SR. 2 onom brijegu ili u onoj dolini, ili iza onog zavijutka, gdje žurno koraca ,bez štapa i bez torbe“, ne mareći ni za trud ni ze umor, ni za glad, ni za žegju, ni za hladnoću. ni za toplinu, ni za neprijateljske spletke, ni za smrtne pogibelji: jer ga ništa nije moglo od- vratiti od ljubavi Kristove. Oživljavao sam nspomenu na apostolski rad onog velikog učitelja, čitajući u vlaku Djela Apostolska i njegove poslanice. I nikada mi te knjige nisu bile tako zanimljive i tako slatke, kao ova dva dana, kad sam ih čitao prolazeći mjestima u kojima su se odigrali oni dogagjaji i o kojima je sv. Apostol pisao. A pomislio sam piše puta: Oh i kako bi danas trebalo tog velikog Apostola da izbavi jadni narod Male Azije iz mračne zablud krlvog proroka i povrati u svijetlo kraljevstvo Kristove istine ! Mnogo sam toga lijepa vidio kroz ona dva dana i dvije noći putovanja kroz Malu Aziju. Mnogo sam toga lijepa i znameniia iz života sv. Pavla Apostola vidio ovdje u njegovom gradu Damašku, što mi je nemoguće spomenuti u ovako kratkom dopisu. Zato završujem šaljuči topli pozdrav iz ovih dalekih istočnih strana svima čitaocima ,Nar. Svijesti“. O. Petar Vlašić. Socijalna pitanja u prvo doba kršćanstva*. VI. Prakršćanstvo, njegova veza sa socij. pi- tanjima, te odnošaji kršć. socij. pokreta. U doba tako velike gospodarske i socijalne zamršenosti, ka- kovu sam u ovo par krupnih poteza nastojao prika- zati, u doba najkruće težaje za materijalnim dobrima i prevlasti rimskog imperija nad ostalim svijetom, Bo- žanski Spasitelj dolazi ma svijet da navijesti jednu novu nauku suprotnu svakom doondašnjem materijalističkom shvaćanju, nauku: vječne Istine, Pravde i Ljubavi. Doktrine koje je On naučavao bile su sasma uovi pojmovi, koji su preokretali cijelu nauku ondašnjeg ljudskog znanja i bili antiteza svih starih nazora i čuvstava. — Po onda vladajućem nazoru, oni koji posjeduju zemlju, nijesu krotki, već naprotiv silnici : sretni, oni koji sami po sebi mogu da kroje pravdu i koši uživaju u osveti, a ne oni koji su milosrdni; bla- ženi ne oni koji su čisti, već oni, koji sebi mogu pri- uštiti sve pohotne užitke. Istina stoici, kao još najbolji megju starima, na- učavali su: ,sustine et abstine — podnosi i odriči se“, ali se Krist ne ograničuje na ta dva negativna načela; On govori: ljubi svog iskrnjega i pomagaj ga. — Shvaćanje je starih bilo da je dobar onaj čov- jek, koji je plemić, bogat, odvažan; od Krista je to ime promijenilo značenje: dobar je omaj, koji ljubi iskrnjega. Krist ne čini razlike u ljubavi megju ljudima ; obuhvata sve bez razlike: i sretne i nesretne i bogate i siromašne i robove i gospodare. Koje onda čudo da su žene, siromasi, nevoljnici, robovi i u opće svi, koje je staro društvo omalovažavalo ili bilo izopćilo, gorljivo slušali kršćansku nauku. Starinske religije, pa i sama židovska bijahu re- ligije jednog naroda, koji ih je ljubomorno čuvao, ne hoteć je predavati drugim narodima; Krist je naprotiv kazao svojim učenicima: idite i poučavajte sve narode. A sv. Pavao je tu nauku još bolje formulirao riječima: »Nema više prvih ni posljednih. Nema više Grka ni Zidova, ni obrezanih ni neobrezanih, ni barbara, ni robova, ni slobodnih, već Krist je sve u svima“. Stari su mislili da bogatstvo uzdiže