POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br 19. DUBROVNIK 9 Svibnja 1934. s Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo, God. XVI. Narodna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Austrijski konkordat U Beču je isti dan kad je prihvaćen i proglašen | novi ustav ratificiran i konkordat sa svetom Stolicom. U tome činu gleda austrijska i megjunarodna javnost značajan dogagjaj, koji govori o tome, da najstarija vlast ia svijetu i najuglednija diplomacija priznaje novu austrijsku republiku. Poput Mussolinija i Hitlera i Dr Dolliuss je najprvo tražio priznanje od Svete Stolice. Vrlo je karakteristična činjenica, da svi novi autorita- tivni režimi, koji imaju izgled na uspjeh nastoje do- biti neke vrsti priznanja od svete Stolice, kao legiti- maciju pred svojim podanicima, kao i pred megjuna- rodnom javnosti. Prilikom ratifikacije konkordata izmijenili su go- vore Apostolski Nuncij Msgr Sibilia i predsjednik re- publike Dr. Miklas je posebno istaknuo, da je prvi akt nove austrijske republike da ratificira konkordat ,koji prije svega uregjuje pitanja koja se odnose ma za- jedničko dobro Crkve i Države“. Miklas ističe da je to poslije 80 godina prvo potpisivanje konkordata i zah- valjuje Bogu što je baš on mogao potpisati taj kon- kordat, u kojem vidi majčvršću stijenu u izgradnji nove Austrije. Osim njega dao je izjavu i ministar Dr Schusnigg, || koji je uz Dra Dollfussa vodio pregovore o zaključenju :| konkordata. .On je istaknuo, da novim konkordatom Crkva dobiva mnogo više slobode nego dosada. Kao specijalitet ovog konkordata istaknuo je važne ustanove o bračnom zakonodavstvu, po kojemu država priznaje nadležnost crkvenih sudova i na taj način se uspos- tavljaju uski odnosi izmegju crkvenog i civilnog brač- nog prava. Prvim članom Crkvi se priznaje pravo vršenja službe, izdavanje odredaba i naredaba u okviru nje- zine kompetencije, kao i zaštita od strane države pred- stavnicima Crkve. Sveta Stolica uživa punu slobodu u saobraćaju sa biskupima, a takogjer i biskupi u sa- obraćaju sa vjernicima. Drugi član priznaje Crkvu kao osobu javnog prava. Njezine institucije koje su po ka- nonskom pravu pravna lica, uživaju tu povlasticu i | prema državi. Treći član govori o granicama crkvenih pokrajina. — Konkordat priznaje sadašnje stanje. Even- tualne izmjene izvršit će se sporazumno, ali manje promjene mogu se vršiti i bez privole države. Naredni članovi govore o imenovanju biskupa i odgoju klera. Biskupa imenuje Sveta - Stolica. Imena kandidata postavlja vladi, koja ima pravo političkog prigovora u roku od 15 dana. Kod pregovora ima se održavati stroga tajna. Glede odgoja klera Crkva je posve slobodna i provodi apostolsku konstituciju ,Deus scientiarum Dominus“. Rimski naslovi se priznaju. Profesori teologije na državnim školama imenuju se samo uz pristanak crkvenih vlasti, Ako Crkva zatraži, da neki profesor bude maknut vlada će to odmah provesti. — Što se tiče obuke vjeronauka nju vrše izaslanici crkvene vlasti. Posebno će se urediti kako bi se proširio opseg dosadanje vjeronaučne nastave. Vjeronaučna obuka je obligatna, a nastavnike plaća država. Udžbenike i nastavni program odregjuje Crkva. Crkva i redovi imaju pravo osnivati škole, koje imaju pravo javnosti u koliko se prilagode postojećim škol- skim zakonima. Što više dobro posjećivane katoličke škole imaju pravo na novčanu potporu od države, Nastojat će se oko ojačanja katoličke konfesionalne škole. Član sedmi govori o bračnom zakonodavstvu. Država priznaje crkveni brak. Priznaje i eventualna poništenja braka. Bračni sporovi podležu crkvenom