se »:MARODNA SVIJEST« Pisma iz naroda. KORČULA. Svečana predaja odličja. Kako je poznato naši sugragjani gg. Portolan Š. Bartul i Stecca Dinko bili su odlikovani od Sv. Stolice sa odličjem Pro Ecclesia et Pontifice* za svoj rad na vjerskom polju i to prvi kao pretsjednik a drugi kao tajnik od- bora za Euharistijski kongres, koji je sa izvanrednim uspjehom održan u našem gradu 1932 godine. Sve- čana predaja tog odličja slijedila je u Nedjelju 20. o. mj. u staroj, nekada biskupskoj a sada opatskoj pa- lači, od strane Presvj. opata Dn Maša Bodulić, a u prisustvu sreskog načelnika g. A. Pešić, gradskog na- čelnika Dr. J. Arnerić, gradskog svećenstva, pretstav- nika franjevačkog i dominikanskog samostana, te pret- stavnika svih mjesnih bratovština, vjerskih društava i kongregacija. Najprije je Presvij. opat oslovio svečare istaknuvši njihov rad i zasluge na vjerskom polju, te izrazujuć svoju radost i zadovoljstvo što su za to do- bili priznanje kod najvišeg crkovnog foruma, što služi na čast i našem gradu, koji je eminentno katolički i prožet pravim vjerskim duhom. Završuje sa poklikom živio Ni. Sv. Papi Piju XI., što svi prisutni oduševljeno prihvaćaju. Tada Presvijetli predaje svečarima odličje, a oni tronuti svaki za sebe u kratkom govoru izrazuju svoju duboku zahvalnost Presvi. opatu, Preuzv. biskupu i Preuzv. Nunciju, koji predložiše njihovo odlikovanje, te nepokolebivu odanost i vjernost Svetoj Stolici. Još je govorio gradski načelnik g. Dr. J. Arnerić čestita- jući svečarima u ime općine i općinara. I time je čin predaje odličja završen uz ponovne poklike Sv. Ocu, Ni. Vel. Kralju i svečarima, kojima prisutni pristupaju i čestitaju. Pošto je Presvjetli opat servirao prisutnima čašicu razigjoše se otprativši svečare do njihovih kuća. LUMBARDA na Korčuli. + Frano Musič, otac mp. Don Nika Musića župnika u Crnoj Gori na Pe- lješcu, preminuo je u svom rodnom mjestu Javiču kraj Lumbarde u Ponedjeljak veče 14. o. mj. u 76.g. života. Pokojnik je bio poznat sa svoje radišnosti i poštenja, a pripravan da svakomu u svakoj zgodi dobra učini. Stoga je i uživao veliki ugled megju svima, koji su ga poznavali, što se je najbolje pokazalo prigodom sprovoda, koga je uveličala i Lumbarajska glazba i veliko mnoštvo naroda. Vječni pokoj plemenitoj nje- govoj duši, a svojti i rodbini i naše žalovanje. LUKA na Šipanu. Masline. Još se paljetkuju masline, koje su u zadnje doba opale; svaka je ko grozdova jagoda. Od ovih zadnjih izvrsno je ulje, a i omet je lijep. Više vrijedi sada mlin, nego u početku dva. Opaža se uopće puno rese, a osobito ondje gdje je prošle godine rod bio slab, Radi blagog vremena u aprilu maslina je počela cvijetati. Zato bi se sada za masline hotjelo lijepih vremena, povjetaraca i sun- čanih žega, a tamo kad se sve otrijebe, da dogje li- jepa kiša i opere paučinu i lalice, koje se okolo cvi- jeta i ploda uhvate. Sad bi kiša, dok se cvijet rastvara i prašak oplodjnuje, više škodila nego koristila. Loza lijepo iznaša plod, ali se pokazuje na mjesta i jaka peronospora, te je mjestimice uništila i plod i lišće. Narod je poljevao i po četvrti put. Velike rose, a pripek sunca, to peronospori prija. Narod se muči, pa neprestano poljeva, jer mu loza ipak koristi, ako- prem su cijene vinu niske. »Missale Romanum“* format 15XX23 cm. Izdanje Pustet 1902, još u dobrom stanju. Umetnuta većina novih misa. Zgodno za kapelice. Uvezan u polukožu za samih 150 Din, Na uvid kod Dubro- vačke Hrvatske Tiskare. s Besplatno kupanje sa kabinama