POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 21. Narodna IRNSS DUBROVNIK 23 Svibnja 1o34 E s KDE OSE Bi g : Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo, God. XVI. vijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Deseta god. Zavoda sv. Jeronima. U srijedu 16. svibnja bio je rektor Zavoda Sv. Jeronima u Rimu, Mons. dr. Juraj Magjerec, primljen u posebnoj privatnoj audijenciji od Sv. Oca, a nepo- sredno iza njega bili su primljeni preč, gg. duhovnik Zavoda P. dr. Žgombić te članovi Uprave P. dr. Pre- šern i P. Karninčić i vIč. gg. pitomci. Poznato je iz historije ovog našeg Kolegija nas- tojanje rimskih Papa, da i Hrvati imadu u Vječnom Građu uz Kongregacije i Zborni Kaptol Sv. Jeronima i svoj Zavod za solidnu, višu izobrazbu svoga mla- gjega klera. Bilo je više takovih pokušaja, ali nažalost misu imali trajnoga uspjeha. Tako su poglavari Kon- gregacije Sv. Jeronima u Rimu dobili godine 1598. od Pape Klementa VIII, dozvolu, da se njihov Hospi- cij pretvori u crkveni Kolegij, ali nadošle poteškoće ugušile ga već u njegovom početku. Nakon isteklih dvaju vijekova bio je za Pija VI, godine 1790 osnovan u Rimu Collegium Croaticum, koji je u svemu proživio samo pet godina, jer je pi- tomcima bilo nemoguće ostati u Rimu radi tadašnjih političkih prilika. Pošto su pitomci napustili Rim, Ko- legij je prestao da živi. Godine 1864. za Pape Pija IX. počelo se bilo opet sa Zavodom, koji se bio stavio pod zaštitu sla- venskih apostola svete braće Ćirila i Metoda. No nakon sedam godina i ovaj puta prestao je sa životom. Nije bio sretniji ni pokušaj 1884. kao ni ouaj 1901., kad je slavne uspomene Papa Leon XIII., Hos- picij i Kaptol dokinuo i osnovao Collegium pro Cro- atica gente. Ali radi teških ondašnjih prilika Zavod nije mogao ni ovom zgodom započeti svoj rad. Tek za Pape Pija X., koncem 1911, godine, započeo je Zavod svoje djelovanje, koje je opet bilo nakon tri godine prekinuto, ulaskom kraljevine Italije u svjetski rat 1915. godine. Tek nakon raznih peripetija pod sretnim pontifi- katom slavno vladajućeg sadanjeg Sv. Oca Pape Pija XI. pitanje je Zavoda Sv. Jeronima sporazumno s ju- goslovenskom vladom, konačno dovršeno i evo Zavod već punih 10 godina mirno i uspješno radi, te je kroz to vrijeme dao domovini 35 mladih, sposobnih sveće- nika, koji danas na raznim položajima sa uspjehom i na zadovoljstvo svojih biskupa u domovini vrše svoju uzvišenu svečeničku misiju. Pošto je Sveti Otac sa svojom pratnjom stupio u dvoranu, u kojoj su na Nj čekali članovi Zavoda, pru- žio je svakomu ruku na poljubac i imajući pred očima naprijed rečeno iz historije našega Zavoda, rekao je po prilici ovo: Deset godina života nije mnogo, ali nije ni malo za današnja vremena, u kojima se dogagjaji razvijaju nevjerojatnom brzinom. Nije to nipošto malo, ako po- mislimo, da je taj vaš i Naš Zavod već pružio prilike mladih svećenika iz vaše drage domovine, da se ovdje u Rimu usavrše u teološkim i njima srodnim naucima. Ioni su se nakon svršenih studija povratili u svoje biskupije i ondje, poput bujnih mladića ili da se još jače izrazimo, poput kakovih radiatora svijetla i topline timske blagoslovno i uspješno djeluju i rade. Veselimo se i radujemo s vama i čestitamo Vam na sreći, što možete u Rimu proširivati svoje znanje i dušu bogatiti svečeničkim krepostima i vrlinama. Rado si dozivamo u pamet dane Naše mladosti — nastavi Sv. Otac — kad smo mislili, poznavajući svoje sile i sposobnosti, poći jednim stalnim putem do postignuća svoga cilja, ali blage uspomene Naš nekoć Nadbiskup poslao Nas na daljnji studij u Rim, gdje smo u vrlo kratko vrijeme upoznali veliku milost: biti i studirati u Rimu. ; Upotrijebite i vi, predragi sinovi, dobro tu veliku milost, da uzmognete