POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br 18.
DUBROVNIK 2 Svibnja 1934.
Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo,
God. XVI.
Narodna Svijest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava: kod Dubrovačke Hrvatske iliškare.
ia
Kulturne prilike u Njemačkoj
Najnoviji kulturni pojavi u Njemačkoj svraćaju
pažnju svega svijeta. Narodni socijalisti, kao prije
boljševici i fašisti proglasuju svojom glavnom i te-
meljnom zadaćom da csvoje cijeloga čovjeka; hoće
da mu izmijene mentalitet i svo čuvstvovanje; idu za
tim, da ga uzgoje po svojem kalupu. Ono što je
počelo hitlerovskom diktaturom još nije zaključeno i
dovršeno.
U njemačkom kulturnom životu vrše sve jači
upliv radikalno raspoloženi elementi. Zato su tako
česti konilikti izmegju narodnosocijalističnih krugova
i dvaju glavnih konfesija u Njemačkoj, katoličke i
protestanske. Još od prošle godine opažaju se u pro-
testanskoj crkvi očite pukotine. Reformirana crkva,
koja u vjerskom i organizacijskom pogledu nije tako
čvrsta kao Katolička neprestano je u pogibelj da se
uzdrma u temeljima, kad se trese politično i socijalno
ilo, na kojem je sagragjena. Hitlerovska ideologija
neprestano udara baš na protestansku crkvu i prouzro-
kuje zbunjenost megju svećenstvom. Nauka o rasi,
koja je protivna kršćanstvu, načela mržnje i duhovnog
ropstva, pokušaji vjerskog oslanjanja germanizma na
moderno poganstvo, sve to zbunjuje vjernike i pri-
pravlja raskol, koji je dobio prvi jasni oblik u crkve-
noj diktaturi hitlerovskog državnog biskupa Millera.
Ta diktatura nailazi na otpor. Danas imaju protestanti
organizovanu opoziciju, kojoj je na čelu pastor Him-
meler, bivši komandant podmornice, kojemu u nacijo-
nalnom pogledu ne može niko da prigovara.
Katolički su se crkveni krugovi u početku zado-
voljili taktikom čekanja te su se uzdali u -akciju pod-
“kancelara von Papena, koji je zaista nastojao, da
spriječi konfesionalne borbe ali do danas nije uspio.
Hitler se još u svojoj knjizi ,Mein Kampi“ zauzimao
za vjerski mir a izgleda, da ni danas nije promijenio
svojeg stanovišta. Ali sporazum izmegju Vatikana i
njemačke vlade nije mogao ukloniti jake nesuglasice
koje su nastale radi pogrešne ideologije radikalnog
krila hitlerovaca. Napetost postaje sve to veća i svi
znaci kažu, da je vodstvo katoličkih Njemaca spremno,
da se najodlučnije usprotivi svakoj odluci vlade, koja
bi imala protukatolički značaj. Dovoljan dokaz velikih
nesuglasica pruža činjenica, da katolički biskupi jedno-
glasno osugjuju pretjerano naglasivanje rasnoga mo-
menta i zabacuju zakon o sterilizaciji i ostale odredbe
za koje hitlerizam veli, da su donesene za podignuće
i zaštitu ,njemačke rase.“
Prema tome svi znaci maviještaju kulturni boj.
Jedino što bi ga moglo osujetiti jest upliv kancelara
Hitlera, koji se još nije lično izjasnio u stvari. Sa-
dašnje stanje u Njemačkoj podsjeća mas na doba,
kada je poznati Bismarck (1873/74) u cilju ,učvršćiva-
nja ujedinjene Njemačke“ zaveo boj sa Crkvom. Tada
su počeli dolaziti tako zvani majski zakoni, kojima je
država dirala u prava Crkve i svećenstva, te raspu-
stila crkovne redove i druge njima slične kongregacije.
I danas hcće radikalna hitlerovska struja da ide istim
putem; štaviše ona ide i dalje jer hoće da se nje-
mački narod odreče svoje tisućljetne kršćanske du-
hovne strukture a prihvati novi oblik modernog po-
ganstva, Zaista fantastična zamisao. I čim je fanta-
stičnija tim će se teže moći realizovati, bude li samo
cio njemački narod jednodušuo kompaktno i ustrajno
pokazao svoj otpor. Što se pak tiče borbe sa Kato-
ličkom Crkvom to valja da znade hitlerizam i svaki
drugi njemu slični pokret, da je to tvrda kost, koja
je zadala glavobolje Bismarcku, pa će je, uvjereni
smo, dati i hitlerizmu u Njemačkoj, ako to ovaj u
pravo vrijeme ne uvidi i ne stavi se na pravi put.
