ki POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br 14.

DUBROVNIK 4 Travnja 1934.

Li

Narodna Svijest

Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

God. XVI.

 

t Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU

i Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Uskrsli Spasitelj
'naše svijetlo i snaga.

Isukrstovo je uskrsnuće od tako goleme i za-
mašne vrijednosti, da je tipični predstavnik sviju pro-
tivnika Kristova uskrsnuća Strauss u časovima objek-
tivnog prosudjivanja morao kazati: Središte središta,
vlastito srce kršćanstva čini Isusovo uskrsnuće. Jest
zamašno je ovo uskrsnuće, jer se i sam Krist u više
navrata poziva na nj kao na najjači dokaz svoga Bo-
žanstva i istinitosti svoje nauke; a upravo zato na
uskrsnuću izgradjuje sv. Pavao vjeru kao na najčvršćem
temelju, kad veli: Ako Krist nije uskrsnuo uzaludna
je vjera naša. (Djel. 13, 30) Krist je u istinu uskrsnuo !
To je najsigurnija povjesna činjenica, koju su uzalud
kušali potamniti i zamračiti raznim doskočicama Renan
i Strauss. Glasoviti povjesničar Gifroner temeljito je
proučio sve starokršćanske izvore, pak je još kao pro-
testant došao do uvjerenja, da je Uskisnuće Kristovo
najsolidnije dokazana povjesna činjenica staroga vijeka.
To su zaista važne riječi velikog historičara. Na uskrs-
nuću Isukrstovom temelji se cijela zgrada kršćanske
civilizacije. Svojim uskrsnućem Krist je postao gospodar
ljudske historije, ljudskih misli i srdaca. Kad Krist ne
bi bio uskrsnuo naša zemlja bila bi najstrašnije groblje
u svemiru bez imena i bez natpisa. MNaprotiv povijest
| punih devetnaest vjekova jest povijest vjere u Uskrs-
'muće, jer kad to ne bi bila, onda bi povjesnica izgle-
| dala kao neka nečuvena laž i carstvo iluzija. Povijest
Katolika Hrvata u Jugoslaviji, koji su mazvani ante-
(murale christianitatis, bedem kršćanstva, bila bi jedna
velika .besmislica, a svi ti maši heroji bili bi prosti
Ljantaste. To naše visoko odličje, najponosnija deko-
\racija jedne uzvišene legije časti, bila bi samo predmet
\muzealne prašine. Eposi Njeguša i Mažuranića bili bi
\ovjekovječenje jedne povjesne zablude. Psihologija
svih civilizovanih naroda bunila bi se protiv nijekanja
| Uskrsnuća Kristova, jer su svi oni članovi jedne vjere,
(koja se osniva na dogmi tog Uskrsnuća. Povijest prvih
vijekova kršćanstva upravo je usredotočena u vjeri
uskrsnulog Krista, a ovi su bili najbliži toj činjenici.
| Katakombe, to ogromno groblje, tako jasno govore o
| Uskrsnuću. Nema tu nikakove ideje niti aluzije na
smrt. Nema nigdje naslikanog skeleta ni mrtvačke
glave. Kad su kršćanska groblja ovako vesela, jer je
Krist uskrsnuo i dao nam garanciju za naše uskrsnuće,
koliki je onda upliv i kolika je duhovna preobraženja
proizveo USKRS medju ljudima. Sve žrtve ljubavi,
svi idealni heroizmi, sva naša kultura, sva naša umjet-
nost, sav smisao našega života leži izmedju Golgote i
Uskrsnuća. Naša umjetnost dala je svoj obol ovome
| misteriju počamši od Ivana Dvknovića, koji je medju
prvima u XV vijeku ukrasio najveći kršćanski hram,
sv. Petra u Rimu, sa reliefom Uskrsnuća, do Tome
Rosandića, koji je isti predmet originalno izrazio na
moderan način. Pred otajstvom blagdana vječnog začet-
nika života, pred Onim, koji je svojom smrću uništio
smrt, mora da se zaustavi i umorni moderni čovjek,
koji osjeća keko je teško živjeti, ljubiti i pregarati,
kako je sudbonosno i bezuspješno boriti se bez cilja.
Moderni čovjek u svojem nemiru, simbolizovan u
Goetheovom Faustu, sluša sveti glas uskrsnijeh zvona
i ne može da se otme tome glasu uzvišene prirode.
Kad je Faust kušao na zemlji sve i u svemu našao
obmanu i prevaru, htio je da odbaci život popivši
otrov. I u tom sudbonosnom času začuje zvuk uskrsnih

zvona. Ruka, koja se podigla na samoubojstvo klone,
a životom zdvojnika prostruji nova snaga, iz usta
otrgne se poklik

Al zvuk taj, znan mi još u mladi čas

I sada mene na nov život zove...

