ki POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br 14. DUBROVNIK 4 Travnja 1934. Li Narodna Svijest Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVI. t Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU i Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Uskrsli Spasitelj 'naše svijetlo i snaga. Isukrstovo je uskrsnuće od tako goleme i za- mašne vrijednosti, da je tipični predstavnik sviju pro- tivnika Kristova uskrsnuća Strauss u časovima objek- tivnog prosudjivanja morao kazati: Središte središta, vlastito srce kršćanstva čini Isusovo uskrsnuće. Jest zamašno je ovo uskrsnuće, jer se i sam Krist u više navrata poziva na nj kao na najjači dokaz svoga Bo- žanstva i istinitosti svoje nauke; a upravo zato na uskrsnuću izgradjuje sv. Pavao vjeru kao na najčvršćem temelju, kad veli: Ako Krist nije uskrsnuo uzaludna je vjera naša. (Djel. 13, 30) Krist je u istinu uskrsnuo ! To je najsigurnija povjesna činjenica, koju su uzalud kušali potamniti i zamračiti raznim doskočicama Renan i Strauss. Glasoviti povjesničar Gifroner temeljito je proučio sve starokršćanske izvore, pak je još kao pro- testant došao do uvjerenja, da je Uskisnuće Kristovo najsolidnije dokazana povjesna činjenica staroga vijeka. To su zaista važne riječi velikog historičara. Na uskrs- nuću Isukrstovom temelji se cijela zgrada kršćanske civilizacije. Svojim uskrsnućem Krist je postao gospodar ljudske historije, ljudskih misli i srdaca. Kad Krist ne bi bio uskrsnuo naša zemlja bila bi najstrašnije groblje u svemiru bez imena i bez natpisa. MNaprotiv povijest | punih devetnaest vjekova jest povijest vjere u Uskrs- 'muće, jer kad to ne bi bila, onda bi povjesnica izgle- | dala kao neka nečuvena laž i carstvo iluzija. Povijest Katolika Hrvata u Jugoslaviji, koji su mazvani ante- (murale christianitatis, bedem kršćanstva, bila bi jedna velika .besmislica, a svi ti maši heroji bili bi prosti Ljantaste. To naše visoko odličje, najponosnija deko- \racija jedne uzvišene legije časti, bila bi samo predmet \muzealne prašine. Eposi Njeguša i Mažuranića bili bi \ovjekovječenje jedne povjesne zablude. Psihologija svih civilizovanih naroda bunila bi se protiv nijekanja | Uskrsnuća Kristova, jer su svi oni članovi jedne vjere, (koja se osniva na dogmi tog Uskrsnuća. Povijest prvih vijekova kršćanstva upravo je usredotočena u vjeri uskrsnulog Krista, a ovi su bili najbliži toj činjenici. | Katakombe, to ogromno groblje, tako jasno govore o | Uskrsnuću. Nema tu nikakove ideje niti aluzije na smrt. Nema nigdje naslikanog skeleta ni mrtvačke glave. Kad su kršćanska groblja ovako vesela, jer je Krist uskrsnuo i dao nam garanciju za naše uskrsnuće, koliki je onda upliv i kolika je duhovna preobraženja proizveo USKRS medju ljudima. Sve žrtve ljubavi, svi idealni heroizmi, sva naša kultura, sva naša umjet- nost, sav smisao našega života leži izmedju Golgote i Uskrsnuća. Naša umjetnost dala je svoj obol ovome | misteriju počamši od Ivana Dvknovića, koji je medju prvima u XV vijeku ukrasio najveći kršćanski hram, sv. Petra u Rimu, sa reliefom Uskrsnuća, do Tome Rosandića, koji je isti predmet originalno izrazio na moderan način. Pred otajstvom blagdana vječnog začet- nika života, pred Onim, koji je svojom smrću uništio smrt, mora da se zaustavi i umorni moderni čovjek, koji osjeća keko je teško živjeti, ljubiti i pregarati, kako je sudbonosno i bezuspješno boriti se bez cilja. Moderni čovjek u svojem nemiru, simbolizovan u Goetheovom Faustu, sluša sveti glas uskrsnijeh zvona i ne može da se otme tome glasu uzvišene prirode. Kad je Faust kušao na zemlji sve i u svemu našao obmanu i prevaru, htio je da odbaci život popivši otrov. I u tom sudbonosnom času začuje zvuk uskrsnih zvona. Ruka, koja se podigla na samoubojstvo klone, a životom zdvojnika prostruji nova