str. 2. Arhidjakon Antun Ružić (Rosaneus) oslobaditelj grada Korčule god. 1571. Piše: Vicko Lisičar Jesu li se Korčulani uistinu bili zavjetovali još za života Ružića, da gppeč polaze na Badiju u blagdan Velike Gospe ili je to započelo kasnije, za to nemam podataka do samog već spomenutog hro- ničara Ostoića. Činjenica je neoboriva, da se taj zavjet vrši odavnina do dana današnjega. Ranim jutrom tog dana (oko 5 sati) ide službeno Kaptol i Općina na Badiju u dva posebna čamca. Načelnik ili njegov za- mjenik dočeka opata ili njegova zamjenika na obali Badije, pruži mu ruku, kad se ima iskrcati, te držeć se tradicionalnog mačina nazove mu dobrodošlicu : ,Dobro došli“. Tada se zajedno upute put franjevačke crkve, a gvardijan samostana dočeka ih na vratima crkve i predade opatu ,asperges“ — škropilo, da ovaj poškropi blagoslovljenom vodom sve prisutne. Zatim slijedi pjevana Misa u troici pred oltarom Majke Božje, na kojemu je starinska. Gospina slika, koja je skupa sa sv. Križem za opsade Uluz.Ali bila prenesena u Korčulu. Preko Mise načelnik kleči na posebnoj klupi za to pripravljenoj, te ga se pokadi iza Evangjelja, a na ,Agnus Dei“ dava mu se poljubac mira. Na po- vratku s Badije najprije se iskrca na obalu u Korčuli opat, dava ruku načelniku i držeć se starog običaja kaže mu: ,Dobro se povratili“. Ove službene lagje prati lijep broj privatnih lagjica, a dogje uvijek i ne- koliko lagja iz Vrnika i Lumbarde. Istog dana u 11 s. poslije svečane Mise u Katedrali uputi se zavjetna pro- cesija oko grada pjevajuć litanije Majke Božje. Ovoj procesiji prisustvuje i općinska uprava, koja stupa iz- megju bratovština i klera. Sve ovo obdržava se još i danas, samo od god. 1915. ne idu Kaptol i Općina u posebnim lagjama na četiri vesla, već u motoru, koji Općina nagje, a inače ostao je isti starinski običaj, da na Badiji dočeka načelnik opata, dočim pri povratku na Korčuli opat načelnika. Napomenut ću pri tom ovu epizodu, jer je značajna : Kaptol je u početku tražio, da franjevci imaju dati kafu svećeniku, koji pjeva svečanu Misu. Franjevci se nijesu htjeli na to obvezati. A pošto je Korčula i Ba- dija tada bila pod Venecijom, ovo je pitanje došlo i pred mletačko Vijeće Desetorice ,Consiglio dei dieci“, koje presudi, da franjevci nijesu dužni dati celebrantu tog dana kafu, već samo čašu hladne vode. (Ova se presuda nalazi u župnom Arhivu u Korčuli). I to se je vršilo sve do godine 1899., a godine 1900. ondašnji gvardijan blagpk. O. Bernardin Benjowsky od svoje dobre volje počne davati iza Mise bijelu kafu cele- brantu i to u sakristiji. Od tada su uveli franjevci običaj, da počaste opata bijelom kafom, što slijedi još i danas. Razni su putevi Providnosti Božje. Ako za oslo- bogjenje Korčule nije bilo očevidna čuda, može se ipak potpunim pravom pripisati izvanrednoj pomoći Nebesa. Svevišnja je Providnost bila pribavila sva po- magala i srestva, da pobudi u srcima Korčulana što veću vjeru i stalnu nadu u Božju pomoć i zaštitu ; nadahnula je jednog svećenika, da osokoli prestrašene klonule duhove i da na mjesto pobjegleg mletačkog nametnika preuzme vodstvo za obranu ugroženog grada; nadahnula ga je na uporabu zgodnog srestva, da napuni gradske zidine sa slabim ženama, izne- moglim starcima i nejakom djecom, što zavede nepri- jatelja u bludnju. Nešto dakle ustrajno junaštvo bra- nilaca, nešto ta bludnja, a nešto neobična nagla jaka bura prisili neprijatelja, da ukrca vojsku u brodove, te bezovlačno