POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 20.
DUBROVNIK 16 Svibnja i934, MF"
Narodna
Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
God. XVI.
Svijest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Dubrovnik ponos
U nedjelju, dne 13 o, mj. stigla je u 8 sati jut-
rom iz Splita u Gruž, parcbrodom ,Prestolonasljednik
Petar“ veća grupa senatora i narodnih poslanika (oko
200) na čelu sa predsjednikom Senata dr, Tomašićem
i predsjednikom Narodne Skupštine dr. Kumanudijem.
Pred parlamentarce je otišao do Korčule, poslan od
Općinske Uprave, g. prof, Marko Murat, koji ih je na
putu do Dubrovnika upoznao sa ljepotama mašega
kraja i ujedno ih uputio u najaktuelnije potrebe grada
i okolice. Nakon dolaska razgledali su u nedjelju do
podne znamenitosti grada, a popodne su napravili iz-
let do Lopuda parobrodom , Šipan“, Na povratku u 5
sati po p. bio im je upiiličen svečani doček u grad-
skoj luci. Društvo lumbardijera i glazba igrali su kod
toga dočeka glavnu ulogu. Sa parobroda su otišli
parlamentarci ravno u Bordin teatar, gdje je Glazbena
Matica priredila otmeni vokalno - instrumentalni konce-
rat u počast gostima. Prije 'samog koncerta stupio je
ma pozornicu načelnik grada Dubrovnika, Senator, dr.
Miće Mičić i održao govor, što ga u cjelini donosimo.
Gospodo Senatori i.Narodni Poslanici !
Na Vašem putu krcz naš Jadran mi Dubrovčani
smo sretni da Vas danas vidimo u našem starodrev-
nom gradu. Vaš iriumfalni put uzduž naših obala neka
je još jedan movi dokaz naše državne i nacijonalne
jedinstvenosti, vidni dokaz istovjetnosti naših osjećaja
i naših čežnja. Historija Jadrana nije završena, ona se
nastavlja i ponavlja, i ako u izmjenjenim prilikama i
sa drugim metodama ali tradicijonalno uvijek k starom
cilju.
Kroz vijekove na Jadranu su bila dva takmaca:
Venecija i Dubrovnik — Dubrovnik lučonoša Jugosla-
venskog roda, simbol života, kulturne i privredne sna-
ge naše nacije — mali Dubrovnik koji je čuvao Ju-
goslovenskom rodu svoje mjesto, svoje pravo na ovoj
strani Jadrana. Nego, Gospodo, Dubrovnik nije ostao
grad prošlosti, Dubrovnik je grad sa prošlošću, grad
koji živi i koji hcće da se razvija, jer ima sve pred-
uvjete za lijepu budućnost, za novu ulogu, koja ga u
\svojoj zemlji čeka. Providnost je Božja htjela da Du-
brovnik uz bogate historijske i kulturne tekovine i
spomenike sa svojom okolicom pruža zavidne ljepote,
te je predmet interesa i atrakcije za čitav kulturni svijet.
Slučajnost je, da na ovom polju Dubrovnik je
opet takmac Venecije na Jadranu. Sve češće i češće, a
ponekad i više puta sedmično, velike strane lagje na
svom putu u Jadran posijećuju samo Veneciju i Du-
brovnik, Pred reprezentativnim i kulturnim inostranim
svijetom tim načinom Dubrovnik igra ulogu prestavnika
Jugoslavije. Opažanja, utisci i mišljenje koje strani
svijet zadobije u Dubrovniku, to za njih važi kao o
cijeloj našoj zemlji. Uz to Dubrovnik sve češće postaje
i sjedištem raznih internecijonalnih kongresa i u opće
stjecištem raznih reprezentativnih izletničkih grupa. Kao
što to biva u drugim zemljama, a kako inače to traže
i dobro shvaćeni državni interesi, trebalo bi i kod nas
da se nastoji da Dubrovnik može dostojno odgovarati
svojoj ulozi.
Gospodo, Dubrovnik -je pripušten sam sebi. Žao
nam je gdje sve većma dolazimo do spoznanja, kako
je štetno gdje Dubrovčani svojim vlastitim srestvima
ne mogu upravljati te ne mogu da urade barem ono-
liko za što imaju mogućnosti, dobre volje i sposob-
nosti, Šteta je da se uslijed toga stvara nezadovoljstvo,
a osobito je šteta ako to nezadovoljstvo osijeća i stra-
nac, Ako se ovako stanje produži šteta će biti ne sa-
mom Dnbrovniku nego i šestojanuarskom režimu ko-
jemu mi odano služimo. Naprotiv Dubrovnik, kao što
je to i ranije bio slučaj, mogao bi da bude primjerom
razboritog rodoljublja i duhovnog jedinstva našeg naroda.