snaga, iz usta otrgne se poklik Al zvuk taj, znan mi još u mladi čas I sada mene na nov život zove... Opet stječeš mene zemljo Božja Kod čišćen ja zuba uvijek pomaže via daonaskat Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Da, jedino vjera u uskrsnuće Kristovo kadra je da smiri i usreći nemirnog i nesretnog modernog čo- vjeka, koga je kriva filozofija i zalutala moderna zna- nost učinila najvećim duševnim bogcem na kugli ze- maljskoj i najnesretnijim bićem svemira, Uskrsli Krist nama je zaslužio i nebo i zemlju: zaslužio nam je najljepše što je na nebu: Boga Trojedinoga, i najvri- jednije što je ma zemlji: naime svijetlost uma i snagu volje. Krist gospodin je rekao: Ja sam svijetlo svijeta. Tko ide za mnom ne će hodati u tmini, nego će imati svijetlo života. (lv. 8, 12). Ovo prosvjetljenje i otkupljenje uma ljudskoga od tame neznanja i zabluda dobilo je svoju konačnu potvrdu i život po Kristovom uskrsnuću, Neka stoga nad otvorenim grobom Isukr- stovim zamuknu svi mudraci svijeta, koji su po svo- jim zamračenim stazama htjeli voditi život ljudski. Neka zanijeme usta onih, koji su naturalizmom i pan- teizmom iznakazili pojam Božanstva i vječnosti, pojam čovjeka, njegove duše i njegovih prava, obitelji i druš- tva. Nama ne treba ni Budhe ni Zarathustre. Mi smo baštinici većeg znanja i životne mudrosti nego nam ju mogu dati svi moderni filozofi. I Kant i Hegel, Fichte, Schelling, Schoppenhauer i Wundt i sve go- lemo mnoštvo drugih blijede kao sjene pred onim, koji je uskrsnuo od mrtvih i za kojega govori pismo : Duh Gospodnji počinuo je na njemu, duh mudrosti, raz- bora i znanja (Kol 2 3). I zato su oni, koji se kupe oko uskrsnulog Krista posjednici jedino prave nauke o čovječjem životu i njegovoj svrsi. I dok Du Bois Reymond kliče ,Ne znamo i nećemo znati“, mi pou- čeni i rasvijetljeni naukom uskrslog Krista znademo i uvijek ćemo znati da smo od Boga i za Boga, da smo megjusobno. braća i da imamo ljubiti bližnjega svoga. Samo poklonici križa i uskrsnuća -mogu dati ptnu utjehu siromašnima, nevoljnima i bolnima, jer su samo ovi u besjedi na gori primili u poklad evangjelje utjehe smirenja za sve nevoljnike svijeta. Krist je dao i szagu mašoj volji svojom naukom i svojim evangjeljem te je takogjer u samu unutarnju bit volje ucijepio novu životnu pokretnu silu. To je presv. Euharistija: Tijelo i Krv Gospodina Našega Isusa Krista. I ta Euharistija, jer je ona potpuni Gos- podnji život, cijeli život Boga čovjeka, stvara u duši čovječjoj zametak božanskog života, gdje sve naše moći duše i tijela bivaju neposredno prožimane snagom Euharistijskog čokota. Nema teškoće, koje nije kadar svladati euharistijski pričesnik; nema boli, koju nije kadar da podnese dionik snage i moći Boga čovjeka. Ja sam kiuh života i tko k meni dodje ne će glado- vati i tko u mene vjeruje ne će više žedjati veli Krist, te nastavlja: Ja sam uskrsnuće i život. Da, On je uskrsnuće na novi plodni jaki život za sve, koji vje- ruju u uskrsni dan te iz Krista, kao plodnog čokota, srču sok i snagu života. Ali ovaj Krist, koji nam je donio tako divne darove, koji je ugaoni kamen čovje- čanstva, traži od nas da mu otkrijemo dušu svoju i mišljenje svoje i u svetom življenju poklonimo srce svoje jer On Krist Sin Boga živoga i jedino On ima riječ vječnoga života. Mi treba stoga da se potpuno odlučimo za Njega, jer mimo Krista mirno i bezbrižno proći ne možemo. Pjesnik Ibsen napisao je dramu ,Car i Galilejac“, gdje car Julijan, u kojem je Ibsen prikazao sebe, ovako kaže jednom poganskom sveće- niku, kojemu je začudno, da Julijan ne može zabora- viti Krista. ,Ti to ne možeš shvatiti, jer se Ti nijesi nikad nalazio pod uplivom sile Boga Čovjeka. Ono što je on svijetom proširio više je nego nauka. To je čarobna snaga, koja svladava ćutila i dušu. Tko je jednoć bio njegov podložnik, taj ga se mislim nikada više ne može posve riješiti.