prestane opsadom i odaleči se od grada, da se više ne usudi doći u njegovu blizinu. Ali uzalud bi bio junački otpor onih branioca, da je Uluz-Ali ustrajao još koji dan opsadom. Branioci bi bili iscrpili svoje fizičke sile, ono ratne zaire, što su imali, bilo bi u brzo ponestalo, a pogotovo hrane, te bi glad bio zavladao u gradu, usljed čega bi Korčula bila u kratko vrijeme pala u ruke moćnoga neprijatelja, kako što su od njega bili osvojeni i uništeni drugi gradovi. Čovjek bi bezvjerac rekao, da je slučaj tako htio, da se naime zavede u bludnju Uluz-Ali, kao i to, da je slučajno u taj ljetni dan zapuhao jaki sjevrnjak, ma iako jeu ono doba godine posve neobičan za južnu Dalmaciju; ali će naprotiv vijernik pred takovim slučajevima“ dignuti kapu, te kleknuti i zabvalnim, potresnim srcem uskliknuti: oO Bože, velik li si i moćan, da neprijatelja smućejuš, _a vjetrom i morem zapovijedaš ! Tako su besumnje i korčulanski junaci sa svojim vogjom Ru- žićem uskliknuli put Nebesa, te učinili zavjet Bogu svomu, a obvezali sebe i svoje potomstvo, da će osobitu hvalu i slavu odavati svake godine, dok god bude Kor- čule, nebeskoj Majci Mariji radi njezine moćne zaštite. Prožeti. tom istom vjerom i današnji Korčulani sa svojim biskupom i nadžupnikom mitronosnim opa- tom slave svoga Boga, a zahvaljuju svojoj nebeskoj Majci za njezin zagovor; te će zaključiti svetu godinu ie Sie ROČ lave čaniim načinom iska- ast i slavu Majci Božjoji itelj Krista Kralju. i joj i Propetomu Spasitelju Ko želi ostati svjež i zdrav, neka uzme svake nedjelje jedan do dva puta pre zajutarka po jed š naravne FRANZ - JOSEFOVE o e ši: Za Mean IRARODNA SVIJEST. Korčulani će toga dana na proslavu svete gita renijeti čudotvorni sv. Križ iz franjevačke crkve na Badiji u svoj grad i to po tteći put — q koliko meni poznato —, otkada je bila opsada Uluz- Ali. Bru je put bio prenesen za vrijeme kretskog rata, Tomi je prigodom stajao, kako i prvi put, izložen na a će klanjanje u crkvi Svih Svetih, ali ne za kratko vrije & nego za mnogo godina, jer je kretski rat trajao 2 godina (1641—1669), tijekom kojeg vremena cijela je Dalmacija bila izložena pogibli od neprijateliske pljačke i paleža. Svršetak. (Confer: Zibaldone I. Memorie Storiche su Ragusa rac- colte dal P. Gian. Maria Mattei: str. 383. ,Antonii Rosanei Corcyrae Melenae Opus“, u franjevačkoj dubrovačkoj biblijo- teci ; ,Ecclesiae Ragusinae Historia Auctore Daniele Farlato et Jacobo Coleto. Venetiis 1800.“, str. 386., 393., 402.; ,Com- pendio storico dell' isola di Curzola per Nicolo Ostoich anno 1858. Zara 1878.“ str. 11. i 13.; ,Korčula“ napisao mitronosni opat Msgr. Mašo Bodulić. Dubrovačka hrvatska tiskara. Dub- rovnik 1922.; ,Sui monumenti di storia e di arte esistenti nella citta ed isola di Curzola con alcuni dati storici — Compilati da Natale Dr. Trojanis, arciprete abate mitrato. Trieste 1912.) Pisma iz naroda. ČILIPI. Seoska Zadrugarska blagajna održala je na 18 o. mj. svoju redovnu glavnu godišnju Skup- štinu u prostorijama Hrvatskog kulturaog društva ,Na- predak“. Skupštini se je kao uvijek odazvao lijepi broj Zadrugara. Skupštinu je otvorio dugogodišnji pretsjednik g. Marko Rešetar u 8 s. j. te je pozdravio prisutne Zadrugare zadrugarskim pozdravom. Zatim je održao svoj govor u kojem je naročito istaknuo sa- dašnje stanje Zadruge i njenih zadrugara. Zatim je uzeo riječ tajnik g. Ivo Lučić, koji je pročitao revizorov izvještaj a zatim i rad u prošloj godini 1933. To su