POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU DUBROVNIK 28. Veljače 1934. Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVI. Narodna Svijest Gijena je listu 5 Din. injesečno; za inovemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Wredništvo i Uprava kod O Hrvatske BET Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fl& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat. Tiskare (zast. Gjuro Ružier) — Dubrovnik 2, JE, se ne i povraćaju. . . w e Smjer odgoja u školi. Pravoslavno svećenstvo donijelo je na svojoj kon- ferenciji u Celju, mjeseca augusta pr. god., pored = ostalih takogjer i ovaj zaključak: ,Da se zahtijeva od — Ministarstva Prosvjete, da udalji iz škole i vaspitanja narodne omladine sve one nastavnike, koji javno bilo u školi i u crkvi, bilo van njih svojim ponašanjem, radom i riječima manifestuju bezboštvo i nevjerovanje“. Ovaj važni zaključak sasvim je na mjestu, jer današnja škola uopće pruža više puta žalosnu sliku obzirom na stanovište, što ga pojedini nastavnici za- uzimlju obzirom na glavna životna pitanja, Škola je danas liberalna, a to je posljedica onoga »napretka“, kojim je htjelo prošlo doba prosvijetljenog apsolutizma i francuske revolucije da usreći novi, sa- vremeni svijet, Taj liberalizam ne znači ništa drugo, nego potpunu beznačelnost i bezbrižnost glede osno- vnih pitanja života, koja se često puta ispoljuje u di- rektno rušenje vjerskih i moralnih vrednota kršćanskog društva. Ovaj ,naprednjački“ školski i uzgojni sistem veoma se ponosi time, da je macionalan i da je u službi države. Megjutim to nikako ne stoji, jer će dr- žava i narod imati samo onda pravu korist od škol. skog odgoja, ako ovaj počiva na solidnim temeljima. Te solidne temelje ne može dati beznačelni liberalizam nego vječne i čvrste zasade pozitivne religije te nepo- kolebiva načela kršćanskog morala. Liberalizam u školi može da odgoji dobre do- klamatore, koji će u svakoj potrebnoj i nepotrebnoj prigodi vikati na sav glas o svojem patriotizmu i na- cijonalizmu, ali će megju njima biti i onih, koji će kad im se pruži prilika, pogaziti i naciionalnost i liu- bav prema državi te opljačkati i državu i marod kao što je bio slučaj sa Staviskim i drugovima u Francu- \skoj. To je sasvim logično, kad je liberalizam bezna- \čelan, jer zabacuje Boga, kojemu je odgovoran svaki "čovjek i religiju, čiji moral treba da upravlja svakim ljudskim činom. Liberalno orijentisani ljudi govore istina o nekom moralu, koji se osniva na mascnskom humanitetu, čo- vječanstvu. Ali takav je moral nikakav, jer mu je izvor i norma na posljetku samo čovjek; zato nužno proiz- lazi, da svaki čovjek može biti sebi izvorom i normom "morala, pak dosljedno može biti toliko morala, koliko je i ljudi i naroda. Moral ne može biti nego jedan, apsolutan i objekiivan, koji veže svakoga čovjeka i \sve narode bez razlike, a to zato, jer dolazi od Boga, \prve i zadnje norme po kojoj se svaki pojedinac, kao \stvorenje božje kao i narodi, moraju vladati i njegove \odredbe bezuslovno u život provoditi. A kakova je danas škola? Koliko je nastavnika, koji ne samo što svoja predavanja ne stavljaju u sklad sa gore iznesenim načelima, nego se još usugjuju da i ruše Religiju i s njom usko povezani kršćanski mo- kal Ne srame se pokazati svoga skrajnjeg neznanja nijekanjem historičnosti Kristove osobe; nerado gle- daju križ u učionama; davaju omladini u ruke knjige, koje su sa moralnog stanovišta skroz destruktivne, a u literarnom pogledu daleko su od klasičnosti; drže predavanja i agituju, da se