čovjeka, a oholost su smatrali plemenitim osjećajem. Krist je na- protiv naučavao : Blaženi siromasi po duhu, jer je nji- hovo kraljvestvo nebesko. Ove i druge nama svima dobro poznate doktrine udariše, kako sam i prije na- glasio, osnovicu zajedničkog etičkog osvjedočenja za sve ljude bez razlike slojeva i staleža. S toga je kršćanstvo, makar da je bio vjerski pokret, moglo a i moralo imati odjeka i na socijalne prilike i pokrete ondašnjih potisnutih masa željnih za pravednim poboljšanjem socijalnog i ekonomskog po- ložaja; ali je pogrešan nazor racijonalističkih socijo- loga, koji svagjaju prakršćanstvo na puki socijalni pokret masa. ,Što vrijedi čovjeku da Vas svijet dobije, a dušu svoju izgubi“ riječi su Evangjelja: A te su riječi naj- bolje oprovrgnule taj nazor. Kršćanin treba po tom u prvom redu da radi, kako će usavršiti sebe samoga, a ne da usavršuje u prvom redu društvo. NARODNA SVIJEST. I baš nam povijest prvih vijekova kršćanstva pruža jedan rijetki prizor. Nijedna druga religija nije tako brzo napunila gradove, zemlje i provincije sa svojim Evan- gjeljem ; nijedna se nije tako duboko udubla u ljudske odnose i zbivanja; nju uprav prožimlje želja u sve uroniti i žarki nagon u sve se pretvoriti; ona ima i za sve što je ljudski ograničeno širokogrudnu ljubav i iskrenost, a sa svim tim se kršćanska religija u svo- jim prvim vijekovima tako malo pača u vanjske udese i nevolje vremena, u kome je nastala i uzrasla tako, da bi se moglo reći da je u prva dva vijeka kršćanstvo prošlo nehajno mimo sva goruća pitanja i nevolje onog vremena. Razlog je u tome što Isusovo poslanstvo i nauka nijesu išli za izmjenom vanjskih odnošaja ondašnjeg državnog i socijalnog poretka, nego za obnovom čov- ječje nutarnjosti, za spasom duša. Ali ta obnova unut- rašnjosti, i ako nije u prvo doba kršćanstva izazvala odmah preokret na socijalnom polju, pripravljala ga je, a svakako pojedinačno je i ublaživala socijalno — ekonomske opreke. Rob je n. pr. doista i dalje u rimskom carstvu ostao rob, ali, ako je slučajno dopao u ruke kršćan- skog gospodara, bio je smatran bratom u Kristu, a postupak je s njim bio kršćanski zbog promijenutog kršćanskog shvaćanja gospodareva usljed obnove nje- gove unutrašnjosti. A budući da obnova unutrašnjosti pojedinaca, kad je proteguuta na mase, vuče uvijek bez dvojbe za sobom kao neminovnu posljedicu i stano- vite vanjske učinke, to su se takovi učinci u ondašnjem rimskom carstvu u kasnijim vijekovima kršćanstva i vanjski pokazali. U toliko i samo u toliko se može i početuo dje- lovanje kršćanske religije staviti u savez sa socijalnim pitanjima onoga doba. A tek iz onoga, što je u kas- nijim vijekovima slijedilo, možemo stvoriti jasan zak- ljučak da je upravo kršćanska religija tim postepenim preobraženjem ljudskih osjećaja, proizvela faktično u rimskom imperiju jedan mirni socijalni prevrat, i to ra- dikalni i sveopći. Danas su svi narodi uznemireni. Toliko se ra- spravlja o gorućim socijalnim i ekonomskim pitanjima sadašnjosti. — Ali sva nastojanja, sva vijećanja, svi paktovi, sve planske privrede, sva korporativna ure- gjenja država neće i ne mogu uspjeti i trajno usrećiti dok god se jedno osjeća, drugo piše, a treće radi; dok god evangjeoska Istina, Pravda i Ljubav ne budu