Zadrugari pažljivo saslušali, Za ovu godinu uprava je ostala nepromjenjena. Predlog g. Pera Franića jedno- glasno je prihvaćen o zajmu u korist Zadruge ali uvjetno. Za ovjerovitelje izabrani su gg. Pavo Krila- nović i Ivo Pujo. Poslije toga pretsjednik zaključuje Skupštinu u 11 s. prije podne. Primorski M. Hrvatsko kulturno društvo ,Napredak“ podruž- nica u Čilipima održala je na 4. ov. mj. a ne na 25. proš. mi. kako je donjela ,Jugoslavenska Pošta“, sve- čanu akademiju u počast Papina dana koja je uspjela veoma dobro, a posjeta bila je izvaredna. MIKULIĆI (Konavli). Još o strašnom orkanu, koji je nanio silne štete i zadao velike nevolje cijelom našem kraju južnih Konavala, javljam Vam da nije poštedio ni naše selo, što u dopisu s Pločica nije bilo spomenuto. Prava je grozota bila, kako su se kuće tresle a stabla kidala. Nitko nije smio vani, jer je pri- jetila pogibao, da ga ubije kupa ili grana ili kamen. Najstrašnije je bilo kod mesara g. Antuna Memice, jer njegova kuća ma udar vihorom tako je oštećena, da-oc-mora + poračiti i nanovo sagrad godina da naše selo svakojaka nevolja bije, krupa, nerodica itd, te je došlo da najnevoljnijeg stanja. Još ovake nevolje ne pamtimo, pak molimo vlasti, da nas ove godine porezom ne pritisnu, već da nam koju po- moć bilo u čemu udijele. TRSTENIK. Svete misije održao je od 15—18 pr. mj. u našoj župi neumorni i revni misijonar mp. O. Vinko Michieli Isusovac, Premda je bilo ružno vri- jeme i studen, ipak je pobožai narod pohodio svakog dana propovijedi O. Misionara. Osnovana je Vojska Presv. Srca u koju se je učlanila većina pobožnih žup- ljana. Divnih li prizora kada je daevno narod u ve- likom broju pristupao sv. Sakramentima. Sve nam je ovo svjedokom da se megju nama nije još ugasila iskra vjere i ljubavi prema Bogu. Svete su se misije zaključile veličajnom procesijom. Na koncu na obali saslušao je narod oprosni, veoma dirljivi govor svog misijonara, koji je podijelio svim prisutnim papinski blagoslov; a zatim se zaoriše pjesme ,Do nebesa“ i »Hoćemo Boga“. O. Misijonar zadovoljan svojim us- pjehom za Božju slavu ostavi nas 18. pr. mj. da na- stavi apostolskim radom u Žuljani. Ovim putem ne- umornom misijonaru srdačna hvala, a od Boga sto- struka plata u nebu. — 0 — iti; <Ovo-je treća Br. 10. da proslavu zaključka jubilarne godine. | Prigodom zaključka svete godine otkupljenja pre. uzvišeni diecezanski biskup dao je svećenstvu i vjer. nicima ove upute: ,Obzirom na neizmjerna dobr: duhovna, koja nam je Isukrst zaslužio otkupljenjem svojim na drvu križa, a kojih nas na osobiti načir sijeća ova jubilarna godina, slijedimo opomenu sv. Pavla Solunjanima : ,Na svemu zahvaljujte, jer to hoće Bog od vas u Kristu Isusu“, (1 Sol. 5, 8), Prohujilc je eto 19 vijekova, otkada je neizmjeraa ljubav Bo. žanskoga Spasitelja ustanovila presv. Oltarski Sakra: menat za hranu neumrlim našim dušama. Stoga ,za hvalni budite“ kako opet veli sv. Pavao Kološanim: (kol, 3, 15). Radi toga vruće želi sv. Otac Pijo XI de proslava zaključka sv. godine bude zahvala dragom Bogu za primljena dobročinstva i ujedno zadovoljštine za grijehe, kojim opaki ljudi vrijegjaju Isusa Boga uv sakramentu ljubavi. Kliknimo dakle sa Joelom proro kom: ,Prosti Gospodine narodu svojemu“ (2, 17). Sv Otac će zajedno s rimskim klerom u tu svrhu dne 1: ožujka u bazilici sv. Petra provesti uru klanjanja, < 22 ožujka će isto učiniti i vjernici. Ovom svetom činu pridružit će se i naša biskupija kler i vjerni puk, d: zahvalimo za dobročinstva primljena, da zadovoljimc za grijehe i da prosimo jakost u vjeri i ustrajnost u [jubavi prema sv. Crkvi i sv, Stolici. Prema tomu se odregjuje: 1) Ura klanjanja ze sve svećenike i klerike u gradu biti će u katedrali u četvrtak dne 15 ožujka od 6—7 večer. Žeija je, da s: ovom činu pridruži i redovnički kler. Svi treba da obuk: roket. Po biskupiji neka se održi sat klanjanja svukud gdjegod bude na okupu barem pet svećenika. 