stavlja cijenjenom građanstvu na raspolaganje samo PENSION SREBRNO Opskrba uz vrlo umjerene cijene. Česta izravna autobusna veza sa kapalištem. (140 Važno za trgovce i zanatlije ! , Po zakonu o taksama izdavaoci računa i nota treba d; iste taksiraju sa Din. —'50 kad vrijednost prodane robe zlo 20—100 Din., a sa Din. 1— kad prelaze Din. 100—. U tu svrhu nalaze se u prodaji u ovoj radnji Monopolisani Računi u blokovima izdanje Ministarstva financija. Karte za poslodavce kućne posluge! takogjer se nabavlja u ovoj prodavnici svih monopolskih artikala Jovo TUPNIĆ Dubrovnik I. ul. Kr. Marije. Prodavnica Srećaka Državne Klasne Lutrije, Kr. Prodaja Duhana Taksenih, Poreskih i Poštanskih E ačake mjenica U svih poš- tanskih vrijednota i t. d. (132 Zlatne nakite najmodernije i uz najniže cijene uaći će te kod PLOČICE (Konavle). /zleć Njez. Vel. Kraljice Marije u Molunat sa prinčevima i pratnjom kroz Plo- čice bio je na Spasovdan. Čarobni predio našeg Mo- lunta osobito se svidio Njez. Vel. Kraljici te se je pre- vezla na otok gdje je u tišini, u sjeni maslina, bora, planike i mirte uz pjev ptica proboravila puna dva sata. Na povratku priregjen je Njez. Vel. spontan priček, Mala učenica F. Božović pozdravila je Njez. Vel. i poklonila joj kitu cvijeća. Na povratku kroz Pločice narod je srdačno pozdravljao visoke goste, ,Majčin dan“ održan je na Spasovo u Poljicu zauzimanjem vrijedne učiteljice gce Line Kumičić. Koli njezino lijepo predavanje o majci, toli dječja predstava osobito se je svidila brojnom narodu koji je dohrlio iz obližnjih mjesta Radovčića, Popovića i Mikulića. Poljičani su sretni da imaju ovakovu učiteljicu, koja u školi zamjenjuje djeci rogjenu majku. STRAVČA. Potreba kolnog puta. Mi smo uprav odsječeni od svijeta, jer sva mjesta ove prostrane župe nijesu spojena kolnom cestom. Od željezničke stanice do Stravče, gdje je crkva Matica i školu za svu ovu župu ima pet kilometara i od toga već su izragjena još prije rata 2 kilometra kolae ceste. Pretprošle go- dine bilo nam je odregjeno u ime pripomoći 5000 D. da odradimo na tom putu, i da tu izvršimo i kuluk. Ali do danas ta je radnja tek započeta. A narodu je toliko potrebito da se dovrši taj komad puta, da su mnogi obećali toliko besplataih nadaici, Trebalo bi da se ova radnja čim prije dovrši e da sa dade i poštene zarade siromašnom pučanstvu te da se kuluk ovdje odradi pak eto ove ceste u brzo dovršene. KUNA ma Pelješcu. Proslava blagdana bl, Gospe Delorite. Ovdje je ova mjesna svečanost proslavljena upravo na veličanstven način. Narod se je sjatio sa svih strana okolice, čemu je dobro došlo i lijepo vri- jeme, koje je za cijelog dana tako rekuć blistalo. Mjesno kulturno-prosvjetno društvo ,Omladinski Klub“, kako obično, tako i ovom zgodom sa diletanskom družinom priredilo je publici ugodan užitak na pozorišnim das- kama. Ovog puta se je odigrao komad ,Ulomak iz života posljedajih Zrinskih“ od M. N. Ribarića, uz ne- koliko deklamacija. Društvene prostorije bile su, dup- kom pune osobito strancima, kojima je već pozaata sposobnost Kuaovskih diletenata. Komad je uspio u svakom pogledu. TRSTENIK na Pelješcu. Gospa Delorita. Na 10 maja bila je ovdje svečano proslavljena ova sve- čanost. U 9 s. j. svečana sv. misa. Istoga dana bio je inauguriran novi harmonij, što ga je našem žup- niku dobrohotno ustupio uz nisku cijenu velač, Don Kosto Selak župnik Janjine. Na novome harmoniju svirao je g. Nini Joković dobar glazbenik. Veliku po- žrtvovnost pokazuje u svemu naš župnik, koji i ako