\ POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU OQUBROVNIK 21 Ožujka 1934. Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVI. Narodna Svijest dijana je listu 5 Din. mjesečno ; za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO i U? UŽIVO U DUBROVNIKU. Uieduištva i o va kod fpbrovačke Hrvatske Tiskare. ičlikalizam Bože moj koliko se puta ovu riječ čuje ponavljati iz usta onih kojima je na putu Katolička Crkva. Samo \katolicima se dobacuje ,klerikalizam“ za razliku od \svih ostalih vjeroispovjesti, jer su druge crkve tole- rantne, liberalne, koncilijantne, nacionalne, a mi; mi smo jedini: uliramontanci i — klerikalci. A što je to zapravo klerikalizam? To bi imao biti državopravni i politički sistem, gdje kler vlada nad narodom i mad čitavim njegovim životom i u svjetskim poslovima, a sve to samo za jedan stvarni cilj: od želje za gospodstvom i vlašću, iz ambicije i egoizma, ličnog ili staleškog. Vjera je samo etiketa, kojom se zaglupljuju mase, da robuju ,popovima“. Tko nije svećenik on mora biti slijepo orugje u sve- ćeničkim rukama. To je klerikalizam, ali klerikalizam koji postoji samo u političkoj teoriji i u vrućem mozgu po kojeg masonskog ,velikog besednika“, Pitanje je, je li ucpće takav klerikalizam ikad i postojao kao historijska stvar- nost, a što je glavnije danas nikako i nigdje ne postoji. Treba imati pred očima, da državna blagajna nije u rukama crkvenih krugova; drugi su, izgleda, puno okretniji u tom poslu, barem ako se smije vje- rovati onomu, što pišu novine i što pripovjedaju par- lamentarci u Skupštini. Po ugljenicima i šumskim poduzećima, gdje se ,brsti“, nema ,popova«; tamo su davno zasjeli vještiji od njih. Goleme banke, što su pozobale narodne miljarde, nijesu stajale nimalo pod svećeničkim protektoratom. Za rat i za mir svećenike se najmanje pita. A još ni jedan ministar nije došao, da se pokloni zastupniku klera prije nego će se smje- stiti u svoj ministarski fotelj, Ni parlamenta nijesu svećenici zabarikadirali. Ni sveučilišnih katedra, ni vi- sokih upravnih mjesta. Ni služba narodu, gdje se čovjek vozi salonskim kolima i u automobilu. Sveće- nika je najviše po selima, gdje nema ni dobre ceste, a kamo li automobila. I zbilja teško se je domisliti, po čemu to služe narod i država svećeničkom ličnom i staleškom boljitku. I u čemu se očituje ta naša težnja da sjednemo na narodnu grbaču? Ali, oni što spočitavaju katolicima klerikalizam ne misle na ovakav klerikalizam. Njima smeta naša dosljedna kršćansko - katolička borbenost u duhovnom \boju ideja za prevlast nad čovječanstvom. Mi hoćemo \pobjedu Evangjelja u dušama. Mi se borimo za triumf Kristova Kraljestva Istine u svijetu. Mi zastupamo princip o suverenosti Božjih prava nad čitavim ljud- \skim životom i nad svim ljudskim savjestima. To je ponos naše Crkve, da je u tom smislu 'klerikalna. Da se na svim područjima života oštro i radikalno bori za Boga. Da zna neustrašivo izvoditi konsekvencije iz evangjeoskih pretpostavaka. Da u na- \čelima nezna za kompromis i za mešetarenje. Da \smiono križa račune svima, koji u životu hoće da \ignoriraju Boga, ili da pale svijeću istovremeno i Bogu i gjavlu. i Takav ,klerikalizam“ jest i mora biti uvijek naš. \'Toga se ,klerikalizma“ nećemo nikada postigjeti. On \je Katoličkoj Crkvi zapovijed Evangjelja; popudbina Gospodinova; znamenje njezine istinitosti i njezina božanskog poslanja. Kritičari klerikalizma treba da zapamte, da se naš, katolički ,klerikalizam“ ne trga za novce, nego za pile Mi nijesmo željni političkih diktata, nego vlade Istine i Mira Kristova svagdje, uvijek i potpuno. (Po ,Katol. Tjedniku“.) Kod figenia u glavi — zubnom mesu i čeljustima. »ALGOM“ dobro