Br. 20. Sveti Ivan Bosko i radnička mladež. Dragutin Brumec, Salezijanac. Velika otkrića na polju mehanike posve su pre- obrazile: veliku industriju, ali s druge strane donijele su u tjesnac obične zanatlije. Strojevi kao da su uči- nili nepotrebnima obične radnike; u vidu njihovom izgledaju ovi bijednici kao neki parasiti ljudskoga društva. Za rad strojeva vrijede samo posebno izučeni ljudi, profesionalni radnici, kojih opet treba vrlo ogra- ničen broj, jer glavni posao obavlja stroj. A jer se rad industrije razvija u gradu to se i grad počeo puniti svakojakim ljudima, koji traže zarade. Naravski da ih većina badava obilazi oko tvornica, a opet da se pri- hvate svoga zanata, tko će ih pitat za njihove proiz- vode? Tako je nastalo veliko pitanje kako da se osi- guraju ovi neuposleni radnici ? Don Bosko svojim za- vodima riješio je i ovaj problem. Otvorio je svoje škole, klasične, tehničke, trgovačke, sve za jednostavan, srednji stalež, da imi tako pruži priliku. da se izvježbaju i upoznadu sa novim načinom rada, koji je donijela moderna tehnika. Razne države osnovale su takogjer škole različitih umijeća i znanosti, iz koji su izlazili ispitani profesi- onalni radnici, ali bez :moralne i religiozne naobrazbe. Don Bosko, po uputama Leona XIII, koji je veliki dio svoga rada posvetio radničkom pitanju, osnovao je takogjer takove škole s najnovijim zahtjevima, pače dodao im je glazbu, gimnastiku i pozorište, ali svemu je tome bila vjerska podloga tako, da je iz tih škola izlazio čitavi čovjek, vješt u svojoj struci, a opet vjerski i ćudoredno naobražen i uzgojen. Don Bosko je znao spojiti u jedan organizam zavod, školu i tvornicu. I da ukloni onaj jaz izmegju radnika i učenih ljudi uveo je da pod istim krovom, u istom zavodu žive i mla- dići, koji su se posvetili nauci i mladi radnici, da tako jedan drugoga upozna i da se jedan drugomu približi. Na taj način osnovani su zavodi po svim kraje- vima, pa i u misijama. Iz Valdoka, gdje se nalazi središnji zavod Don Boska, širi se ovakav skladan način odgoja i nauke po svim zavodima, koji se na- laze gotovo u svakoj zemlji. A uspjeh svega toga po- kazuje svake godine izložba didoktičko-profesionalna, koja posjetiocima pruža dovoljan dokaz sposobnosti mladih radnika. A da se ove mlade duše osvježe i ohrabre u svome poslu, kako je spomenuto, uvedena je u za- vode glazba, pozorište i gimnastika, da se poletnim duhovima dade prilika, da i na ovim poljima prigodom raznih akademija i zabava pokuša svoje sposobnosti. Don Bosko, koji je dobro poznavao način odgoja uklonio je sve zastarjelo i sveo je odgoj na jednosta- van i naravan način. Zato je znao reći: ,Mladež bez glazbe jest kao. tijelo bez duše.“ Veselje, vedrina to je bilo načelo, prvo načelo njegova odgoja. Ovo djelo Don Boskovo, gdje je uposlio i pružio priliku temeljite izobrazbe mnogoj sirotinji ostat će kao historijski momenat u ljudskoj povjesti. Početak ovoga djela seže u 'godinu 18593. A kad je 1883 Don Achil Ratti pohodio zavod, već je pružao gigantski napredak. A, da ga je Pio XI. shvatio i ra- zumio pokazao je ne samo.tim što ga je proglasio svetim, već što je u vječnu uspomenu u Rimu posta- vio novi Salezijanski zavod na via Tusculama. S ovim profesionalnim strukovnim školama Don Bosko je upotpunio, svoje djelo, jer je tako obuhvatio svu mladež i radničku i onu, koja se posvetila knjizi; onu bogatu i onu siromašnu, onu, prosvjetljenu.i onu koja