je slabog zdravlja neumorno radi za procvat mjesta i da što bolje održi vjerski duh i pobožnost. Popodne istog dana razvila se je veličanstvena procesija kojoj je prisustvovao cijeli narod, a bilo je i stranaca. — Takogjer smo krasno proslavili majčin dau u Nedjelju 13 ov. mj. Mješčani. SPORT. Građanski — Gošk 3:2. Pred rekor- dnim brojem gledalaca (1500) svršila je ova prija- teljska utakmica, igrana u stilu prvenstvene borbe, za- služenom pobjedom Gragjanskog. Prvo poluvrijeme redale su se izmjenične navale, ali ipak u maloj nad- moćaosti Gragjanskog. Drugo naprotiv izuzev par prvih minuta početka, pripada Gošku, a zadnjih 15 minuta Gragjanskom, koji ovo iskorišćuie i zabija pobjedo- nosni gol. Kod pobjednika odličau igru je dao V. Matičević, kojem ništa nije umaklo što je smislio spra- šivši tako 3 idealna gola (izim prvog jedanaesterca radi kojeg treba jednu opasku da primi, a ta je: da se u naglosti jedanaesterci ne tuku!) Jemo i ostali vrlo dobri. Gošk je imao svoje najbolje ljude u Mili- čiću, koji je s Matičevićem dijelio ulogu i Zaninu koji je branio u par navrata i one udarce, koje smo već gledali u mreži, spasivši tako svoj klub od većeg poraza. Sudio je g. Gjeri iz Zagreba vrlo dobro. Nije dozvolio nika- kove grubosti ni surovosti. Publike kako gore rekosmo mnogo, al na žalost previše muktiša. Bp. ll orguljar i udesitelj glasovira PRE Dubrovnik — Prijeki 11. NIKO BOGDAN irqglat Dubrovnik Glasovire, orgulje, harmoniume, vloline i tambure popravlja i i intonira najsavjesnije Bartunćk Antun Cijene umjerene ! = .jateljstvo neimućnih proti imućnih to se nije svagjalo Socijalna pitanja u prvo doba kršćanstva*. B) Rimsko Doba. Zadiranje rimske moći u po- litičke spletke helenskog istoka samo je još pogoršalo u kasno republikansko rimsko doba megjudržavne spo- rove, a tim i socijalne probleme, Najprije su Grčka i mala Azija bili pozorišta ogorčenih borba, a strastveni rimski nagon za svjetskom prevlasti i žudnja gledati u podjarmljentm zemljama i narodima u prvom redu objekte ekonomskog iskorišćavanja nijesu mogli do- pustiti da se sporovi megju zemljama i gradovima po obalama sredozemnog mora i male Azije stišaju, Tek je Cezar donio mir i red i bio pozdravljen od grčkog Orijenta kao ,spasitelj ljudskog roda“. August je umio brzo i mudro ugušiti novo raz- buknule sporove usljed naprasite Cezarove smrti i istočnim zemljama priuštiti neko vrijeme mira i ne- pomućena pokoja. Rimsko gospodstvo donijelo je istočnoj polovici carstva, koja za povijest prvog doba kršćanstva u prvom redu dolazi u obzir, najprije jedan novi društveni sloj — gospodujući sloj rimskih gragjana — sa svim pripadajućim privilegijama. U sudbini sv. Pavla važ- nost tog privilegija jasno otskače. Dok su socijalna pitanja u helensko doba, kako smo vidjeli, najvećma političke prirode u savezu t, j. sa helenskom gradskom organizacijom i unutarnjim borbama u gradovima - državam za prevratom; borba za posjed zemljišta i diobu zemljišta, sa rimskim osvo- jenjem istoka pitanje posjeda prestalo je biti političko pitanje, jer je slobodni gragjanin sada, kad je vlast došla u ruke rimskog imperija, postao podanik veli- kog moćaog imperija. Socijalna pitanja nijesu naravno time nestala; zakupnik i dalje stenje pod pritiskom vlasnika ; radnik mrmlja, kad je u nadnici prikraćen i uzdiše za kru- hom svagdašnjim; seoski rob kriči za oslobogjenjem ; a svih i svakoga tišti mora poreza i oštrina poreskih sakupljača. Bijeda i zahtjevi su ostali isti, ali manjka skoro potpuno