natarite sljepočice i zatiljak, zatim umotajte glavu maramom, koju treba ,ALGOM* nakvasiti. Vi ćete poste- peno osjetiti ublaženje, j jer , ALGA“ hlapi i time oduzima suvišnu vrućinu. Zubno meso i čelj ust masirajte u ,ALGU“ nakvašenim prstima više puta na dan. Iza masaže umotajte lice vunenom ma- ramom. Ako boli jedan ili više zdravih zubi od promaje, prehlade ili reumarizma nakvasite ,ALGOM“ prste i trljajte njime čeljusti i zubno meso. Ako boli šupalj ili krnji zub, uzmite u usta malu kašiku čiste ,ALGE“ nagnite glavu, da J ALGA“ dogje u šupalj zub. Opetujte to par puta. Obično već kod prvog pokušaja ne- stane boli. ,,ALGA“ dobiva se svuda 1 NE Din. 14.— Reg. S. Br. 4788/32. | izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 PRI vanjskih dogagjaja. Vatikanska Država. Sv. Kongregacija Oficija osudila je, po odobrenju sv. Oca Pape Pija XI i sta- vila na ,Indeks“ djelo ,Die Einwanderung Izraels in Kanaan“ od dr. Friedrich-a Schmidtke, privatnog do- centa na Universi u Breslau, koje je izišlo u Breslau 1933 god. Na blagdan sv. Josipa proglasio je sv. Otac Papa Pijo XI Svecima blaženoga Josipa Benedikta Coto- lengo, svećenika, osnivača ,Malene kuće Božje Pro- vidnosti“ i blaženu Terezu Margaritu Redi, djevicu, redovnicu Reda Kazmelitanka. — Prigodom 700-godišnjice kanonizacije (progla- šenja svetim) Sv. Dominika, koja pada mjeseca Jula o. g., upravio je Sv. Otac-dne 6 o. mj. posebno Apo- stolsko Pismo Prepoštovanom O. Martinu Gillet, Ge- neralu Reda Propovjednika. Rimska konferencija «trojice završila je svoj rad, ali je teško izreći točan sud o njoj, jer i svjetska štampa različito o njoj piše. Radi se naime o pitanju uregjenja centralne Evrope, gdje se ukrštavaju interesi pojedinih podunavskih država sa onima velikih sila i Male Antante, Premda je konferencija sazvana službeno da raspravlja samo o ekonomskoj saradnji podunavskih država, ipak nije izostao ni razgovor o političkoj for- maciji Podunavlja. U tome pitanju vladaju razmimoila- ženja, koja su došla do izražaja i u Rimu, pak zato rimska konferencija ne može da bilježi onakav uspjeh, kakav se je od stanovitih strana mogao da očekuje. Glavni kamen smutaje je Magjarska. Njoj je u prvome redu do toga, da razbije jaki obruč Male Antante, koji je okružuje, pa stoga pledira za reveziju mirovnih ugovora. Austrija pak neće revizije, jer bi to značilo za nju odreći se svoje nezavisnosti, koju tako odlučno brani, a Italija je takogjer u tome mora podupirati, da se ne bi prisajedinjenjem Austrije Njemačkoj, došlo ususret Hitlerovom pangermanstvu, od kojega bi Italija morala mnogo da pretrpi. Njemačka u zadnje vrijeme mijenja smjer svoje vanjske politike prema Austriji. Glavno Hitlerovo gla- silo ,Valkischer Beobachter“ piše, da će se Njemačka sporazumijevati sa Austrijom kao sa samostalnom dr- žavom, ako se Njemačkoj zajamči, da Austrija hoće i želi ostati zaista nezavisnom. Engleska. Dok izgleda da španjolska vlada misli poduzeti energičnu akciju protiv socijalista, dotle su internacijonalne socijalistične snage doživjele zadnje vrijeme dvije pobjede: u Engleskoj i Švicarskoj. U Londonu su laburisti dobili apsolutnu većinu u gradskoj upravi, a u Švicarskoj su socijalističke stranke odbili sa ,referendum-om“ zakonski predlog vlade, za očuvanje javnog reda, koji je u zadnje vrijeme ugrožen od ekstremističkih organizacija. Španjolska. Dva su fronta, koja se u Španjolskoj sve više formiraju: front sccijalističkih sindikata skupa sa anaihističnom konfederacijom rada na čelu sa Lar- gom Caballero i iront bloka desnice sa najistaknutijim predstavnikom Gil Robles-om. Po sredini je radikalna stranka Lerroux.a. Lerroux je onaj koji lavira izmegju jednog i drugog