vjeronauk ukloni iz škola t. d. Takovim nastavnicima ne bi smjelo biti mjesta u školi, kako je lijepo zaključilo nedavno i društvo »Kršćanska škola“ u Ljubljani. Svrha je školi, da pored izobrazbe uma odgaja takogjer i jake karaktere, koji će biti ispravni prema Bogu, ponos naroda i čvrsti oslon države. Škola treba da odgaja čovjeka za slobodu sinova Božjih, a ne za raspojasanost u mišljenju i djelovanju, koja ruši pravu slobodu i demokraciju te vodi do tiranstva s jedne i revolucije s druge strane. Solidan odgoj nemoguć je bez čvrstog moralnog“ temelja u pojedincu i moralnog auktoriteta zajednice što ga može stvoriti jedino kršćan- stvo i katolicizam sa svojim vjerskim i moralnim na- čelima. Ovim duhom treba da bude prožet sav rad i odgoj u osnovnim, srednjim i visokim školama, ako neće da promaši cilj i bude mjesto na korist, a ono ma štetu i države i naroda. Pregled vanjskih dogagjaja. Megjunarodna politička situacija. Dva su glavna pitanja, kojima se u glavnom bavi megjunarodna po- litika: pitanje razoružanja i pitanje nezavisnosti Aus- trije. Obzirom ma pitanje razoružanja glavnu ulogu igraju Njemačka i Francuska. Kad se ove dvije države sa oprečnim stanovištima sporazume, onda će se i pitanje razoružanja uputiti s mrtve tačke, na kojoj se još uvijek u glavnom nalazi. Njemačka, poduprta od Italije, traži jednakost sa ostalim velesilama, a Fran- cuska se tome protivi. Nego, nakon što su se izmije- nili megju njima meki razgovori, opaža se, da obe države pomalo popuštaju. Osobito se to opaža otkako je Engleska iznijela svoj kompromisni predlog u kojem je nastojala ublažiti stanovišta obiju država. Engleska dakako više pledira za stanovište Njemačke, zato izgleda da Njemačkoj idu bolje posli, premda je takogjer jaka struja u Engleskoj za bezuslovno podržavanje prija- teljskih veza sa Francuskom, koju još uvijek smatraju prvom kontinentalnom državom. Od uregjenja ovih odnošaja zavisi pitanje povratka Njemačke u Društvo Naroda. — Mnogo važnije je u posljednje vrijeme postalo austrijsko pitanje. Nedavni dogogjaji gragjan- skog rata stavili su osobito na tapet pitanje nezavis- nosti Austrije, kojim se bave sada sve velesile i ostale države, Hitler je za to, da se izvrši , Anschluss“ (pri- sajedinjenje) Austrije Njemačkoj, ali se tome protivi Italija, Francuska i države Male Antante, U tome su dakle pitanju saglasne Francuska i Italija, a ni En- gleskoj nije pravo, da previše osili Njemačka, premda Engleska igra uvijek svoju tradicijonalnu politiku je- zičca na vazi. A kako da se sačuva nezavisnost Aus- trije ?. Halija .hi_na_nekim zadnjim višectima htiala da dovede opet Habsburgovce i time obnovi Austro- Ugarsku monarhiju, što bi dakakc bilo u protimbi sa versajskim ugovorom, a to znači reviziju, koja bi mogla dovesti do komplikacija. Oni, koji hoće da se očuva ,slailus quo“ kažu: Nezavisnost Austrije neka se sačuva lako, da to garantiraju Engleska i Francuska, a neka se ostavi i pitanje Habsburgovaca i Austro- Ugarskog saveza kao i pitanje , Anschlussa“. Francuska. U rasčišćavanju afere pronevjerenja Staviskcg i drugova mu firamasona došlo je do novog iznenagjenja. Ubili su prošle sedmice glavnog suca istražitelja Alberta Prince-a, pozvavši ga na prevaru, da pogje posjetit navodno bolesnu majku. — Parla- menat je primio državni budžet od skoro 49 miljarda franaka sa većinom 496 prama 123 glasa. Time je vlada Doumergue-a dobila jako povjerenje. Belgija. U četvrtak je, uz opću duboku žalost . maroda cijele Belgije i saučešće svih država svijeta, pokopan belgijski