se nalazi u prašumama. Srce Don Boskovo. sta- vilo se usred svijeta i hoće da svakome, učini dobro, da svakoga ogrije. Današnjih. zavoda. sa, strukovnim, školama. za, ru« kotvorce imade : Italija 19; ostala Evropa 36, Azija i Afrika 14, Amerika 42. Ukupno..111. Za industrijalnu granu ovi su odjeli: drvodjelci i stolari, kovači i me- haničari, električari, vajari. Za granu grafičku: tipo- grafi - slagari, tiskari, litografi+ štampari, uvezivači i pozlativači. Za odjevnu granu: krojači i izrezivači, postolari i krojitelji.* * Opaska Uredništva: Dao Bog da.se ovakovi providencijalni zavodi prošire i po našoj domovini. Važno za trgovce i zanatlije 1 Po zakonu o taksama izdavaoci računa i nota treba da iste taksiraju sa Din. —:50. kad vrijednost prodane robe iznosi 20—100 Din., a sa Din. 1— kad prelaze Din. 100—. U tu svrhu nalaze se.u prodaji u.ovoj radnji. Monopolisani Računi u blokovima izdanje Ministarstva financija. Karte za poslodavce kućne posluge! takogjer se nabavlja u ovoj prodavnici svih monopolskih artikala 4000 TUP NI & Dubrovnik I. ul, Kr. Marije, Prodavnica Srećaka Državne Klasne Lutrije, Kr. Prodaja Duhana, Taksenih, Poreskih i Poštanskih maraka, mjenica i svih poš- tanskih vrijednota.i t. d.. (3: »NARODNA SVIJEST. Radnje u crkvi dominikanaca. Već od prvoga maja zatvoreno. je Rozarije, taj dragocjeni spomenik dubrovačke. kulture, i ne vrši se služba Božja u njemu već u sakristiji Ima nekoliko godina, da su se: na: stropu spazile pukotine i da se je isti na više: mjesta, ali osobito oko: velike ćoke t.j. po sredini izmegju pobočnih vrata i oltara sv, Domi- nika i Vincenca, bio nagnuo. Od lanjske godine te su se pukotine sve više. širile i nagib sve više rastao a ove je pak godine to stanje pobugjivalo nemir i bojazan. I, Bogu hvala! da sena: vrijeme: odlučilo: srušiti strop, jer se svaki čas mogla dogoditi mesreća. Na drugim mjestima bio je strop još donekle otporan i ako već nagnjio, ali, kad se prošlih dana došlo na spomenuto mjesto, 4 X 4 m, debele naslage stropa oko 2 kvintala i p& težine zajedno sa daskama, uza sav oprez i mjere radnika, srušilo se. U subotu dne 12 ov. mj. strop je bio porušen osim ono dasaka nad velikim oltarom, budući da još nije definitivno odlučeno, da li se ima srušiti i korniž uzduž crkvenih zidova, jer ga uz veliki oltar te daske podržavaju. — Prema stilu crkve, stanju drvenog ma- terijala, pisanim spomenicima i osobito lijepo izra- gjenim kamenim konsolama (kamenim zubovima) od polak metra, na kojima počivaju stropne grede duge 14 m. (širina i visina 40 >< 20 cm,), a koje danas sa- kriva korniž, crkva, je u najstarije doba bila bez stropa i vidila se drvena konstrukcija krova poput mnogih drugih prosjačkih crkava (dominikanskih i franjevačkih) XIII. i XIV. v. po Dalmaciji; Na primjer crkva sv. Do- minika u Trogiru, franjevačka u Stonu i dominikanska na Lopudu prije restauracije i mnoge druge. Duhu tih prosjačkih redova najbolje je odgovaralo siromaštvo i jednostavnost takvih crkava a njihova prostrana jed- nobrodna lagja bila je najzgodnija, da se mase okupe oko_propovjednice. Zidovi su bili ravni i goli. Ipak sitni arhitektonski detalji, profili, lukovi i prozori oda- vali su čisto gotičke forme. U početku takva je:bila i dominikanska crkva u Dubrovniku, u kojoj je za sreću ostalo nekoliko go- tičkih ostataka (lukovi, apsida, prozori na-njoj.i drugo), ali je tijekom vremena doživjela mnoge preinake a