bloka samo da ostane na vladi pod svaku cijenu. Ali njegova stranka nije kompaktna. U njoj je veoma jaka struja iramasona, koja mu nije dala da izvrši obećanja prema desnici i popravi kri- vice, nanesene Katoličkoj Crkvi, redovima i svećenstvu. Zato je došlo na zahtjev desnice do nedavne rekon- strukcije vlade, kad je ispao iz vlade veliki meštar Martinez Barrios. Framasoni su se onda složili sa ostalom opozicijom te započeli štrajkovima ne bi li doveli zemlju do revolucije. Vlada je onemogućila štrajk i raspustila socijalistične organizacije, ali badava, kad lože vode posao dalje. Neće da puste vlast i predadu je od naroda izabranoj većini desnice, što bi tražila ona demokracija, kojom se masoni vole hva- stati. Nema demokracije ondje gdje tajne sile loža provode najgoru reakciju. Jadna Španjolska i sve druge zemlje, u kojima masoni nesmetano razvijaju svoju podzemnu akciju. Lerro»x će ipak konačno skrhati vrat, jer nije Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fl& -— Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat. Tiskare zast, Gjuro Ružier) — Dubrovnik 2. Rukopisi se ne povrdjaio Snizil smo cijene 20' €" || PRUŽAMO PRILIKU NAJŠIREM KRUGU | || MUŠTERIJA DA SE ZA PROLJEĆE | || SNABDIJU PROLJETNOM ROBOM | OSOBITO PREPORUČAMO NAŠE ll NAJNOVIJE ŠTOFOVE ZA | DAME I GOSPODU | KAO I RAZNE | || SVILE | I : MARINA GETALDIĆA 3. | Originalni engleški štofovi la. i od Din 180 — Rin 320 | ll Crepe de Chine od Bin 40 dalje ll I SVA OSTALA MANUFAKTURNA ROBA | UZ VREO S SOLIDNE CIJENE | Za gotovo! Na otpiatu! U || TRAŽITE POSJET NAŠIH ZASTUPNIKA ! | PREGLED ROBE U RADNJI BEZ OBAVEZE I "bp snizili smo cijene 20 moguće vladati potporom desnice (Gil - Roblesa) a pro- voditi protucrkvenu politiku masonerije. Mala Antanta — Rusija. Čini se, da je prizna- nje Rusije od strane Male Antante već gotova stvar. Još kroz ovaj mjesec imalo bi se izvršiti priznanje sovjetske Rusije tako, da bi sve tri države Male An- tante imenovale zajedničkog poslanika u Moskvi, a sovjetska Rusija bi imenovala svoje poslanike u prije- stolnicama država Male Antante. Francuska. Parlamenat je izabrao dvije anketne komisije, sa zadaćom da rasčiste dva posljednja naj- važnija dogagjaja: aferu pronevjerenja Staviskoga i krvoproliće što se je s tim u vezi odigralo u Parizu povodom poznatih demonstracija. Kolikogod se iran- cuska demokracija trudi, da dogje na kraj aferi Sta- viskoga i pronagje sve krivce i sudionike bezdušnog pljačkanja francuskog naroda, ipak izgleda da neće poći za rukom, da se taj velevažni posao konačno sretno svrši. Jer šlo se, više otkrivaju brojni i veoma uplivni sudionici, tim bolje se cijela stvar obavija taj- novitošću i nekim plaštem prave misterioznosti. Zašto tako biva jasno je; radi se naime o framasonima, koji su izveli cijeli ovaj niski posao. Oni, koji su kao ,braća od čekića i ćaše ispite krvi“ vezani najstrožom tajnom, brižno paze, da se stvar zabašuri, pa ako drukčije ne ide onda stupa u akciju ,mafija“, koja bez pardona i ubija one, za koje se je bojati, da mogu iz- nijeti ,humeani“ rad ,čovjekoljubive“ braće pred sud pravde. Istražni sudac Prince već je glavom platio i nema te policije, u Francuskoj koja bi do danas bila mogla ući u trag njegovom ubojici. Tako biva, kad se vjera i kršćanski moral proglasi ,privatnom stvari“. Blokovi ,,Milosrgja“, za pomaganje siromaha u hrani, mogu se dobiti kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare ili papirnice Braće Feranti. Put od Križa i Gospin plač dobiju se po 2 Din. kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Knjige Hrvatskog Književnog Društva Sv. Je- ronima redovite i izvanredne pridižu se kod Dubro- vačke Hrvatske Tiskare.