Opet stječeš mene zemljo Božja

  
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
   
   
   
 
 
   
    

 

Kod čišćen

    

ja zuba uvijek pomaže
via daonaskat

Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50

 

Da, jedino vjera u uskrsnuće Kristovo kadra je
da smiri i usreći nemirnog i nesretnog modernog čo-
vjeka, koga je kriva filozofija i zalutala moderna zna-
nost učinila najvećim duševnim bogcem na kugli ze-
maljskoj i najnesretnijim bićem svemira, Uskrsli Krist
nama je zaslužio i nebo i zemlju: zaslužio nam je
najljepše što je na nebu: Boga Trojedinoga, i najvri-
jednije što je ma zemlji: naime svijetlost uma i
snagu volje.

Krist gospodin je rekao: Ja sam svijetlo svijeta.
Tko ide za mnom ne će hodati u tmini, nego će
imati svijetlo života. (lv. 8, 12). Ovo prosvjetljenje i
otkupljenje uma ljudskoga od tame neznanja i zabluda
dobilo je svoju konačnu potvrdu i život po Kristovom
uskrsnuću, Neka stoga nad otvorenim grobom Isukr-
stovim zamuknu svi mudraci svijeta, koji su po svo-
jim zamračenim stazama htjeli voditi život ljudski.
Neka zanijeme usta onih, koji su naturalizmom i pan-
teizmom iznakazili pojam Božanstva i vječnosti, pojam
čovjeka, njegove duše i njegovih prava, obitelji i druš-
tva. Nama ne treba ni Budhe ni Zarathustre. Mi smo
baštinici većeg znanja i životne mudrosti nego nam
ju mogu dati svi moderni filozofi. I Kant i Hegel,
Fichte, Schelling, Schoppenhauer i Wundt i sve go-
lemo mnoštvo drugih blijede kao sjene pred onim,
koji je uskrsnuo od mrtvih i za kojega govori pismo :
Duh Gospodnji počinuo je na njemu, duh mudrosti, raz-
bora i znanja (Kol 2 3). I zato su oni, koji se kupe
oko uskrsnulog Krista posjednici jedino prave nauke
o čovječjem životu i njegovoj svrsi. I dok Du Bois
Reymond kliče ,Ne znamo i nećemo znati“, mi pou-
čeni i rasvijetljeni naukom uskrslog Krista znademo i
uvijek ćemo znati da smo od Boga i za Boga, da smo
megjusobno. braća i da imamo ljubiti bližnjega svoga.
Samo poklonici križa i uskrsnuća -mogu dati ptnu
utjehu siromašnima, nevoljnima i bolnima, jer su samo
ovi u besjedi na gori primili u poklad evangjelje utjehe
smirenja za sve nevoljnike svijeta.

Krist je dao i szagu mašoj volji svojom naukom
i svojim evangjeljem te je takogjer u samu unutarnju
bit volje ucijepio novu životnu pokretnu silu. To je
presv. Euharistija: Tijelo i Krv Gospodina Našega
Isusa Krista. I ta Euharistija, jer je ona potpuni Gos-
podnji život, cijeli život Boga čovjeka, stvara u duši
čovječjoj zametak božanskog života, gdje sve naše moći
duše i tijela bivaju neposredno prožimane snagom
Euharistijskog čokota. Nema teškoće, koje nije kadar
svladati euharistijski pričesnik; nema boli, koju nije
kadar da podnese dionik snage i moći Boga čovjeka.
Ja sam kiuh života i tko k meni dodje ne će glado-
vati i tko u mene vjeruje ne će više žedjati veli Krist,
te nastavlja: Ja sam uskrsnuće i život. Da, On je
uskrsnuće na novi plodni jaki život za sve, koji vje-
ruju u uskrsni dan te iz Krista, kao plodnog čokota,
srču sok i snagu života. Ali ovaj Krist, koji nam je
donio tako divne darove, koji je ugaoni kamen čovje-
čanstva, traži od nas da mu otkrijemo dušu svoju i
mišljenje svoje i u svetom življenju poklonimo srce
svoje jer On Krist Sin Boga živoga i jedino On ima
riječ vječnoga života. Mi treba stoga da se potpuno
odlučimo za Njega, jer mimo Krista mirno i bezbrižno
proći ne možemo. Pjesnik Ibsen napisao je dramu
,Car i Galilejac“, gdje car Julijan, u kojem je Ibsen
prikazao sebe, ovako kaže jednom poganskom sveće-
niku, kojemu je začudno, da Julijan ne može zabora-
viti Krista. ,Ti to ne možeš shvatiti, jer se Ti nijesi
nikad nalazio pod uplivom sile Boga Čovjeka. Ono
što je on svijetom proširio više je nego nauka. To je
čarobna snaga, koja svladava ćutila i dušu. Tko je
jednoć bio njegov podložnik, taj ga se mislim nikada
više ne može posve riješiti.“

Sudbina je sviju ljudi da budu zaboravljeni samo
Krist je 'trajan Njegovo je ime nezaboravno. Jedni ga

    
 

KANENCA

Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fl1č — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat. Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2.
Rukopisi se ne povraćaju.