Dubrovačko pomorstvo, koje je kroz vijekove po
morima časno pronosilo zastavu sv. Vlaha i koje i
danas pod našom mnacijonalnom zastavom na čast je
Jugoslaviji, i ovoj čini velike usluge i koristi, sa strane
države apsolutno treba veće pažnje, ako se neće da
aše pomorstvo izdahne na štetu ne samo ovog grada
nego i na štetu općih neacijonalnih interesa,
| Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
vw = )
države i naroda.
Dubrovnik koji ima svoj posebni značaj, ne pri-
pada samome sebi, niti pripada jednoj Banovini, več
Dubrovnik pripada čitavoj naciji,
Njegovo Veličanstvo maš obljubljeni Kralj Alek-
sandar 1. dao je iziaza osobite nježnosti prema Du-
brovniku, kad je svojim moćnim zagovorom omogućio
da ovaj grad natrag dobije svoje stare spomenike —
a kad je naš Kralj Dubrovnik počastio Svojom visokom
posijetom u septembru 1925 god. On je Dubrovčane
pozdravio govorom u kojem je svaka riječ samo suho
zlato. Kralj Dubrovčanima kaže: ,Vi se pomosite, i sa
»pravom, djelima Vaših isprednika, ali znajte da ponos
»povlači i obaveze, Na Vama je i na onim za Vama da
»potvrdite biljegu, da je potvrdite i da je promašite“.
Naš Kralj je dalje nastavio: ,Dubrovnik je sada u
»svojoj velikoj zemlji u kojoj ga čeka dostojna uloga
»divna i ozbiljna“.
Gospodo Narodni Prestavnici mi uvijek osjećamo
veličinu i ozbiljnost ove uloge, voljni smo da je dos-
tojno naših pregja u dijelo provodimo. Bez ikakve smo
pomoći, i baš u cilju da barem svojim vlastitim sres-
tvima svojoj ulozi budemo odgovarali tražimo da do-
bijemo financijsku samoupravu u našem odnošaju na-
pram Banovini, e da se nama omogući da sami
raspolažemo sa onim što mi dajemo. Dubrovnik nije
sjedište naše Banovine i ja razumijem razloge koji
takovo riješenje opravdavaju. Ali zato ipak nije pra-
vično da se Dubrovnik osudi da ostane obično sresko
mjesto, jer onda to više neće biti Dubrovnik. Teritorij
koji je priznat kao najveći turistički centrum u našoj
zemlji, ne može biti podložan jednakoj upravnoj orga-
nizaciji kojoj i bilo koja druga gradska općina u našoj
zemlji, koja o turizmu nije ovisna. Nadalje turizam
može da se razvija i upravlja samo preko svojih pri-
rodnih centruma i nikako drukčije.
Naše želje zakonski su ostvarive jer se kreću u
granicama odredaba Ustava Kraljevine Jugoslavije.
Ustavne odredbe predvigjaju donošenje zakona o grad-
skim i banovinskim samoupravama. Dubrovnik će biti
zadovoljan ako dobije jedan statut, koji će mu omo-
gućiti, da nakon doprinosa svog razmjernog dijela za
lične rashode Banske Uprave, njemu se prepusti da
sa svim ostalim samoupravnim prihodima i svojim po-
sebnim fondovima sam upravlja; Dubrovnik će tim
moći svoju ulogu u svojoj zemlji dostojno vršiti, a gdje
bude potreba u razložitim granicama i druge pomoći,
Narodno Prestavništvo će u skoro vrijeme riješa-
vati o samoupravama i Dubrovnik će u smislu od
mene danas izraženom obratiti se na Kr, Vladu i na
Narodno Prestavništvo. Dubrovnik je zavrijedio da se
njegovu traženju udovolji; nova uloga Dubrovnika
kao turističkog centruma takovo riješenje traži, a in-
teres državni i nacijonalni takovo riješenje nameće,
Gospodo Narodni Poslanici, budite uvjereni i
mirni da ovo shvaćanje moje i nacionalnih radenika
u Dubrovniku nije momentalno, več je ono rezultat
dugog rasugjivanja, i ovo shvačanje dijeli večina,
ogromna večina Dubrovačkog pučanstva, bez razlike
vjere i plemena. Ovakovo riješenje bilo bi jedno zdravo
riješenje dubrovačkog pitanja. Svi Dubrovčani, pak i
oni koji momentalno po strani stoje, iščekuju takovo
riješenje, da svi kao braća u složnim redovima još
bolje porade za dobro Kralja i Jugoslavije.
Gospodo Narodni Prestavnici, na srce Vam stav-
ljam naš i Vaš Dubrovnik. U ime našeg grada neka
ste nam dobro došli i srećno nastavili Vaš daljni put.