kraljevati u ljudskim srcima. Jednako kao što je u prvo doba kršćanstva, tako je i danas za izljećenje sadašnjih grubih socijalnih i eko- nomskih poremećenja uvijek aktuelan doziv u pomoć onih istih vječnih, neoborivih i jedino ispravnih na- čela Kristove nauke za obnovu čovječanstva. iza to ni danas da se poslužim riječima Dr. Ušeničnika: ,neće riješiti socijalnoga pitanja samo gos- podarski i socijalno-politički rad, nego treba segnuti dublje u duše i izvesti ujedno s vanjskim reformama i reformu srdaca živim praktičnim kršćanstvom“. Da reforma srdaca je potrebita ! »Kad se ljudi uzdignu nad materijalnošću više radeći i misleći na nebesku domovinu, nestat će ne- mira, napetih odnosa, sebičnih izrabljivanja i potište- nosti slabih“. ; I za to da završim riječima istog Dr, Ušenič- nika: ,Prva i zadnja riječ kršćauskog i socijalnog pokreta mora biti — Krist i u tome je njegova prava vrijednost“. Svršetak. * Predavanje koje je održao dne 26/4 o. g. gosp. Dr. V. Svilokos u Katoličkom Društvu ,Bošković“ prigodom završetka 25-godišnjice opstanka društva. Skrećemo pažnju! svakome ko je naumio graditi, da se u vlastitom interesu prethodno obra- ti za savjet ovlaš- tenom graditelju visokih gragjevina Rikaesdu Trostmanu. koji jej ovih'j dana dobio ovlaštenje za samostalni rad, — Uvjereni smo, da će svako biti zadovo- ljan sa stručnom i ekonomskom izra- dom projekta i teh- ničkih elaborata kao i sa jeftinom i so- lidnom _ gradnjom. Stručne savjete daje besplatno i izragjuje potreban broj skica za gradnje, — — Idejna skica vile za Sv. Jakob Naš list zapada samo 5 Dinara mjesečno!! za [IaoGale obratite se stručnom optičaru NIKO BOGDAN Dubrovnik yi Br. 22. Pisma iz naroda. STRAVČA. Sv. Misije za puk održao je od 18—21 o. mi. mp. O. Vinko Michieli Isusovac, Narod se je oduševljeno odazvao sjećajući se još dobro svo- jih starih ,misijonata“ Isusovaca, koji su 22 godine upravljali ovom župom kao dušobrižnici (1869—88), Starcima je još u živoj uspomeni blagopok. Padre Fenili i Padre Fantini, a mlagji ih se sjećaju po pri- čanju starijih. Isusovci su držali i školu, jer onda još nije bilo pučke škole i tako su mnogi naučili ne samo čitati i pisati već i strane jezike. Kroz tri dana neu- morno je sada radio mp. O. Michieli, propovijedao, ispovjedao, organizovao ,apostolstvo molitve protiv psovke“ i ,Djevojačko Društvo“, te naučio djecu i mladiće ,Zlatnu krunicu“ te se sada ore brda i doline njihovim pjevanjem. Impozantna je bila procesija u Nedjelju 20 o, mj. na koju se sjatio narod pod svojim zastavama iz Dube, Jagojila, Bratnice, Slježaka i Jase- nica. U trajnoj će uspomeni ostati posveta presv. Srcu i obnova krsnog zavjeta pod vedrim nebom, Narod se je ganuto oprostio sa Ocem ,misjonatom, i zamolio ga, da ih opet pohodi, što im je on i obećao, Bilo sve na veću slavu Božju i spasenje duša. ĆILIPI (Konavle). Stanje usjeva n Konavlima do sada dobro, pašnjaci i livade vrlo loše. Buhač je samo mjestimice donio dobar rod, inače uopće slabo roda. Kvaliteta vrlo dobra, jer mu ugodilo vrijeme, Maslina je prikazala mnogo rese i ako ugode vremena sa povjetarcem moglo bi biti dobra roda, a ulje je seljaku uz kruh najpotrebitije. Loza nosi dobro i kako se cijene vinu nešto poboljšale, to je seljak svu snagu posvetio