POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br 17. DUBROVNIK 25 Travnja 1934. as Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo, God. XVI. Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Pravo lice rotarijanstva. Na nekidašnje pisanje ,Hrvatske Straže“ o uskim vezama izmegju rotarijanstva i masonerije, odgovorio je mason dr. Kujundžić, auktor rotarskog ,Katekizma“ jednim pamfletom, u kojemu na sasvim nekvalifikovani način napada Katoličku Crkvu, ali ne poriče tvrdnju, da je rotarijanstvo sjemenište“ za masonske lože. To gosp. dr. Kujundžić niti itko drugi od rotarijanaca ne može da učini, jer postoje rotari klubovi, čiji su članovi samo masoni (u Londonu), a i kod nas ih imade, koji su osnovani od masona, po nalogu jedne ili druge lože, Dr Kujundžić rotarijanac i poznati mason vrlo je zgodno stavio u vezu dva pokreta, masonstvo i rotarijanstvo kad je rekao: Slobodno zidarstvo, kao jedna velika svetska organizacija baš zbog ljubavi prema bližnjemu i bratstvu celoga sveta nailazi u Rimu na anateme i progonstva. Pa i maše Rotarstvo, koje je pre neki dan okupilo oko sebe prestavnike američke, engleske, nemačke, italijanske, madžarske nacije, a da ne spominjemo braću Slovene, Čehe i Bugare, vršilo je tih dana izmirenje megju narodima, obezbegjujući tako podlogu opštega svetskog mira. Ali to se nekima ne dopada... Rotarijanstvo dakle ima kao i masonstvo jednu te istu ,etičku“ bazu; isti im je cilj za koji rade: bratstvo cijeloga svijeta, izmirenje megju narodima, ljubav prema bližnjemu, humanitet, koji se propagira kod rotarijanaca na zajedničkim večerama. Da je masonski humanitet zaista prav i ,nepri- kosnoven“ dokazale su razne ,patriotske“ i , nacionalne“ afere, osobito posljednja sfera varalice Staviskoga u Francuskoj i sva ona ubojstva, koja su iz ,ljubavi prema bližnjemu“ izvršena sigurno za. to, da se mobezbedi podloga opšteg svetskog mira.“ Masonka ljubav prema bližnjemu pokazala se je u Francuskoj god. 1903 i 1904, kada su č. Sestre izbačene iz institucija, u kojima su posvećivale sve svoje snage požitvovnom njegovanju bolesnih, neiz- lječivih, starih i osirotjelih ? Masonerija valjda radi na mmoralnom i materijalnom poboljšanju čovječanstva“ kad laicizira škole i onemogućuje predstavnicima Crkve vršenje vjerske obuke. Megjusobna snošljivost, što je toliko pripovijedaju ,braća“ provela je u Francuskoj, Španjolskoj, Meksiku i dr. rastavu Crkve od države i zaplijenila dobra namijenjena za bogoslužje, dobrot- vornost i pomaganje bližnjega. Slobodu savjesti, o kojoj vole masoni da pričaju ilustrirao je vrlo zgodno francuski general Castelnau, poznati patriota, kad je nedavno u ,Echo de Paris“ dobacio iavno u lice Ve- likog Orijenta: Zaboravio si ma oficire, koji nijesu mogli avancirati niti biti odlikovani samo zato, jer su pratili svoje žene u crkvu a i jer su povjeravali svoju djecu ,jezuiteriji“. Iz uske veze u koju stavljaju prvaci masona (& la Dr Kujundžić) rotarijanstvo sa masonerijom, pro- izlazi, da su ovo ,etičke ideje“ koje treba da vodei rotarsku organizaciju. Opravdano se stoga može zaklju- čiti, da će rotarijanstvo, kao pokret onih što dolaze, postignuti iste ako ne još veće uspjehe na provagjanju ljubavi prema bližnjemu i humaniteta po uputama masonske ,breće“, koja tako zauzetno vrše dužnost iskusnih“ tutora mladih i ,aktivnih“ rotary klubova. Odlazak i dolazak željeznice. Po novom voznom redu, koji je stupio u krepost 15 maja o. g. vozovi dolaze u Gruž na 20:35, 4:40 8:30 i 10:15. Ovaj zadnji je ubrzani voz. Vozovi Odlaze iz Gruža u 6:00, 11:25, 23:35 i 19:10. Ovaj zadnji je ubrzani voz. Prevozna cijena za ubrzane vozove jednaka