2) Sat klanjanja za vjernike odregjuje se u nedjelji dne 18 ožujka. U gradu će se to obaviti od 7—8 sat večer. Po biskupiji neka vlč. dušobrižnici odrede zgo dan sat toga dana ili 25 ožujka o. g. 3, U duhu sv. Oca takogjer se svim vjernicim: preporuča, da ove godine pristupu u što većem broji k sv. pričesti upravo na veliki četvrtak, dan uspomene ustanovljenja presv. Sakramenta. Prigoda za sv. ispo: vijed bit će u katedrali i po redovničkim crkvama. 4) Na uskrsni ponedjelnik dne 2 travnja o. g dovršuje se Sveta Godina. Zaključak ovog Velikog Jubileja mora biti svečan. Osim svečane sv. mise izloži će se poslije podne po svim župnim crkvama Sveto tajstvo te će se održati prigodni govor i ispjevati ,Tebt Boga hvalimo“. Gdje se ne može obaviti popodnevni služba Božja, neka se izloži Svetotajstvo i ispjeva T6 Deum u jutro poslije župne mise, 5) Kao vidni i značajni spomenik Svete Godini Otkupljenja podignut će kler i vjernici grada sv. Vlaha veliki spomen Križ na Srgju. Datum te proslave bit će naknadno javljen vjernicima u posebnom proglasu koji ća vjernom narodu uputiti dijecezanski biskup s: župnicima i redovničkim starešinama. Križ će biti od bijeloga kamena i velikih dimenzija. Svaki vjernik nek: rado doprinese svoj obol za ovaj sveti kršćanski katolički spomenik, koji će kroz vjekove biti odrazom žive viere Dubrovčana. ITO pasta za zube je najbolja. =a nan RRNRRRRBĐRRJRJ EO Prelazno doba djevojke je izmegju 12 i 17 godina, to je doba kada svaka djevojka mora imat raku i zdravu krv, jake i zdrave živce i izvrstan apetit Dajte im ,ENERGIN“ za jačanje krvi, živaca i apetita »ENERGIN, dobiva se u apotekama pola litre Din. 35 »Reg. S. Br. 4788/32“. Kuće i gradjevna zemljišta u Lapadu i Gradu prodaje uz povoljne uslove. Dr. B. Maričić Kunićeva ul. 1. naa Ru u 8ROl E ELI NA A EIA Kod iznemoglosti i tromosti cijelog tijela kod starljih osoba. Iznemoglim i starijim osobama toplo preporučamo : dajte si masirati tijelo sa preparatom ALGA“ uveče prije spavanja i u jutro prije ustajanja. Uveče poslije masaže biti će Vam tijelo lugano, uživat ćete duboki san koji odmara i okrepljuje. U jutro pos- lije masaže ostanite još neko vrijeme u krevetu. Kad ustanete udovi će Vam biti gipki, hodanje legeano kao u prerogjenom tijelu, osjetiti ćete novu svježinu, vedrinu i životnu snagu. — ,ALGA“ dobiva se svuda 1 boca Din. 14—, »Reg. S. Br. 4788/32. GRGA U: EME IO AAC IT ACAKOMNAJIT VAR ZARNIKI. Vrtne suncobrane proizvadja », Dela Fettmann o Zagreb, Masarykova 9. Preuzima i prevlake. Zatražite hesp. ilustrovani cijenik ! sn Pa EA JA I NO NaS Am Kuničić & Domić Spedilerska radnja Telefon br. 6 Dubrovnik a Telefon pr. 6 Vrši prevoz vlastitim kolima svakovrsne robe. za selidbe, prevoz (pokućstva) ima vješte ljude 15 AL ULAN Uožnic zupujemo i proda jemo aajkulantniji i sve ostale bankov. no-trgovačke nalogt (67 onako obavljamo najsolidnije Poslovni Zavod d. d. Zagreb, Praška ul. 6/Il Tel. int. 388—38 obratite se stručnom optičau NIKO BOGDAN NA IN NN Dubrovnik