vinogradu. Kako su padale više puta sitne kiše to se je poljevalo 10—12 puta. Hrvatsko Kulturno Društvo ,Napredak“ upri- ličit će izlet na Lopud, Cijelo će društvo ići u marod- nim nošnjama. Naknadno ćemo objaviti potanakosti. Bravarska radnja koja je za tri godine bila zatvorena, što je bilo zeugodno za cijelo mjesto, sad je opet otvorena. Novi vlasnik g. Bogumil Kaap radaju je posvema priuredio i cijene oborio na opće zado- voljstvo. Želimo mu dobar početak i sretan uspi M. Jadranski, JANJINA na PELJEŠCU. Lijepa svečanost obav- ljena je na Duhove. Naš mješćanin preč. Don Niko Milić, dekan došao je sa pjevačkim zborom s Orebića. Miešćani su ih svečano dočekali. U 10 s. bila je sve- čana staroslovenska Misa u trojci. Misu je pjevao nes- tor naš preč. Don Ivo Kiakela. Preč. Don N. Milić održao je oduševljeni govor, te pozvao svih na euha- ristični kongres u Orebićima, koji će se održavati 15. jula. Na koru je fino izveo Misu od Adamića pjev, zbor s Orebića pod vještim ravnanjem g. Zglava, a g.gja Zglav finom je interpretacijom otpjevala dva solo - komada. U župnom dvoru bili su pjevači počaš- ćeni banketom, te je uz bratsko zadovoljstvo pjevao i zbor s Orebića i ,Slava“ iz Janjine razne pjesme. Ovom se je posjetom sav marod oduševio za euhar. kongres, te je ova proslava bila kao jedna priprava na veliko slavlje. : L. ŠIPAN. Ribarstvo. Kod nas love srgjele samo vojgama, za to su srgjele tečnije nego svijećarice. Uhva- tilo bi se srgjela puno, ali naši vojgari ne srću radi niske cijene, a opet više puta ne mogu se ni prodati, Ne srću ni radi toga, što su navalile silne pliskavice, pa im nanašaju silna kvara, ne samo što ribu poplaše, da li mrežu isparaju, da često nije moguće na riba- nje poći, dok se mreža ne zakrpi. Krpačice naplaćuju po 20 din. nadnicu. U ovome listu više se je puta pisalo, da se uvede u škole uz more učenje pletiva, krpljenja i armiranja mreža. Po tome bi trebalo, da se taj predmet uči i u preparandijama. Ne će li se taj predmet uvesti, da se uči u osnovnim školama pri moru, nek se bar uz škole pri moru drže tečajevi za ribarstvo odraslim muškim i ženskim kao i djeci viših razreda za nekoliko mjeseci. Tada će i naše škole stvarno djelovati na korist naroda. Da se što više uništi i ostrani pliskavice, treba proganjati te morske vukove, U tu svrhu nek se udijeli svakoj ribarici dozvola da može nositi pušku, da puca na pliskavice. Ranili se ptiskavica, ona bježi glavom bez obzira, pa sve druge za njom, te se ondje nmagju. Trebalo bi da i državni motori financijške straže pucaju na pliskavice, koje im se okolo motora i parobroda vrte. To bi zapovjednicima bio sport, a ribarima, uopće ribarstvu velika korist. Kod nas je zapušteno ribarstvo, ta bogata grana našeg gospodarstva, što je požaliti. Nek se naši ugledaju u druge države, koliko one troše u podignuće "area SAROćAČ OOO RENO O ORE IRS Dobar tek je znak zdravlja pa čim opazite na djeci ili odraslima da im jelo ne prija, da nijesu dobre volje, znak je neraspo- loženja. Vi ne ćete odmah pogriješiti, ako im odmah dadete u malo vode ili mlijeka praška »Magna«. — »Magna« čisti bez boli ugodno. »Magna« osvježuje. Za otvor djeca malu, odrasli veliku kašiku. »Magna« prašak dobiva se u apotekama 1 omot Din. 4. (Reg. S. Br. 4788/32).