i vi, kao i vaši predšasnici u Za- Bolje danas nego sutra AG : zubnog kam enca Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 vodu, danas sjutra što uspješnije raditi za Krista i nje- govu svetu Crkvu u svojoj domovini, U tu svrhu rado blagoslivljemo vas i cijeli vaš Zavod, vaše biskupe i njihove biskupije i cijelu vašu domovinu. Evo preda- jem ua ruke vašega i Našega Mons. Rektora medaljice sa slikom Sv. Ivana Don Bosca i Našom na spomen ove vaše 10. godišnjice. Mala je to uspomena. u sebi, ali za vaša srca velika i dragocjena. Podijelivši svima svoj blagoslov rastao se Sveti Otac sa Zavodom srdačnim : S Bogom. Jubilej Kotorskog Biskupa. Na 18 o. mj. navršilo se je 40 godina da je zasjeo na stolicu kotorskih biskupa preuzv. g. Mons. Frano Učelini - Tice, Rodio se je 2 augusta 1849 na Lopudu od dobrih i pobožnih roditelja. Nakon svršene gimnazije u Dubrovniku i bogoslovije u Zadru, zaregjen je svećenikom u Kotoru na 12 Juna 1871. Dušobriž- ničku službu obavljao je malo mjeseca u župi Ošlje, a zatim bi imenovan duhovnikom i profesorom u cen- tralnom i malom sjemeništu u Zadru. Rektorom bo- goslovlja postao je 1893 god. Papa Lav XIII imenova ga 18. V. 1894 apost. Administratorom, a god. 1895 pravim kotorskim biskupom. Kao biskup dovršio je i uredio od bpk. biskupa Marčelića osnovano sjemenište, Pobrinuo se je za zgodan ljetnikovac gjaka na otoku BI. Gospe kod Tivta. Posebnu je pažnju posvetio te- meljitom popravku katedrale sv. Tripuna od g. 1898— 1907. Njegovim nastojanjem dovršena je župna crkva u Prčanju; sagragjeno je više novih i popravljene su mnoge crkve u biskupiji. Zasnovao je i utemeljio g. 1900 Zaklonište Kotorskih siromaha sa sjedištem u Dobroti. Mnogo je truda i brige uložio za dobro i plodonosno djelovanje Javne Dobrotvornosti. Zadrugom svećenstva kotorske katoličke biskupije pobrinuo se je za fond koji ima svrhu poipomagati siromašne kandi- date svećeničkog staleža. Za vjersko - moralni odgoj ženske mladeži osnovao je zavod u Hercegnovome, što ga vode čč. Sestre sv. Križa. Pučka Kuhinja je polje njegova osobiteg karitativnog rada. Kao književ- nik i pjesnik pokazao se je Mons. Učelini u krasnom djelu hrvatskog prevoda Dante-ove ,Divina Commedia“. Kao priznanje za njegov pastirski rad odlikovan je od Pape Pija X 1914 asistentom papinskog prijes- tolja. I državne vlasti su ga odlikovale najprije 1919. a onda sada prigodom njegova jubileja biskupovanja, Posljednji orden Jugoslavenske Krune predao mu je ban zetske banovine g. Sočica. Na putu za Krf svratila se je na Lopud i jedna deputacija parlamentaraca, da mu čestita biskupski jubilej. đ Preuzv. Učelini zahvaljivao se je čestitarima i tom prilikom u mevezancm govoru istaknuo povijest Lo- puda i kako je on radio uvijek i čeznuo za vjerskim jedinstvom koje je prekinuto u IX vijeku. Do IX vijeka rekao je — bila je jedna vjera i jedna crkva, a valja moliti i raditi na tome, da se opet povrate vremena svetog jedinstva i jednog vrhovnog Pastira u Kristovoj Crkvi. Istakao|je da je uvijek radio za nacionalno je- dinstvo i da je uvjeren, da će Sokoli uz nacijonalni odgoj promicati megju kršćanskom omladinom i kr- šćanski odgoj prakticiranjem kršćanske ideologije. — Ovako i jedino u ovom smislu govorio je biskup Učelini. Preuzvišenom Svečaru podastiremo i mi svoje čestitke. Blokovi ,Milosrgja“ dobivaju se bod pa- pirnice Braće Ferantti i Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Kod debeljine, gihta i kod šećerne bolesti popravlja naravna FRANZ. JOSEFOVA gorka voda rad stomaka i crijeva i odlično pomaže varenju. Uče- njaci koji se bave oko nauke u promjenu stvari vele. da su imali uvijek odličnih uspjeha sa FRANZ-JOSE- FOVOM vodom. FRANZ- JOSEFOVA gorka voda dobi- va se u apotekama drogerijama