je cijeni putnič- kih vozova. Hllššlmmm=====-- # Kod čišćenja zuba uvijek pomaze | Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Iz Vatikanskoga Grada. Sveti Otac Papa Pijo XI. odlikovao je ovih dana poslanika naše države kod Svete Stclice, g. dr. Jevre- ma Simića, ordenom Velikog Križa Reda sv. Grgura Velikoga. Odlikovanje mu je predao Državni Tajnik Ni. Uzoritost kardinal Eugenio Pacelli. — U nedjelju, na 15 o. mj. služio je Sveti Otac tihu sv. Misu u ba- zilici sv. Petra, kojoj je prisustvovalo nekoliko stotina talijanskih alpinaca, — Pripreme za internacionalni euhar. kongres u Buenos-Aires u punom su toku. Do- sada se je prijavilo nekoliko kardinala te mnoštvo nadbiskupa i biskupa iz svih država svijeta. Argentinska vlada izići će ususret kongresistima velikim olakšicama, Glavni Odbor je organizovao molitve po cijelom ka- toličkom svijetu, — Dekretima sv. Kongregacije de Propaganda Fide ustanovljen je Apostolski Vikarijat u Liberiji čijim je biskupom imenovan Mons. Collins, Ujedno je imenovan biskupom u Rancki (Indija) isu- sovac O. Oskar Sevrin. — Svoju 25-godišnjicu mis- ništva proslavio je o Uskrsu papinski Prelat Mons. dr. Gjuro Magjerec, rektor hrvatskog nacionalnog zavoda sv. Jeronima u Rimu. — Sv. Otac Papa Pijo XI pos- tao je članom karitativnog društva ,Bijeda“ u Mrko- njićgradu u Bosni i poslao svoju pomoć. — Španjol- skom kardinalu Petru Segura y Saenz umrla je majka na 10 o. mj. u Madridu. — Društvo sv. Vinka Paul- skoga u Americi potrošilo je kroz prošlu godinu oko 6 milijona dolara u razne dobrotvorne svrhe. — Za Uskrs je posjetio sveta mjesta u Palestini General Franjevačkog Reda O. Leonard Bello. — U Jeruzalemu je umro O. Aleksije Mallon D. I., rektor tamošnjeg Bibličnog Instituta. — Maestro Lorenzo Perosi kom- ponira.,Veni Creator“ koji će se. izvesti prvi put kod papinog pontifikala na Duhove o. g. Kulturne vijesti. Isusovac Couvas postao je članom meksičke aka- demije nauka radi velikog znanstvenog poznavanja jezika. Taj je izbor upekao meksičku bezbožnu vladu. Obraćenje. Urednik madridskog bezvjerskog dnevnika ,El Heraldo“ Simon Valdavielso, jedan od glavnih pobornika španjolskog socijalizma, obratio se je i opozvao svoje zablude. Dokinuta koedukacija u Austriji. Austrijska vlada je dokinula skupni odgoj dječaka i djevojčica u sred- njim školama. Dojduće školske godine neće više biti mješovitih razreda. Kulturni film u kinima u Rumunjskoj. U Ru- munjskoj je izišla naredba, prema kojoj će od 1. maja unaprijed svaki kino biti obvezan da dnevno prikaže 600 met. kulturnog filma. Prema istoj naredbi mladež ispod 18 godina smije posjećivati samo kulturne fil- move, a nedjeljom i praznicima poslije 8 sati na večer smiju se prikazivati samo kulturni filmovi. Ekspedicija ,Čeljuskina.“ Na 13 o. mj. nakon dva mjeseca napornog rada, spašeni su posljedni čla- novi ekspedicije ledolomca ,Čeljuskina.“ U noći 13/Il poslao je vogja ekspedicije prof. Šmidt u Moskvu SOS za pomoć, jer su ledeni blokovi stisli najprije a onda zgnječili brod, koji je malo kasnije i potonuo. To se je dogodilo u Sjevernom ledenom moru u Beringovu zaljevu. Članovi posade (91 na broju) te 10 ženskih i dvoje djece spasili su se na ledenu ploču, na kojoj su napravili šatore od stvari što su ih spa- sili sa potopljenog broda. Tu su u velikoj studeni čekali u velikom strahu na spasenje, koje je izvršeno zaslugom hrabrih i požrtvovnih ruskih avijatičara, u prvom redu Molotova. Špašenici su mnogo ispatili, osobito vogja prof. Šmit, koji je konačno ovih dana i umro. Vlasnik — izdavač — Urednik: Antun FI&č — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat. Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne povraćaju. Zajmove na vrijednosne papire, na uložnice velebanaka, na državne obliga- cije, kao i njihovu Kupnju i prodaju obaviće najbolje i najkulantnije putem ovlaštenog bankovnog zastupnika I. KRAUT, Zagreb, lica 28. |. kat. dvor. zastupnik Pučke Štedione, Svim upitima priložite Din. 3-— u markama. Pregled vanjskih dogagjaja. Pitanje megjunarodne saradnje vrlo je važno osobito danas, kada se, kako izgleda, sve više udaljuju osobito neke države od načela, koja su vodila dr- žavnike kod sklapanja mirovnih ugovora nakon svjet- skoga rata. Ovih su dana naglasili potrebu internacic- nalne saradnje bivši engleski ministar Chamberlain i talijanski premier Mussolini. Engleski je političar istaknuo, kako je apsolutno potrebno, da svi evropski narodi budu jedinstveni i garantiraju obranu ma kojeg člana Društva Naroda za slučaj napadaja. Ovo je na- glasio u prvome redu za to, što u današnjoj engleskoj vladi postoji jaka struja, koja bi htjela da se Engleska dezinteresuje za ono što se dogagja na kontinentu, — Mussolini je s druge strane podvukao, u razgovoru sa dopisnikom ,New York Times,“ kako Italija ima svoje stanovište u pitanju internacionalne saradnje. Po nje- govu mišljenju treba da .se najprije pojedine susjedne države sporazume megjusobnim ugovorima, jer je tek onda moguća prava i iskrena megjunarodna saradnja, Govorio je takogjer o ratu i kategorično izjavio, da nema danas nikakove pogibelji za rat. Čuje se, rekao je, po koja prijetnja, jer su ekonomske prilike pone- kuda nesnosljive, ali nema volje ni u koga da ratuje. Španjolska. Ovih je dana opet došlo do rekon- strukcije vlade, jer su demisionirali ministri pravde i prosvjete. U Cortesima je primljen zakon za amnestiju. U Valenciji i u provinciji proglašeno je opsadno stanje. Bugarska. Mušanov, predsjednik vlade i ministar vanjskih posala posjetio je Pariz i tom prilikom imao više razgovora sa franc. ministrom vanjskih posala Barthou-om. Prema vijestima, što su ih neke bugarske novine primile iz Pariza, radi se o novom balkanskom paktu, u koji bi stupila i Bugarska. Sa tim novim nacrtom pakta slaže se takogjer Jeitić i Titulescu. Čehoslovačka. Mi smo već izvijestili, kako se najozbiljnije radi na stvaranju jedinstvenog katoličkog bloka u Čehoslovačkoj. Ovim se pitanjem bave svijet- ske i naše novine pak je tom prilikom napisano ne- koliko članaka o katolicizmu u ovoj slavenskoj državi. Važno je za nas osobito, što se je praški dopisnik beogradske ,Politike“ u broju od 18 o. mj. vrlo dobro izrazio o katolicizmu u Čehoslovačkoj i podvukao, kako su katolici bili prvi koji su prihvatili i nastavili rad oko stvaranja te izgradnje nacionalne države, Govoreći o borbi, koju je katolicizam u Cehoslovačkoj morao da izdrži sa novoosnovanom nacionalnom crkvom, ističe, kako taj pokret nije uspio, ma da je u početku izgledao veoma opasan. Rusija. Rumunjski list ,Patria“ od 12 o. mj. donosi: Stanovnici sela ma rumunjskim obalama Dnjestra slavili su u noći 7. i 8. o. mj. svečanim na- činom Uskrs, po obredima pravoslavne crkve. Za vrijeme ceremonija pod vedrim nebom mogli su vidjeti, da se na sovjetskoj strani, na obali rijeke, sakupilo na tisuće vjernika, koji su izašli iz kuća i na koljeni- ma prate molitve i pijev na drugoj obali. Ali nije dugo trajalo, kad im se pred očima pružio strašan prizor, Vidjeli su čete vojnika, koji su raspršali narod upotrebom mitraljeza, masakrirajući na taj način ne- koliko stotina vjernika, koji su još klečali. I to je u znak poštovanja vjerske slobode o kojoj je Litvinov govorio američkoj vladi. HRERRENEIszIN—NID%Ezm=mmro LIT smcovKALODONT MRRRRA ALAT