sudu. Vojnog biskupa imenuje sveta Stolica uz prista- nak vlade. Država priznaje kao zapovjedane blagdane sve | nedjelje, Novu godinu, Tri kralja, Uzašašče, Tijelovo, imi prije nego što je\eTof | Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 sv. Petra i Pavla, Uznesenje, Svi sveti, Bezgriješno začeće i Božić. Redovi se mogu slobodno osnivati i djelovati u skladu sa kanonskim pravom. Starješine imaju biti austrijski državljani. Član jedanaesti i naredmi članovi odregjuju ma- terijalne odnose Crkve i države. Država pruža pot- pore biskupima, župnicima, kao i njihovim pomoćni- cima i katehetama. Glavnice i zgrade ostavljaju se na uporabu u crkvene svrhe. Svećenik ovlašten od biskupa ima pravo pristupa u bolnice i kaznione. Ispovjedna tajna je zajamčena i od suda. U slučaju da protiv svećenika sud provede istragu ima se istražni materijal dostaviti biskupu. Uapšeni svećenik ima pravo na doličan postupak. Sve- ćenička i redovnička odijela zaštićena su. Prekršaji se kazne kao i zloporaba vojničke uniforme. U zaključnim odredbama se istlče, da svi zakoni i odredbe, koji su u sukobu sa odredbama konkor- data gube snagu. One eventualije, koje nisu unesene imaju se tretirati prema propisima kanonskog prava. U Dodatku su uglavljeni različiti detalji. Nas po- sebno zanima ovaj: Posebno se odregjuje, da kon- fesionalne škole u Burgenlandu zadržavaju pravo jav- nosti. — Ta odredba se odnosi na škole gradišćanskih Hrvata, koje imaju hrvatski nastavni jezik, pa te škole predstavljaju najbolje sredstvo za očuvanje narodnosti naših sunarodnjaka u Austriji. Te garancije su sada, eto, zaštićene i jednim megjunorodnim ugovorom. Član XIV. konkordata govori o slobodi i radu katoličkih društava. U dodatku se u tome govori po- tanje. Tamo se izričito naglasuje sloboda rada u društ- vima Katoličke Akcije. Što više država. će pružit. potporu katoličkim omladinskim društvima, a u onim društvima, koja osnuje država, posebna će se briga voditi oko vjerskog uzgoja i vršenja dužnosti, Katolička štampa u obrani katoličke nauke neče biti podvrgnuta nikakovim ograničenjima. Prema svemu ovome austrijski konkordat postaje jedan od najpovoljnijih konkordata uopće, te će na temelju ovog konkordata Crkva imati široke mo- gućnosti rada. Pregled vanjskih dogagjaja. Odnošaji izmegju Francuske i Italije razvijaju se u smjeru poboljšanja tako da se opravdamo može predvigjeti skori sporazum izmegju ovih dvaju velesila u pitanju uregjenja Podunavlja. Francuska zastupa stanovište, da je riješenje srednje - evropskih problema moguće samo uz zajedničko sudjelovanje sa Italijom. U fome smislu nastojao je Barthou da prikaže situa- ciju kod nedavnog posjeta u Pragu što je imalo za posljedicu, da se je s time sprijateljio i Prag pak se sada očekuje da će posjetiti Rim naprije Barthou, a zatim dr. Beneš. Karakteristično je ipak, što se ističe, da u pitanju riješavanja Podunavlja ima Čehoslovačka poseban položaj. Važno je pitanje, hoće li se spora- zumiti Prag sa Rimom, jer dr. Beneš zastupa Malu Antantu, u kojoj je i Jugoslavija, a svak zmade, da imade stanovitih spornih točaka izmegju naše države i Italije. i Rusija — Mala Antanta. Računa se, da bi u najskorije vrijeme imalo slijediti priznanje Sovjetske Rusije od strane Male Antante. Koncem ovoga mje- seca sastat će se Titulescu sa Litvinovom u Ženevi i tu će se zaključiti pregovori. Pitanje Besarabije skinut će se s dnevnog reda nakon zaključenja Konvencije o definiciji napadača. Pregovori za konkordat uskoro će započeti izmegju Španjolske vlade i Vatikana. Nova vlada do- Vlasnik — izdavač Urednik: Antun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gi. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne povraćaju. bila je jaku većinu sa 217 protiv 47 glasova. Pred- sjednik Samper izjavio je, da njegova vlada nastavlja na izvršenju programa dosadašnje vlade, pa kao što je izglasan zakon o potpori kleru i o amnestiji tako su pripremljeni putevi za sklapanje konkordata sa sv. Stolicom. Austrija. Prigodom proglašenja novog ustava na 1. o. mj. bila je cijela Austrija_u svečanom raspolo- ženju, osobito Beč. Po svim crkvama bio je ,Tebe Boga hvalimo.“ Isti je dan ratificiran konkordat iz- megju ,Austrijskog Saveza“ (tako će se po novom ustavu zvati dosadašnja Republika Austrija) i Svete Stolice. Tom prilikom izmijenili su megjusobne brzo- jave kardinal Pacelli, državni tajnik Nj. Svetosti i dr, Dolliuss, savezni kancelar. Njemačko - Francuski odnošaji se ne poboljša- vaju. Debata u pitanju razoružanja još je uvijek daleko od bliženja dvaju dosta oprečnih stanovišta. Tu opreku još je više potvrdio nedavni govor von Neuratha pred prestavnicima njemačke štampe. Tu je on naglasio da je Njemačka spremna za sporazum, ali da ne trpi više ultimatuma. Njemačka ne dozvoljava, da njezina sigurnost i sudbina zavisi od drugih država (misli na Francusku), nego hoće da slobodno odlučuje i sudje- luje u akciji za pacifiziranje Evrope. Njemačka. Ovih dana posjetili su Njemačka, posebnim avionom, von Hindenburg, naši novinari. Nakon što su prisustvovali u Berlinu, na 1. o. mj. nacionalnoj svečanosti, posjetili su spomenik neznanog junaka i položili vijenac. Predstavnik beogradskog Vremena“ rekao je tom prigodom: ,Za vrijeme svjetskog rata bili smo protivnici, ali ne neprijatelji. Polažemo vijenac kao znak poštovanja tebe i tvoje nacije.“ Vatikanski Grad. Sutra, na Spasovo, bit će proglašena je blženim Časnog Sluge Božjega Petra Re- nata Rogue mučenika, svećenika Misijske Kongregacije (Lazarista). Sv. Otac Papa Pijo XI sići će poslije podne u Baziliku sv. Petra, da iskaže čast i štovanje novom Blaženiku. Japan — Engleska. Pošto se nije došlo do sporazuma o izvozu japanske tekstilne robe doći će do carinskog rata izmegju Engleske i Japana. Palestina. Posljednje vrijeme opaža se naročito gibanje kod Arapa koje daje naslućivati, da se radi o većoj panarapskoj akciji, osobito nakon umorstva vla- dara države Jemena na Crvenom moru. Ova akcija ide za tim, da oduzme i Palestinu ispod engleske vlasti. Ovo pitanje uvelike zabrinjuje Englesku, jer joj je Palestina glavni prelaz u Iadiju. Francuska. Što smo predvigjali to se i dogagja. Na aferu radikalsko- masonskog pronevjerenja Sta- viskoga sve više pada veo zaboravi i javnost francuska i svjetska vodi razmjerno još malo računa o krvavoj rani, što ju je morao da pretrpi francuski sitni ulagač. To su kobni uspjesi tajne masonske organizacije, koja je vješta u svemu, a najviše u zataškavanju velikih ,Nacionalnih* afera. Trgovački ugovor sa Njemačkon potpisan je u Beogradu na 3 o. mj. nakon pregovora što su se vodili u Beogradu i Dubrovniku izmegju naše i nje- mačke delegacije. Istovremeno sa trgovinskim ugovo- rom zaključen je sporazum o putničkom saobraćaju kao i konsularni sporazum. Privremena primjena ugo- vora odregjena je za 1 lipnja 1934 god. Čehoslovačka. Nutrnje prilike u državi sve više se konsolidiraju. To se je moglo zaključiti iz nedav- noga govora dra Beneša u Užhorodu, gdje je jasno i i javno kazao, da će Čehoslovačka Republika dati au- tonomiju Podkarpatskoj Rusiji. Ni vogju Slovaka Mons. Hlinku ne smatraju više protudržavnim elementom zato što traži autonomiju u okviru države. ZasuacovKALODONT i SEEL