Govor načelnika Dr Mičića bio je više puta pre-
kidan dugotrajnim aplauzom i naišao na opće odo-
bravanje u cijelom gradu i okolici.
Zatim se je predsjednik Nar. Skupštine Dr Ku-
manudi zahvalio na srdačnom dočeku i prijemu pri
čemu je biranim riječima uzveličavao slavu i veličinu
Dubrovnika u prošlosti i danas. :
Grupa parlamentaraca otputovala je sutri dan u
5 s. j. prema Kotoru, a onda na Kri, da se pokloni
onamo pokopanim narodnim junacima. Na povratku
sa.Krfa, u četvrtak 17 o. mj. ponovno će se zaustaviti
u našem gradu, kojom prigodom posjetit će naš
krasni Lokrum.
Vlasnik — izdavač Urednik: Antun FIč — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,
Rukopisi se ne povraćaju.
Pregled vanjskih dogagjaja.
Vatikanski Grad. Prigodom 25-god. osnutka
Papinskog Bibličnog Instituta primio je sv. Otac u
svečanu audijenciju na 13 o. mj. Gregorijansku Uni-
versu kao i s njom združene Biblični i Orijentalni
Institut. — Isti dan bio je imendan Sv. Oca Pape Pija
XI. Zato je u Vatikanu bilo sve u svečanom raspolo-
ženju, oružani odredi u paradi, papinska zaslava lepr-
šala je na svim uredima, a glazba Švicarske Garde
imala je svečani koncert. Kardinalski Zbor kao i čla-
novi Dvora izrazili su sv. Ocu svoje čestitke.
Posjet dr. Jeitića Bugarskoj. Početkom ovoga
mjeseca vratio je posjet naš ministar vanjskih posala
predsjedniku bugarske vlade Mušanovu u Sofiji. Tom
prilikom imao je Jeitić više političkih sastanaka i raz-
govora se Mušanovom, kao i sa samim kraljem Bo-
risom. Prema izvještajima štampe svi su se ovi raz-
govori vodili u potpunom skladu sa željama jugosla-
venskog i bugarskog vladara te interesima obiju država.
Sam min. Jeitić je izjavio, da je sa ovim razgovorima
zadovoljan preko svakog očekivanja.
Važnost trgovačkog ugovora sa 'Njemačkom
bez sumnje je velika za obe države potpisnice, oso-
bito za našu privredu. Ovaj je ugovor, 'prema izjavi
ministra trgovine, omogućio iizvoz u Njemačku velikoj
količini naših seljačkih i životinjskih proizvoda. Ovakav
ugovor je prava rijetkost obzirom na njegovu elastičnost.
Izmegju Poljske i Rumunjske došlo je do uč-
vršćivanja prijateljskih odnošaja prigodom nedavnog
sastanka u Bukureštu poljskog min. vanj. posala Becka
sa Titulescu-om. Ovaj je posjet važan i za to, što se
je vršio neposredno nakon odlaska iranc. ministra
Bartou-a, koji je išao za tim da što uže poveže Polj-
sku sa Francuskom i Malom Antantom.
Njemačka. Budući je Hindenburg teško obolio
postaje aktuelno pitanje predsjednika republike. Hitler
odbija kandidaturu, ali mjesto sebe predlaže bavarskog
generala von Epp. — U odnošajima izmegju Crkve i
države nema novih momenata. Vrlo je važan članak o
prilikama u Njemačkoj što ga je napisao za list ,Slo-
venec“ državni podkancelar von Papen, katolik. Von
Papen ističe, kako razvoj odnošaja crkve prema državi
ne ide za nikakvim ,kulturkampfiom“ nego se even-
tualne sporove ima smatrati pojedinačnim slučajevima,
kojih mora biti dok se ne odrede konačne granice
kompetencije s jedne strane Crkve, a s druge države
u smislu sklopljenog konkordata.
Japan. Nedavno je održao govor japan. ministar
mornarice admiral Osmunia u kojem zahtjeva potpunu
ravnopravnost Japana u gradnji jakih pomorskih upo-
rišta drugih velesila na Dalekom Istoku. To cilja na
to, da Sjedinjene države i Velika Britanija moraju os-
taviti pomorska uporišta u Singapuru i na Havajskim
otocima. Ovaj je govor siabo djelovao na Englesku i Ame-
riku, jeronene namjeravaju udovoljiti tim željama Japana.
Razveselite vaše kumče
darujte mu za krizmu
jedan sat, kojeg možete
najlakše izabrati kod
BOGDAN
jer ima veliki izbor mo-
dernih i solidnih ručnih
i žepnih satova u zlatu,
srebru, kromu 'i nikelu
|| uz najniže cijene.
Za svaki se sat pismeno
\\\. garantira.
URARA
== (150