i pomisao da bi se ta pitanja eko- nomskih i socijalnih razlika mogla i morala riješiti vanjskim ili nutarnjim načinom putem jedaog preokreta ili prevrata, kako je to bivalo u malenim helenskim državicama - gradovima, jer sada postoji veza jedne velike državne zajednice, koja pojedinca obuhvaća kao jedna čvrsta neraskidljiva mreža. Dvije sile su sada nosioci javnog života: neo- sobna činovnička država sa svojim raznovrsnim mo- nopolima, dužaostima, porezima, tlakama i malogra- gjanstvo i seljaštvo, koji kao jedino produktivni sloj hrane i nose cjelinu. Ali je ovaj sloj bio socijalno odviše potisnut, i imperij odviše moćan i birokratski, a da bi se mogao poroditi novi ekonomski i socijalni sistem i život. Bilo je pokušaja drmanja i potresa. Ali ti potresi nijesu dolazili iz osjećaja soliđarnosti; tako se je svaki put dogagjalo da se je postojeći sistem bezdušnije i ukočenije stezao, čim jači bijaše pokušaj da ga se prelomi. Vidjet ćemo kašaje kako je kršćanstvo i njegov razvitak djelovao na socijalno-ekonomske prilike rim- skog imperija, dok se samo naiprije sa dvije riječi obazremo na posebne socijajao-ekonomske prilike ju- dejskog naroda u Spasiteljevo doba. €) Ekonomsko-socijalne prilike Judej. naroda u Isusovo doba. Jađejski se narod dijelio u tri sloja: svećenici, farizeji i amhaarezi ili seljaci. Za razliku od levitskih čistih farizeja, seljaci su nečisti, s njima je općenje ograničeno samo na najnužnije. Protivnost izmegju grada i sela postoji dakle i tu, ali je ta pro- tivnost više religijozno-socijalnog, nego ekonomsko- socijalnog karaktera. Seljački sloj i ako socijalno prez- ren, kao nečist, ne bijaše ekonomski potisnut. Bogati izvoz žita, vina i maslina u inostrane zemlje, kao i opsežna unutarnja trgovina, dioba zemlje samo na srednje i male posjede zemljišta, sve to daje oznake zdravog gospodarstva. Da se i ovdje susretalo protiv nosti izmegju bogatih i siromašnih, samo je po sebi razumljivo, ali te protivnosti nijesu imale svoj dublji uzrok u nekim osebinama judejskog socijalnog i eko- nomskog poretka, već u pritisku strane rimske vlasti, koja je sve slojeve jednako tlačila. Ta je strana vlast dovela u narod još jedan sloj: sloj poganskih oficira i vojnika, upravnih i poreskih činovnika, u čiju su se službu iz ekonomskih motiva čestoput stavljali i odmetnuti judejci. Rimski su činovnici i oficiri smatrali svoju službu u Judeji progonstvom. Ali su to vrijeme ,progonstva“, po rimskoj navadi, umjeli vrlo često korisno upotrebiti za financijsko guljenje svih slojeva pučanstva. Ovi stranci obogaćeni usljed guljenja kao i s njima politički združeni bogati Saducejci, radi svoje sile i gramzljivosti, uvriježiše u judejskom narodu mišljenje, da su bogataši bezbožnici, a samo siromasi miljenici božji. Poznato je kako je ovo mišljenje našlo donekle odzvuka i u samim Spasiteljevim pričama, u čigovim se riječima u opće poučao zrcale mnogi odnošaji i običaji judejske zemlje i naroda. Gornje narodno mišljenje može da nam protu mači za što u Judeji u Spasiteljevo doba, usprkos i oskudice i borbe proti njoj, nije opstojao pravi soci jalni pokret, jer u koliko je postojalo ogorčeno nepri« na pitanja o socijalnoj .nepravdi, već se religijski tu« mačilo božjom pravdom: siromasi su Božji prijatelji; a bogati njegovi neprijatelji, jer su putevi bogataša putevi grijeha. Nastaviče se. * Predavanje koje je održao dne 26/4 o, g. gosp. Dr. V Svilokos u Katoličkom Društvu ,Bošković“ prigodom završetku! 25-godišnjice opstanka društva. 3; |