i špecerajskim radnjama, suo KALODONT Vlasnik — izdavač Urednik: Antun FIl& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne povraćaju. Pregled vanjskih dogagjaja. Vatikanski Grad. Na Duhove je sv. Otac Papa Pijo XI proglasio Svecem Blaž. Konrada von Parzham, kapucina. Novi Svetac bio je kroz cijeli svoj redovnički život kao brat lajik, samo vratar. Veličanstvenim sve- čanostima prisustvovao je kardinal Faulhaber, većina bavarskih, mnogi njemački i svi biskupi kapucini iz Italije i drugih krajeva svijeta. — Na 18 o. mj. uspos- tavljen je telefonski saobraćaj izmegju Vatikanskoga Grada i Glavnog Odbora za skori megjunarodni Eyhar, Kongres u Buenos-Ayresu. — U audijenciji kod Sv, Oca bila je ovih dana posebna belgijska deputacija, koja je došla u Rim, da službeno javi stupanje na prijestolje novog Kralja Leopolda III, Zasljedanje Društva Naroda. Glavno pitanje koje je predmet vijećanja na sjednici Drušiva Naroda jest pitanje Saarskog područja. Izmegju Njemačke i Francuske vodi se borba za ovaj kraj i to je baš ono, o čemu zavisi pitanje uspjeha ili neuspjeha konferen- cije za razoružanje. Prema odredbama mirovnih ugo- vora imalo bi se naredne godine plebiscitom odlučiti, kome će pripasti područje Saar-a, koje je danas u irancuskim rukama. Njemačka osim pariteta u naoru- žanju sa Francuskom traži, da joj pripadne Saarsko područje bez plebiscita. U ovome će pitanju teško doći do sporazuma. Magjarska proićiv Jugoslavije nastupila je prošle subote u Ženevi kod Društva Naroda optužbom, da je naša država kriva čestim konfliktima na granici prema Madžarskoj. Društvo naroda odgodilo je raspravu o tom pitanju za jesen. Važno je, da su na ovu optužbu reagirale u prvom redu Francuska i Mala Antanta kao takova, koja je shvatila, da se ova podvala odnosi ne samo na Jugoslaviju, nego.i na ostale države M, Antante. Bugarska. Malo dana, nakon što je posjetio naš ministar vanjskih posala Jeftić Mušanova, došlo je do krize cjelokupne bugarske vlade. Mnogi listovi ističu, da je to slijedilo zato, što je dosta jaka struja onih, koji ne odobravaju politiku izmirenja sa našom državom. Kralj je ponovo povjerio sastav vlade Mušanovu, ali kad mu nije uspjelo obrazovati parlamientarnu vladu došlo je do imenovanja generalske vlade g. Kimona Georgijeva. Govori se, da je kralj imenovao ovu van- parlamentarnu vladu zato, da predusretne Cankova, koji je svojim fašističkim pokretom namjeravao izvršiti državni udar i preuzeti vlast u svoje ruke. Austrija. Dosljedno načelima novog ustava koji predvigja opstanak korporacija, morale su likvidirati dosada postojeće političke stranke. Kako je poznato vlada je nakon revolucije, raspustila socijalno - demo- kratsku stranku, a ovih je dana svojevoljno prestala opstojati stranka kršćanskih socijala. To je i u duhu sporazuma izmegju Dollfussa i Štahremberga, kojim je ovaj posljednji ušao u vladu kao podkancelar, mjesto maršala Fey. Čehoslovačka. Pregovori izmegju Čehoslovačke i slovačke pučke stranke za stvaranje katoličkog bloka tako su napredovali, da je već imenovan zajednički odbor kojemu je zadaća, da riješi sva pitanja — Ovih se dana vrše izbori za predsjednika republike. Ponovo je kandidirao dr. Masaryk. Španjolska. U. poslijednje vrijeme došlo je do rascjepa u radikalnoj stranci. Istupio je sa ostalih 20 zastupnika poznati mason, bivši predsjednik vlade i glavni krivac revolucionarnih mjera proti Crkve, Mar- tinez Barrio. Razlog njegova istupa jest taj, što je Barrios protivan politici Lerrouxa, koji hoće da sudje- luje sa desnicom i neće da se vrše nasilja nad Crkvom i mirnim gragjanstvom. U radikalnoj stranci na koju se oslanja vlada imade još 80 zastupnika, pa se nezna koji bi uticaj mogao imati ovaj rascjep na situaciju u parlamentu.