Mnosi ljudi

vole mlijeko, ali ga ne mogu uvijek
sa sobom nositi. Od kada su u

prometu novi : a, Kr

bomboni, to je ipak moguće, jer oni
sadržavaju mlijeka. Prijatelji mlijeka

pokušajte odlične mliječne 4

PROIZVOD: ,UNION“, ZAGREB.

 

 

 

mrze mržnjom farizeja, Lucifera, Jude; drugi, golemi
milijuni, ljube ga ljubavlju, koja ne pozna granica.
Uz ove milijune treba da i mi priklonimo duše svoje
i živote svoje. Ta mi smo vigjeli spas uskrsnuća Go-
spodnjega, vigjesmo sve darove što je donio dušama
našijem, stoga mu kličimo sa sv. Petrom: Ti si Krist
sin Boga živoga, kuda ćemo ići Gospode od Tebe?
Ta ti imadeš riječi vječnoga života!

 

Iz Jugoslavije.

.Sto godina hrvatske umjetnosti“. Pod ovim
naslovom 25. pr. mj. u Zagrebu, u atriumu Jugoslo-
venske akademije, otvara se izložba koja će obuhva-
titi umjetnički period od 1830 do 1860 god. Izložba
biće otvorena do 9 aprila, a na njoj će biti izloženi
slikarski radovi ilirca Vj. Karasa, slovenačkog slikara
M. Stroja, zagrebačkog slikara 1. Zaschea i drugih, te
niz bidermajerskih portreta. Sa ovom izložbom počinje
niz -retrospektivnih izložaba. povodom 50 - godišnjice
Strosmajerove galerije.

Automatski buffet u Splitu kroz kratko će vri-
jeme ma Narodnom trgu biti otvoren najmodernije i
velegradski uredjen. Vlasnik ovog automatskog buifeta
je g. Juraj Turina, rodom iz Kraljevice, vlasnik dvaju
automatskih buiffeta i tajnik Trgovačkog Doma u
Zagrebu. Aparatura ovog automatskog buffeta u Splitu
najnovijeg je tipa, mnogo bolja od dosadašnjih po
drugim gradovima. Uredjaj se vrši po direktivama za
za ovo posebno specializiranog poznatog arhitekta g.
Gomboša iz Zagreba, koji je, osim po drugim većim
radnjama, poznat i po uspjelom uredjenju Gradske ka-
fane u Dubrovniku, koja je jedno remek djelo. Danas
imamo u našoj državi automatske buffete u Beogradu,
Zagrebu, Ljubljani, Mariboru, a evo sada i u Splitu.
Prvi je automatski buffet u našoj zemlji onaj zagre-
bački, koji je vlasništvo g. Turine.

Na brodogradilištu ,Split“. Na dokovima i uz
pristane brodogradilišta ,Split“ u posljednje vrijeme
veoma je živo. Sad je na popravku i čišćenju 18 većih
i manjih brodova, pod domaćom i stranom zastavom.
Prošlih dana ušao u dok parobrod ,Diamant“, od
1400 tona, vlasnosti društva ,Oceania“. Uslijed magle,
,Diamant“ se je prije nekoliko dana bio nasukao na
grebenu vavlin, u žirjanskom otočju, kod Šibenika.
Lagja se sada nalazi u doku brodogradilišta, da bi se
mogla na njoj najprije da utvrdi šteta, a zatim da se
izvrše popravci.

Mornarska škola ,Kraljevića Tomisiava“ u
Korčuli. G. Ministar saobraćaja na osnovu ovlaštenja
u financijskom zakonu propisao je uredbu o organi-
zaciji ove škole u Korčuli. Cilj je ove škole spasa-
vanje zapuštene i siromašne djece naših pomoraca, te
pripravljanje za svaki pomorski rad uopće. Uz ovo
djeca će se podučavati i u ribarenju. Učit će se u
školi i na brodu koje će minstarstvo odrediti. Školu
će moći pohagjati sva djeca koja su svršila 4 razreda
pučke škole, a imat će besplatan stan, hranu i odje-
vanje. Kad djeca svrše školu, neće biti otpuštena iz
nje sve dok ne nagju namještenje kod trgovačke mor-
narice ili negdje drugo. Škola će saragjivati | biti u
vezi sa ,Šilovićevim domom“ koji već postoji u Kor-
čuli. Sa ovom momnarskom školom ,Kraljevića To-
mislava“ grad Korčula kao i cijelo Primorje dobiva
mnogo na kulturnom i naprednom polju.

Nmama—EOĆ>OIIIIITD nA

smcovK ALODONT