kralj Albert I. On je bio pravi kršćanin i praktičan katolik te je silno volio i svoju državu i svoj narod. A kamo li, da katolik me može biti nacijonalan ! Njegov sin Leopold Ill nastupio je kao kralj uz veliko veselje i oduševljenje naroda. Južna Amerika. Na 22 o. mj. izbio je revolu- cionarni pokret u gradu San Juanu protiv pokrajin- ske vlade. Danska. Mnogo brige zadaje i ovoj državi Hit- lerov narodni sccijalizam, koji namjerava proširiti svoje granice i ma 'račun Danske. U tu svrhu postoji u Danskoj narodna-socijalistična stranka. Svojom jakom agitacijom ova stranka postizava uspjehe, koji bi lako mogli dovesti do uništavanja nezavisnosti ove sje- verne države. RODITELJIMA !!! kojima je stalo do sreće i zadovoljstva u porodici, čim opaze na kojem članu porodice blijedost lica, pomanjkanje volje za jelom, nervoznost, čestu glavobolju, besanicu, lahku razdraž- ljivost, umornost, moraju znati, da su to posljedice: slabokrvnosti, a spjiječiti ćete mnoga teža obo- ljenja ako odmah poduzmete jačanje krvi željeznim preparatom a to je ,ENERGIN* za jačenje krvi, živaca i apetita. Liječnici tvrde, da je za oporavak djece i odraslih dovoljno 3 velike boce. Dobrog je ukusa, piju ga rado djeca i odrasli. »ENERGIN“ dobiva se u apotekama pola litre D. 35. Sizil: smo cijene 20". € i PRUŽAMO PRILIKU NAJŠIREM KRUGU | MUŠTERIJA DA SE ZA PROLJEĆE | SNABDIJU PROLJETNOM ROBOM. | OSOBITO PREPORUČAMO NAŠE | NAJNOVIJE ŠTOFOVE ZA | DAME I GOSPODU | | = KAO I RAZNE | SVILE | MARINA GETALDIĆA 3. | Originalni engleški štofovi la. ll od Din (180 — Bin 320 Crepe de Chine od Din 40 dalje I SVA OSTALA MANUFAKTURNA ROBA | | UZ VRLO SOLIDNE CIJENE! | Za gotovo! Na otplatu! PREGLED ROBE U RADNJI BEZ OBAVEZE I | | " TRAŽITE POSJET NAŠIH ZASTUPNIKA ! i m vijesti. Sv. Stolica i Rusija. Kad je ono zavladao u Rusiji strašni glad poslije rata poslao je Benedikt XV - posebnu komisiju, koja je ishranjivala 150.000 djece dnevno. Tu je akciju nastavio i Pijo XI, dok sovjetska vlada nije to zabranila. Papa Pijo XI za Slavene. Slavno vladajući Papa Pijo XI vodi veliku brigu za Slavenske narode, Nje- govim nastojanjem riješeno je pitanje hrvatskog Za- voda sv. Jerovima u Rimu na zadovoljstvo i Crkve i naše države te se inače mnogo zanima za napredak ovoga našeg nacijonalnog Zavoda. — Nadalje se je njegovom potporom sagradio u Rimu novi kolegij ,Nepomucenum“ za odgoj svećenika iz Čehoslovačke; omogućio je i gradnju .,, Zavoda sv. Jozafata“, za grke- katoličke bogoslove. Djelo je današnjega Sv. Oca Pape sjemenište za ruske svećenike ,Russicum“. Sveti Otac i znanstveni zavodi. U Milanu pos- toji katoličko Sveučilište presv. Srca, djelo Pija XI. U Rimu je sv. Otac dao sagraditi zgradu za , Arheološki Institut“, zatim za Papinski lustitut za istočne nauke, Universa ,Gregorianum“ dobila je krasnu palaču u Rimu za današnjeg Pape. Sv. Stolica i hitlerizam. Premda je sklopljen konkordat izmegju Sv. Siolice i Hitlerovog Reicha, ipak se odnošaji izmegju Crkve i države u Njemačkoj nijesu uredili, štaviše još se nijesu ispunili svi pro- pisi konkordata. Pored toga vrše se brojna apšenja katoličkih svećenika, a činovnici katolici otpuštaju se iz službe, ma da više ne postoji centrum. Sv. Stolica ni- kako ne odobrava stanovište hitlerizma o rasnom pi- tanju. Vatikan neće nikada prihvatiti nacijonalsocija- listično gledište o nižim i višim rasama. Kuničić & Domić Spediterska radnja Telefon br. 6 Dubrovnik 2 Telefon br. 6 Vrši prevoz vlastitim kolima svakovrsne robe. za selidbe, prevoz (pokućstva) ima vješte Ude. OVRLLNA NON