Str. 2:

«NARODNA SVIJEST:

Br 23.

 

Sa pula u Sv. Zemlju :

U gradu sv. obitelji

Nazaret, 13 maja.

Evo me u žugjenoj zemlji Obećanja, u Svetoj
zemlji. Stupio sam u nju nogom prvi put baš na dan,
kad ju je Krist Gospod ostavio; na svetkovinu Uza-
šašća Kristova. Došao sam najprije u Nazaret, desetog
maja, onog istoga dana, kad su, po predaji, g. 1291,
angjeli prenjeli svetu kućicu u naš Trsat, da ju ne-
vjernici ne obeščaste. Ostala je ipak ovdje špilja, koja
je bila pokraj te kućice, u kojoj se BI. Djevica Ma-
rija Bogu molila, a u toj se špilji izvršilo nedohitno
otajstvo Utjelovljenja Sina Božjega i započelo se izvr-
šenje djela našega Otkupljenja. Tu je angjeo Gabrijel
pozdravio poniznu Djevicu uzvišenim pozdravom :
Zdravo, milosti puna, Gospod s tobom, blagoslov-
ljena ti megju ženama“. Tu joj je navjestio da će za-
četi i poroditi Sina Božjega,

Još se čuva s velikim strahopočitanjem to sveto
mjesto, pred kojim gori svegjerno 15 srebrnih kandila
punih maslinovog ulja istještena iz ploda masline, koju
ragja Sveta Zemlja. Nad tim otajstvenim mjestom diže
se lijepa bazilika Navještenja na tri lagje sa četiri
oltara, dok su u samoj kripti opet četiri oltara.

Moj prvi posjet bio je k tome sv, mjestu. Dugo
sam se u njemu zadržao i često se k njemu navraćao.
Tu sam i sv. Misu otslužio, baš na onom oltaru na
čijem podnožju stoji napisano: ,Verbum caro hic fac-
tum est. Ovdje je Riječ postala tijelom“. Nemoguće je
ni iz daleka opisati čustva, koja se u duši bude, kad
se čovjek nalazi na tom svetom mjestu i kad moli
angjeoski pozdrav ,2Zdravo, Marijo“, koji je prvi put
izrečen baš na tom mjestu pred 1933 godina.

Malo podalje je crkva sv. Josipa, podignuta baš
nad nekadašnjim stanom sv. Obitelji; gdje je božanski
Spasitelj trideset godina skromnog života proživio u
poslušnosti svojim roditeljima. Još se čuva ispod crkve
kripta, koja označuje priprosti stan višnjeg Gospodara
neba i zemlje. Na oltaru sv. Obitelji, koji je sav od
skupocijenog mramora, a na podnožju kojeg stoji na-
pisano: ,Hic erat subditus ilis — Ovdje im je bio
podložan“, služio sam jedno jutro, s osobitim ganu-
ćem, sv. Misu.

Bio sam i u mekadašnjoj sinagogi, u kojoj je
Isus naučavao, a Njegovi Ga sugragjani odbaciše, Ho-
dio sam lagano tijesnim ulicama Nazareta, onim istima
kuda je lsus kao dijete i mladić hodio; zagledavao
sam se u radionice nazaretskih zanatlija napose drvo-
djelaca, koji se, mislim malo razlikuju od onih pred
1900 godina. Bio sam na ,Marijinom izvoru“, i gle-
dao kako nazaretske djevojke i žene crpe vodu i nose
svojim kućama, jer drugog izvora u Nazaretu nema,
I u duhu sam gledao BI. Djevicu Mariju, kako crpi
vodu iz tog izvora i nosi je svom dragom sinu Isusu
i zaručniku sv. Josipu. I s osobitom slašću napio sam
se više puta te vode i napunio jednu malu iflašicu
da je ponesem sobom kao milu uspomenu, — A
ugodna je i slatka ta voda, tim slagja kad se po-
misli da je na izvoru Blažene Gospe. I sam grad Na-
zaret lijep je i privlačiv, pravi cvjetni grad, što ma
našem jeziku i znači.

Obilazeći grad Nazaret i njegovu okolicu, sila-
zeći u plodnu ezdelonsku dolinu ili penjući se ma
strmenito brdo pokraj grada, sa kojeg su meharni
Nazarećani htjeli baciti u ponor svog najvećeg Sina,
svaki pedalj zemlje, svaki kamen kao da mi je go-
vorio: ,Ovuda je On hodio!“ A ta pomisao na-
punjala me neobičnim miljem.