osobito je za taj oblik bila katastrofalna velika trešnja 1667 god. Crkva mora da je i iz nutra od tesanog kamena i nije bila, ni ožbukana (inkartana) ni obi- jeljena te držim, da bi se sa sjeverne strane ispod inkarta naišlo na zazidane gotičke prozore, dočim su oni sa zapadne strane bili preinačeni poslije: 1667 god. Poslije je bio postavljen pod (plafon) od dasaka i to sudeći po materijalu — davno. Zatim, je bio na- dostavljen strop (inkarat) i učinjeni, korniž god. 1855. Na stropne grede bile. su pribijene. gredice; na ove daske a na daske opet gredice a izmegju; njih umet- nuti i čavlima slabo pribijeni blokovi ispleteni. od trstike i obloženi debelom naslagom. vapna, dugi. 2 m., a široki 0:50 cm., a da nijesu bili vezani žicom, i ako je svaki težio kakvih 60 kg., ina svakoj stropnoj gredi bilo obješeno preko 15 kvintala težine pa je i to bio jedan od uzroka, da su se sve svinule i time dopri- nijele svoj dio u popuštanju stropa. I neupućeni može razumjeti, kolika je. pogibelj prijetila i kako se. na- metala nužda uklonjenja stropa. Stara je riječ, da se otvaraju novi jazovi, kad se stavi ruku. na staro. Sretni smo bili, da se uklonila pogibelj i mislilo o tomu, kako da se krov uredi i u tu je svrhu već prije Odbor odličnih gragjana upravio Proglas na Dubrovčane. Na žalost, stručnjaci su, utvr- dili, da se 3 četvrtine kupa, koje su stare nekoliko stoljeća, osolilo i propalo; da je:vlaga uništila lijes.i — da nesreća bude još gora! — da je sagnjilo 7 stropnih greda od 14 m. duljine (40 X 25 cm.) i 5 krovnih rožnjika dugih 8:50 m. (40 XX 30 cm.) Crkvena je lagja duga iznutra.oko :30.a široka 14 m. I nestruč- njaci mogu izračunati, koliko treba novaca, da se do- bave. kupe, lijes i grede i sve to namjesti na onoj: visini Od stropnih greda do tla ima 16:60 m; A'neodgodiva je potreba, ako se želi zapriječiti propast, da se krov popravi. — Odbor kad se due 9 t. mj.osastao, jednc- dušno je zaključio, da. se najprije.i bez odvlačeaja mora krov popraviti a ostala pitanja obnove: odložio; dok ne dogje u: Dubrovnik jedan. od najboljih struč- njaka u srednjoj Evropi, veleuč. g. arhitekt Plečnik: koji bi imao odlučili, kako se ima riješiti pitanje krova sa nutarnje strane i drugih eventualnih restauracija ili uklanjanja poznijih;: nadogradnja i ukrasa, Oa bi morao doći svršetkom mjeseca maja. Radi toga se i ostavilo. korniž., Svakako, krov, ses.mora popraviti, i Odbor je potaknuo na sabiranje milodara. Crkva je ne. samo. ures; i ponos: grada, Du brovnika, već su je republika, vlastela, gragjani i pu- 2. ćani sagradili, ukrasiliji uzdržavali. Zaam; dasu.pil tome: Str. 3. Dani slavlja u Boki Kotorskoj. Već se od nekoliko dana nalazi u Hercegnovome na ljetovanju. Njez. Vel. Kraljica Marija sa Nj. Vis. prestolonasljednikom Petrom i prinčevima Tomislavom i Andrejom. Prošle sedmice stigao je iz Beograda preko Crne Gore i Njeg. Vel. Kralj Aleksandar. Svuda je bio najsvečanije dočekan, a cijela Boka pliva ove dane u moru veselja i oduševljenja. U Ponedjeljak veče priregjena je krasna ilumi- minacija cijele čarobne Boke. Tom su romantičnom prizoru prisustvovali i naši parlamentarci sa »Pre- stolonaslednikom Petrom« a iz našeg grada otišlo je sa samim parobrodom »Šipan« preko 500 izletnika, a napose autima i autobusima. Čitava Boka od Ko- tora do Hercegnovoga plivala je u moru svijetla. Neprekidni niz luči uljepšavao je prirodne krasote ovog romantičnog fjorda, Mnoge