“ Sudbina je sviju ljudi da budu zaboravljeni samo Krist je 'trajan Njegovo je ime nezaboravno. Jedni ga KANENCA Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun Fl1č — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat. Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2. Rukopisi se ne povraćaju. Mnosi ljudi vole mlijeko, ali ga ne mogu uvijek sa sobom nositi. Od kada su u prometu novi : a, Kr bomboni, to je ipak moguće, jer oni sadržavaju mlijeka. Prijatelji mlijeka pokušajte odlične mliječne 4 PROIZVOD: ,UNION“, ZAGREB. mrze mržnjom farizeja, Lucifera, Jude; drugi, golemi milijuni, ljube ga ljubavlju, koja ne pozna granica. Uz ove milijune treba da i mi priklonimo duše svoje i živote svoje. Ta mi smo vigjeli spas uskrsnuća Go- spodnjega, vigjesmo sve darove što je donio dušama našijem, stoga mu kličimo sa sv. Petrom: Ti si Krist sin Boga živoga, kuda ćemo ići Gospode od Tebe? Ta ti imadeš riječi vječnoga života! Iz Jugoslavije. .Sto godina hrvatske umjetnosti“. Pod ovim naslovom 25. pr. mj. u Zagrebu, u atriumu Jugoslo- venske akademije, otvara se izložba koja će obuhva- titi umjetnički period od 1830 do 1860 god. Izložba biće otvorena do 9 aprila, a na njoj će biti izloženi slikarski radovi ilirca Vj. Karasa, slovenačkog slikara M. Stroja, zagrebačkog slikara 1. Zaschea i drugih, te niz bidermajerskih portreta. Sa ovom izložbom počinje niz -retrospektivnih izložaba. povodom 50 - godišnjice Strosmajerove galerije. Automatski buffet u Splitu kroz kratko će vri- jeme ma Narodnom trgu biti otvoren najmodernije i velegradski uredjen. Vlasnik ovog automatskog buifeta je g. Juraj Turina, rodom iz Kraljevice, vlasnik dvaju automatskih buiffeta i tajnik Trgovačkog Doma u Zagrebu. Aparatura ovog automatskog buffeta u Splitu najnovijeg je tipa, mnogo bolja od dosadašnjih po drugim gradovima. Uredjaj se vrši po direktivama za za ovo posebno specializiranog poznatog arhitekta g. Gomboša iz Zagreba, koji je, osim po drugim većim radnjama, poznat i po uspjelom uredjenju Gradske ka- fane u Dubrovniku, koja je jedno remek djelo. Danas imamo u našoj državi automatske buffete u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Mariboru, a evo sada i u Splitu. Prvi je automatski buffet u našoj zemlji onaj zagre- bački, koji je vlasništvo g. Turine. Na brodogradilištu ,Split“. Na dokovima i uz pristane brodogradilišta ,Split“ u posljednje vrijeme veoma je živo. Sad je na popravku i čišćenju 18 većih i manjih brodova, pod domaćom i stranom zastavom. Prošlih dana ušao u dok parobrod ,Diamant“, od 1400 tona, vlasnosti društva ,Oceania“. Uslijed magle, ,Diamant“ se je prije nekoliko dana bio nasukao na grebenu vavlin, u žirjanskom otočju, kod Šibenika. Lagja se sada nalazi u doku brodogradilišta, da bi se mogla na njoj najprije da utvrdi šteta, a zatim da se izvrše popravci. Mornarska škola ,Kraljevića Tomisiava“ u Korčuli. G. Ministar saobraćaja na osnovu ovlaštenja u financijskom zakonu propisao je uredbu o organi- zaciji ove škole u Korčuli. Cilj je ove škole spasa- vanje zapuštene i siromašne djece naših pomoraca, te pripravljanje za svaki pomorski rad uopće. Uz ovo djeca će se podučavati i u ribarenju. Učit će se u školi i na brodu koje će minstarstvo odrediti. Školu će moći pohagjati sva djeca koja su svršila 4 razreda pučke škole, a imat će besplatan stan, hranu i odje- vanje. Kad djeca svrše školu, neće biti otpuštena iz nje sve dok ne nagju namještenje kod trgovačke mor- narice ili negdje drugo. Škola će saragjivati | biti u vezi sa ,Šilovićevim domom“ koji već postoji u Kor- čuli. Sa ovom momnarskom školom ,Kraljevića To- mislava“ grad Korčula kao i cijelo Primorje dobiva mnogo na kulturnom i naprednom polju. Nmama—EOĆ>OIIIIITD nA smcovK ALODONT