ITO pasta za zuhe je najholja.
za [laoćale
obratite se
stručnom optičaru
Izlazi svake Srijede
MA broj Din. 1.50
arko Galjuf
ca smrti dubrovačkog humaniste.
16. veljače 1834. umro je u Novi (Italija)
najznatniji latinski improvizator svih vremena, naš
Marko Faustin (Baldo, Eranjo) Galjuf (Gagliuifi),
koji se rodio u Dubrovniku dne 15. veljače 1765. Po-
tekao je iz stare gradjanske porodice dubrovačke, koja
se zapravo zvala Ivanović, Sa šesnaest godina stupi u'
red Pijarista, u osamnaestoj godini posta članom rim-
ske ,Arkadije“ i kao takav dobi ime ,Chelintus Epi-
roticus“, a sa dvadeset godina bijaše već učitelj retc-
rike, najprije u Urbinu, a dvije godine kasnije u Rimu
Kako je znao i irancuski, posta u kratkotrajnoj rim-
skoj republici god. 1798. tribunom, no još prije svršetka
te republike preseli se u Genovu, gdje ga dopade
mjesto kod poslanstva nove ligurske republike u Pa-
rizu, a potkraj god, 1803., postade profesorom govor-
ništva i bibliotekarom sveučilišta u Genovi. Pošto je
već sada kao zreo čovjek postigao doktorat prava,
bude god. 1810. imenovan profesorom gradjanskoga
prava, da tumači Code Napolćon. U doba političke
reakcije poslije Bečkoga kongresa god. 1815. izgubi
tu službu, pa je šesnaest godina provodio život, naj-
više na putovanjima po gradovima ltalije, Švicarske i
Njemačke, pojavljujući se u odličnim društvima kao
izvrstan latinski improvizator, kojemu se svatko s pra-
vom divio. Od sardinskoga kralja Karla Alberta dobi
god. 1831. nazad mjesto bibliotekara u sveučilištu u
Genovi, pa je u tom zvanju i umro. Književni je nje-
gov rad: više latinskih i talijanskih govora i jedan
francuski; neko 200 latinskih natpisa, koje je znao
sastaviti vrlo vješto ; veliki broj latinskih pjesama, koje
ugledaše svijetlo u različitim prigodnim spisima i no-
vinama; rasprava De fortuna linguae latinae, u kojoj
dokazuje, da je latinski jezik najzgodniji, da se njime
služe svi učeni i obrazovani ljudi na svijetu. Pjesme
se njegove dijele na ,carmina meditata“ t, j. takove,
što bi ih sastavio promišljajući, i ,carmina extempo-
ranea“ t, j. improvizirane. Posljednih se sačuvalo ne-
koliko stotina.
Od prve vrste pjesama najljepša mu je ona,
koja imade natpis ,Navis ragusina“, a sastavljena je
za neku svetkovinu u Gružu god. 1819., jer se u njoj
slavi Dubrovnik, sjajna njegova prošlost i nekoliko si-
nova njegovih, prvaka novolatinske književnosti, Izbor
najboljih pjesama priredio je on sam i zajedno s onom
raspravom o latinskom jeziku štampao u Turinu god.
1833. Natpise pak njegove pribrao je i štampao god.
1837. u Alessandriji (Italija) djak i potonji prijatelj
njegov I. A. Scazzola, koji je mnogo cijenio dar i
okretnost ovoga latinskoga pjesnika i govornika. O
ovom Galjufu pisao je kod nas pokojni Gjuro Korbler
god. 1912. u 194. Radu Jugoslavenske Akademije. Više
mu pažnje posvećuju u ltaliji. Njegov život i rad lijepo
je prikazao Giovanni Gianin god. 1927. u Archivio
storico per la Dalmazia pod ispravnim naslovom: Un
insigne latinista Raguseo ingiustamente dimenticato.
Premda je živio u tudjini (ali nije nikada zaboravio
na svoj rodni kraj), zaslužuje ovaj slavni pjesnički
improvizator iz Dubrovnika naše sjećanje prigodom
stogodišnjice smrti.* N. Žic.
* Prenosimo iz ,Obzora“ od 17. IV. 1934.
12715 katoličkih misionara na svijetu. Prema
najnovijoj statistici koju je izdalo Društvo za širenje
vjere, broj katoličkih misionara iznaša 12715; re-
dovničke braće ima 4919, časnih sestara 30756. Ve-
lik je takogjer broj urogjenika koji rade na njivi G.:
njihovih kateketa i uopće pomoćnika u misijama ima
73815. I ako Francuska ima 37 milijona katolika,
dakle 10% čitavog broja katolika, ipak je najviše
francuskih misjonara i to 36 od svih misjonara.
