POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br 16. DUBROVNIK 18 Travnja 1934. oi Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo, God. XVI. Narodna Svije Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Rotarijanstvo i masonerija Beogradski rotari klub izdao je u redakciji poz- natog masona i spaljivača mrtvaca rotara br. : Dra Voje Kujundžića rotarski ,katekizam“ i u njemu se postavlja ova definicija rotarijanstva: ,Rotari Club je dobrovoljna zajednica ljudi poslovnih, ljudi raznih profesija sa za- datkom širenja etičkih principa u radnom životu“. Nema sumnje, da je možda kao nikad do sada u eri raznih Kreugerovih i Staviskijevih afera potrebno uvesti u poslovni gospodarski život zdrave etičke prin- cipe i ozdraviti gospodarsku praksu od nemoralnih makinacija, koje kompromitiraju ne samo čitav gospo- darsko-socijalni, nego i politički poredak, Megjutim prvo se pitanje postavlja, otkuda će-oni, koji su si postavili tako visoki cilj svojoj organizaciji, crpiti ta zdrava etička načela, koja hoće unositi u poslovni život. Gdje je izvor te etike, koja će preko rotarskih klubova preporoditi pojedinca i zajednicu i čitav gos- podarski život ? : U religiji nije izvor rotarijanske etike. Rotarijanci ispovijedaju, da oni primaju članstvo bez obzira na njegovu vjersku pripadnost i bez obzira, da li ima vjeru, da oni nijesu protiv pojedine religije, da su čak benevolenini prema vjeri, šta više i religija je za njih jedna profesija, koja može biti zastupana u njihovom klubu, ali oni svoj rad ne temelje na etici, koja pro- izlazi iz pojedine vjeroispovijesti. Njihova etika jest neka nebulozna i mneodregjena, koja se konstruira iz nekih općih načela izveđenih iz razuma. To je neka | racionalistička i deistička etika tako široka kao što je i rotarijanska organizacija, a nipošto ona etika, koja | je.fundirana u. vjeri -u nadnaravni - Život, u. nagradi i kazni na ovom i drugom svijetu, u etičkom usavrša- vanju pomoću posebnih institucija, kakve su Crkve, pomeću religiozne prakse, uzora, odricanja samog sebe, nesebičnog rada za bližnjega, kakvo se može naći kod vjerskih redova. Za čim zapravo ide rotarska organizacija, maj- bolje se vidi po sredstvima, koja ona upotrebljava za postignuće svojih etičko-poslovnih ciljeva. Po ,kate- hizisu“ dra Kujundžića to su: ,sastanci pri ručku ili večeri, koji se odlikuju sa zdravim drugarstvom i raz- vićem jakih, korisnih i prijateljskih odnosa“, Članovi kluba uživaju ove koristi: stiču priliku da mogu napraviti poznanstvo s ljudima, koji nam kao ugledi mogu služiti, stiču pravo iskreno drugar: stvo, dobijaju mogućnost da steknu prijatelje, koji su spremni da im pomognu, dobijaju izvještaje o radu ciljevima i uspjehu drugih ljudi, izučavaju načine da povećavaju ličnu sposobnost djelatnosti“ itd. Prema vani dakle po samom slovu svojih pravila rotarska organizacija nije ništa, nego udruženje bogatih poslovnih ljudi (jer članstvo u rotarskoj organizaciji skupo stoji), odnosno onih, koji to hoće postati, ko- jima rotarski klub na svojim gozbama pruža prigodu da prošire svoje poslovne veze preko ostalih drugova, što se eufemistički zove razvijanje drugarstva i bratstva, Taj rad dakako maskiran je i garniran raznim zvučnim parolama, kao njegovanje etike u poslovanju i služe- nje megjunarodnoj zajednici. i Promatrajući stoga ovu organizaciju sa stanovišta, što ona daje društvu i narodnoj zajednici, u kojoj radi, naša javnost mora doći do zaključka, da je ona obzi- rom na javne interese i opću korist jedna sasvim ne- potrebna organizacija. Ta organizacija nije podigla etičko shvaćanje u ekonomiji ni u drugim zemljama, pa sigurno neće ni kod nas. Tko hoće jačati moral i to na području, gdje ga najviše treba, a to je poslovni život, taj će upotrijebiti druga efikasnija sredstva od ručkova i večera i:izleta, ma kojima se sklapaju novi poslovi. — Rotarska organizucija ima kod nas drugu svrhu, bio toga svijestan svaki pojedini njezin član ili ne bio. Nepobitna je činjenica da su u našoj zemlji masoni prvi pokretači rotarstva i da su oni njegovi glavni propagatori. Kod nas rotarijanski klub ima za- daću, da poradi ma širenju masonskih ideja onamo, kamo loža ne može dospjeti. ! Tako na pr. u Dalmaciji i u Hrvatskom Pri- morju masoneriji nema uspješnog života. Zato tamo ,. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 niču rotari klubovi, jer još nijesu postali tako odiozni javnosti. Članstvo u rotari klubovima uglavnom se po- kriva sa članstvom u loži, samo što se za rotare pre- dobivaju neka lica, kojih prisustvo ima ,opsjeniti pros- totu“ i dokazati, da rotarstvo nema ništa s masonerijom. Ali nekoliko rotara — nemasona nije nikakav argumenat za alibi masonerije u rotarijanstvu. Jer tko će ozbiljan ustvrditi i pametan povjerovati, da će na pr. dr. Voja Kujundžić, dr. Franjo Hanaman, inž. Leustek, dr. Ante Dražić da spomenemo samo nekoliko najagil- nijih rotaro-masona u ,hramu“ svući svoju masonsku kožu i u ,klubu“ dobiti novu rotarijansku. Zbog čega su ,braća“ masoni iz elitne zagrebačke lože ,lvan grofi Drašković“ lanjske godine bivšeg predsjednika rotarskog jugoslavenskog distrikta br.: Edu Markovića izabrali za zamjenika starješine lože, ako ne zbog na- grade i priznanja za njegov agilni rad na širenju ro- tarijanstva. Zar je to samo slučaj, da su rotari izabrali vrijeme kongresa svoga distrikta u Zagrebu baš uoči glavne skupštine Velike lože , Jugoslavije“ u Beogradu? Zato rotarska organizacija u našim prilikama nije samo nepotrebna, luksuzna, skupa i dokona, nego i štetna i pogibeljna, jer je poput tolikih drugih orga- nizacija kod nas samo ekspozilura maše masonerije, »Sjemenište“ za masonske kandidate i rasadište ma- sonske ,humanitarne“ etike na poslovnom području. U vrijeme Staviskyevih skandala, u koje je masonerija tako upletena, zvuči odviše meskladno, kad masoni kroz rotarsku organizaciju toliko deklamiraju o etici u poslovanju ... (Hrv. Straža). Koncerat Filharmonije. Dubrovačka Filharmonija priredila je u pone- djeljak 16 o. mj., uz sudjelovanje g.gje Milice Matije- vić svoj 86. simfonijski koncerat, Svečana dvorana Oficirskog Doma bila je ovaj put premalena da primi mnogobrojnu publiku, koja je htjela da bude udioni- kom visokih muzičkih užitaka, što ih je ovaj koncerat pružao. Na programu su bili auktori sve jedan klasič- niji od drugoga; zastupan je bio muzički genij od hladne Rusije i romantičnih norveških fjordova do sunčane Italije. Zaista prekrasan repertoir. Kod izva- gjanja Grieg-ova ,Peer Gynta“ slušaoc se divi obilnim impresijama i harmonijskim originalnostima auktora. Čovjek nezna što je klasičnije, da li ono pastoralno nježno ,Svitanje“ ili ,Asina smrt“ sa dubokom jedno- stavnosti, nježnosti života i tugom smiti. A ,Solvejgina pjesma“ tipična Griegova melodija, osjati će uvijek lijepa. Vrlo je efektan VI stavak koji odlično imitira oluju kao i plesovi, osobito omaj u špilji Gorskog Kralja. — Rimski-Korsakov, jedan od najboljih instru« mentatora uopće, simbolizovao je u ,Ruskom Uskrsu“ značenje uzvišenog blagdana Uskrsnuća, uzevši za teme motive iz ruskog korala. Izvagjana uvertura bila je od jakog efekta. Sudjelovanje g.gje Milice Matijević dalo je posebnu važnost ovome koncertu, jer oma imade talenat prave umjetnice. G.gja Matijević proživ- ljuje ono što pjeva i izazivlje iste umjetničke doživ- ljaje u publici, koja je pozorno prati. Šteta je samo što ona više i češće ne pjeva. Tako bi mogla dobro plasirati ono veliko bogatstvo što ga imade u pozna- vanju operne literature. Opetovani frenetični aplauz kao i tri krasne kite cvijeća zasluženo je nagradio uglednu solistkinju. — Kod orhestra se je opažalo da prvi violini nijesu pokazali potpunu muzičku složnost niti su uvijek frazirali u duhu hompozicije. Trebalo je, da se malo više osvrću na dirigenta, osobito kod pratnje g.gje Matijević. Izgjeda da nije bilo dovoljno kušnja. Ovom prilikom ističemo sa zadovoljstvom požritovno prezanje naše Filharmonije oko ga- jenja klasične muzike, koja i sa kulturne strane diže ugled Dubrovnika pred stranim svijetom. Naš grad može se ponositi i Dubr. Filharmonijom i Kur. Orhes- trom, koji svojim «koncertima sile strance, da izjave, kako se ovakove muzike ne čuje ni u jačim centrima Evrope. Gosp. Mo Vruticky, umjetnik i vrstan dirigent, zaslužuje svaku hvalu i priznanje te mu zajedno sa Filharmonijom najiskrenije čestitamo na ovom pravom umjetničkom koncertu i po auktorima i po izvedbi. Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun F1& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat. Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne povraćaju. iki SVUDA! GORNOLADU? NARAVNO OPET SAMO Union: Pregled vanjskih dogagjaja. Revizionizam i Mala Antanta. Ministri vanjskih posala država Male Antante izložili su prije uskrsnih blagdana stanovišta svojih država u pitanju revizije mirovnih ugovora, koje je uvijek na dnevnom redu megjunarodnog političkog života. Dr Beneš je općenito govorio o stanju pitanja revizionizma i teoretično ga rastumačio. Naš ministar Jeftić konkretnije je preci- zirao stanovište Male Antante u ovome pitanju, dočim je Titulescu ponovno očito i bez okolišanja izjavio da revizija znači novi rat. Dr Beneš je izjavio, da postoje zapravo dva stanovišta o revizionizmu, talijansko i ma- gjarsko. Za stanovište ltalije rekao je, da je više teo- retične naravi, u koliko drži da su svi ugovori uopće dakle i mirovni po sebi privremene naravi. Madžarsko stanovište praktične je naravi i sasvim konkretno jer izričito ide za mijenjanjem ugovorima odregjenih gra- nica. Kad se uzme u obzir uske veze što postoje iz- megju Italije i Madžarske onda je jasno, da stanovište Italije nije ništa bolje od madžarskog, jer je Italija ona, koja goji to pitanje u Madžarskoj, dakako ne bez svojih računa. Francuska. Ogorčenje u javnosti sve više raste zbog afere Staviskoga, jer se posvuda dobiva utisak, da policija i sud jednostavno neće da nagju pravoga traga krivcima. Svojim oklijevanjem koje se može rastumačiti samo strahom pred osvetom iramasonske lože, omogućuju, da kompromitirana loža i sva poli- tička ljevica brzo uništava ljudske živote i dokazni materijal samo da zapriječi optužujuća otkrića. Veliku je senzaciju i opravdano ogorčenje uzbudila vijest o umorstvu Louisa Davida, državnog podsekretara Da- lamiera. On je bio pozvan na preslušavanje, pa su ga prije saslušanja našli mrtva u njegovom stanu. Austrija. Nutrnja politička reforma u Austriji brzo napreduje. Uskoro bi imao biti donesen novi ustav sa sistemom korporacija. Na mjesto starih stra- naka, koje su raspuštene, nastupio je domovinski front“ kao jedini pravomoćni politični zastupnik na- roda, uz koji će biti takogjer jedinstvena obrambena organizacija ,Wehrfront“ (obrambeni iront). Kod orga- nizacije ovoga fronta pojavile su se jače neprilike, jer je Heimwehr htio da u njemu zadrži svoju premoć, koju je pokazao u danima revolucije. Heimwehr će sigurno još mnogo poteškoća stvarati Dolliussu dok ovaj bude mogao zadržavati vlast u svojim rukama. Vrijedno je spomenuti, da se je Heimwehr posljednje vrijeme počeo udaljivati od Italije, a sve više simpa- tizovati sa Njemačkom. Prema izjavama nekih prvaka Heimwehr je dosta zagonetan po svoj ideologiji u odnošajima prema katolicizmu te se neki njegovi istak- nutiji pristaše pokazuju dosta protukršćankim. Zlo bi bilo, ako bi se poganska ideologija hitlerizma prenijela i u redove Heimwehra. Konferencija za razoružanje sastala se je na 10 ov. mj. u Ženevi. Kod ovog zasijedanja nije se postiglo drugo osim što se je ustanovilo, da su pre- govori izmegju Pariza i Berlina još u toku. Pregovori izmegju Njemačke i Francuske napredovali suu toliko, štoje Francuska pokazala svoju spremnost da prizna neko barem djelomično naoružanje Njemačke uz stanovite ga- rancije sigurnosti. Konferencija je odgogjena za mjesec dana, pa će daljnji njezin uspjeh zavisiti od pregovora, što će se kroz ovo vrijeme voditi. BILO KUDA