lagjice sa lampijo- nima krstarile su po moru, pravo wvenecijansko veče. Svi prozori kuća duž čitavog kotorskog zaljeva bili su osvijetljeni, a isto tako i morska obala s jedne i druge strane te vrhunci nebotičnih gora a osobito serpentine što vode na Cetinje, uz mnoštvo lagja i lagjica okićenih lampionima i balonima. Sue se je ovo odrazivalo u mirnom moru kao u čistom ogle- dalu, te je davalo osobiti čar. Svak je nestrpljivo očekivao jahtu »Vila« kojom su se provezla Njih. Vel. Kralj i Kraljita od Herceg- novoga do Kotora i natrag sa svih strana pozdrav- ljeni salvama odušeoljenja. Do u kasno doba narod je uživao u ovoj čarobnoj, tihoj ljetnoj noći osvjet- ljenoj hiljadama luči po moru i po vrhuncima vrlet- nih gora. U Srijedu po podne prošle sedmice Nj. Vel. Kraljica Marija prošla je mimo naš grad, kad se je provezla autom do Trstenoga, a u Ponedjeljak po podne opet su prošli autom Nj. Vel. Kralj i Kraljica do Zatona i povratili se natrag u Hercegnovi. Njez. Vel. Kraljica sama je upravljala autom sjedeći za volanom. Gdjegod je narod prepoznao Njih. Vel, svuda ih je oduševljeno pozdravljao. Neka živi Nj. Vel. Kralj Aleksandar i cijeli Kraljevski Dom. Besplatno kupanje sa kabinama stavlja cijenjenom građanstvu na raspolaganje samo PENSION SREBRNO Opskrba. uz vrlo umjerene cijene. Česta izravna autobusna veza sa kapalištem. (140 Kod debeljine, gihta i kod šećerne. bolesti popravlja naravna FRANZ-JOSEFOVA gorka voda rad stomaka i crijeva i odlično pomaže varenju. Uče- jnaci koji se bave oko nauke u promjenu stvari vele, da su imali uvijek odličnih uspjeha sa FRANZ-JOSE- FOVOM vodom. FRANZ: JOSEFOVA gorka voda dobi- va se u apotekama drogerijama i špecerajskim radnjama. Kad se mogu pregledati znamenitosti našeg grada. Kraljev Dvor svaki dan: od 10—11 sati, — Močnik (relikvijar).. Srijedu.i Subota. od 11—12 uz ulazninu 10 Đ. — Dubrovački muzej otvoren je svaki dan. Ulaznica 3 Dinara, — Pohod gradskih zidina u svako doba dana, osim od 12 —2 sata po podne. Ulaznica za odrasle Din. 4.—-, a za djecu i učenike Dinara 2.— Biblioteka O. O. Franjevaca i Domeni- kanaca sa. dozvolom: starješine samostana. — Bis. kupska Pinakoteka svakog dana osim Negjelje i blag- dana od 11—12 pr, p. i od 5—6 po podne. — Vožnja lagjom do Lokruma od 10 Din. unaprijed po pogodbi Špilja Karle Kordić u Gružu svaki dan prije i po- slije podne. sudjelovala i bosanska vlastela i dubrovački. trgovci po Srbiji. Samostan : je. iscrpio svoja sredstva već sa- mim rušenjem stropa, a.ma Dubrovčanima je, da spase tu svetinju. Samostan su i crkva — na neki način — svojina živih i mrtvih Dubrovčana. Zato, kad iovih. dana budu plemenite i požrtvovne Dubrovkinje obilazile po gradu i kucale na vaša vrata, pružite-prama vašoj: dobroj volji i silama pomoć, da setaj spomenik: ne samo: spasi od propasti, već da ga se povrati na' stari oblik, koji će biti na još veću diku i ponos Dubrovnika i njegove slavne prošlosti | Moli se Dubrovčane, rasijane, po .svijetu, a_i ostale pleme- nite ljude, koji ljube Dubrovnik i njegovu slavnu proši lost, da. bi pripomogli ovo: poduzeće. Milodari nek se; šalju na neslov: Dominikanci — Dubrovnik 1. Nadamo se, da će tamo u srijedu ili četvrtak bitii privremeno.opet otvoreno Rozarije,pa dogjite, Dubrov« čani, ina svoje se oči uvjerite, koliko je ono već samim rušenjem, stropa i odstranjenjem nekih uresa dobilo; na ljepoti, eleganciji, veličanstvu i mističnosti,.. A, P&