NIKO BOGDAN
Dubrovnik
Vlasnik — izdavač Urednik: Antun FIč — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gi. Ružier) Dubrovnik 2.
Rukopisi se ne PO
Zajmove
na vrijednosne papire, na uložnice velebanaka, na“državne obliga-
cije, kao i njihovu
Kupnju i prodaju
obaviće najbolje i najkulantnije putem ovlaštenog [bankovnog
zastupnika
I. KRAUT, Zagreb, llica 28. |. kat. dvor.
zastupnik Pučke Štedione,
Svim upitima priložite Din. 3:— u markama.
Pregled vanjskih dogagjaja.
Posjeti iranc. ministra Bartou-a obavljeni ovih
dana Londonu, Varšavi i Pragu svratili su pozornost
evropskih političkih krugova, jer se je radilo o učvršći-
vavju veza izmegju Francuske i Poljske te izmegju
Poljske i Čehoslovačke. Poljska u posljednje vrijeme
mnogo radi oko toga da ostane velesilom. s kojom
treba da računaju ostale velevlasti kao sa državom,
bez koje se ne smiju riješavati politička pitanja koja
se odnose na jednu ili drugu državu u Evropi.
Španjolska. Lerroux-ova vlada je demisionirala,
što je bilo prirodno očekivati, jer je ona bila sasvim
neprirodna tvorevina koja je htjela združiti masonske
radikale sa desničarskim katolicima. Nakon mnogih
napora uspjelo je sastaviti novu vladu dosadašnjem
ministru financija Sampeu. Ni ova vlada neće biti
duga vijeka jer je u glavnom ista kao i dosadašnja.
Španjolska bez sumnje ide ususret novim unutrašnjim
zapletajima. Masoneriji i njezinim saveznicima je do
toga, da se raspusti 'sadašnji parlamenat i provedu
novi izbori, koji bi imali da omoguće većinu revolu-
cionarnim kulturkempferskim elementima.
Čehoslovačka. Na 26. o. mj. umro je u 82.
godini u Pragu bivši nadbiskup dr. František Kordač,
Studirao je u Germanicumu u Rimu. God. 1919 ga
je papa imenovao praškim nadbiskupom, ali je zbog
bolesti god. 1931 odstupio. Napisao je nekoliko filo-
zofskih i teoloških djela.
Austrija. Na 1 o. mj. primljen je u bečkom
parlamentu novi austrijski ustav. Skoro će biti potpi-
san konkordat koji će urediti odnošaje Austrije sa sv.
Stolicom.
Kina — Japan. Nedavno je ozlovoljilo Japan što
je Kina dobila zajam od Amerike koji se ima utrošiti
za nabavku predmeta oružanja. Japan je u tome vidio
umiješavanje izvanazijatskih država u pitanja azijske
politike i naglasio je načelo: Azija azijatskim naro-
dima, što zapravo znači: u Aziji je Japan onaj koji
ima da vodi glavnu riječ.
Njemačka — Rusija. Sovjetska vlada predlagala
je njemačkoj vladi potpis zajedničkog protokola, koji
bi imao osigurati nezavisnost baltičkih država; ujedno
je dala razumiti da bi takav sporazum mogao ugodno
uplivati na odnošaje izmegju Moskve i Berlina. Nje-
mačka je vlada ovaj predlog odbila.
Francuska — Rusija. Načelnik franc. generalnog
štaba general Gabelin primio je poziv od sovjetskog
komesara za vojsku Vorošilova, da sa brojnom prat-
njom visokih oficira prisustvuje velikim sovjetskim
manevrima u Ukrajini.
Vatikanski Grad. Sveti Otac Papa Pijo XI da-
rovao je 30.000 dinara kao pomoć za od poplave na-
stradalo pučanstvo u Sisku. Ova je svota poslana
preko Apostolske Nuncijature zagrebačkom nadbiskupu
dru Baueru, da je podijeli postradalom pučanstvu.
Putovanje Mušanova predsjednika bugarske
vlade u inozemstvo naročito u Rim i London tumače
posljedicom Suvichevih razgovora u Londonu te se
misli, da je to u vezi sa politikom što je vodi Italija
obzirom na uregjenje Podunavlja, a u smislu nedavnog
rimskog protokola.
Konferencija za razoružanje ponovno je od-
gogjena jer pregovori izmegju Berlina i Pariza nijesu
skoro ništa napredovali.