Dubrovnik 2 Telefon br. 6

Vrši prevoz vlastitim kolima svakovrsne robe.
za selidbe, prevoz (pokućstva) ima vješte Ude.

OVRLLNA NON