Nekada su pitali: ,Može li doći što dobra iz
Nazareta ?“ Danas niko više to ne pita. Danas i naj-
manje dijete znade, da je iz Nazareta svijetu došlo
najveće dobro, jer tu se upittio Sin Božji za naše
spasenje. — Iz ovog sv. grada, grada Marijinog i Jo-
sipovog, grada sv. Obitelji, svim čitaocima ,Narodne
Svijesti“ topli pozdrav.

O. Petar Viašić,

naa. ak kl kill Ri. a ali e aa. O RA RR ll

Kao kronometar raditi će vaš želudac

ako za otvor upotrebljavate prašak ,Magna“ purga.
Djeca 1 malo, odrasli 1 veliku kašiku u vodi ili
mlijeku. Ako uzmete prašak ,Magna“ na vrhu od
noža poslije jela, pospješuje probavu, uklanja tvrdu
stolicu, žgaravicu, podrigavanje, bljuvanje i zadah
iz usta. Liječi: katar želuca i crijeva, hemoroide i
čirove u želucu.

»Magna“ prašak dobiva se u apotekama 1 omot Din.. 4.

(Reg. S. Br. 4788/32).
RIA AI GR IVI AČA JR RJE

Pisma iz naroda.

ČILIPI. Zabava u proslavu 25-godišnjice mis--

ništva preuzv. biskupa. Na blagdan Tijelova mjesno
Župno Vijeće Katoličke Akcije i Hrvat, Kult. društvo
»Napredak“ zajednički prirediše u počast preuzv. bis-
kupa prigodom proslave 25-godišnjice misništva veoma
lijepu zabavu. Preuzv. biskup odazvao se je pozivu i
posjetio našu zabavu zajedno sa dičnom staricom gos-
pogjom majkom i g.com sestrom, a u pratnji svog
tajnika preč. Capurso. Na ulasku u naše mjesto doče-
kalo je visokog dostojanstvenika čitavo mjesto sa
brojnim crkvenim barjacima uz srdačni prigodni poz-
drav mjesnog župnika vlč. Antunovića i zanosnom
deklamacijom jedne učenice, koja mu je predala kitu
cvijeća. Uz zvonjenje zvona i pucanje mužara preuz-
višeni je ušao u mjesto i u crkvu, gdje je nepregled-
nom mnoštvu vjernika predvogjenih od njihova vič.
župnika i g. općinskog načelnika Korde zahvalio na
ovako srdačnom i veličanstvenom dočeku te je održao
značajni govor, u kojemu je istaknuo pravo roditelja,
da im se djeca odgajaju po načelima njihove vjere
prama geslu velikog Štrosmajera : Sve za vjeru i za_do-
movinu. Na to je blagoslovio sve prisulne i čitavu župu.
Nakon odmora u župničkoj kući, gdje su se našli na
okupu vigjenije ličuosti mjesta zajedno sa općinskim
načelnikom, preuzvišeni je pohodio zabavu u dosta
prostranoj dvorani Hrvat, kult. društva ,Napredak“.
Preuzvišeni je dočekan pjesmom ,Ljubimo Te, naša
diko“ ! Slijedio je marš tamburaškog zbora, pa zatim
deklamacija male sirotice Janje. Na to je gosp. Niko
Skurić održao krasni govor u čast preuzv. svečara, u
komu je istakao narodne velikane, koji su se prodičili
u radu za ideale katolika Hrvata u našoj domovini te
pozdravio preuzvišenoga, koji neustrašivo stupa njiho-
vim stopama na diku sv. vjere i na korist domovine.
Govor je g. Skurića izazvao spontane oduševljene
ovacije prisutne publike, Uz par tačaka lijepo ugogje-
nog tamburaškog zbora i pjevanja hrvatskih davorija
prikazana je još i evangjeoska gluma ,Dogji za mnom“
od Onipa, što su je izveli vrijedni omladinci sa du-
bokim shvaćanjem i naravnom igrom na potpuno za-
dovoljstvo. Na koncu je preuzvišeni zahvalio upravama
Župnog Vijeća Katoličke Akcije i Hrvat. Kult. društva
»Napredak“ na ovoj pažnji, pozvao ih je da visoko
cijene svoje katoličko osvjedočenje, 'da se njime diče
te ga neustrašivo brane i po njemu djeluju, jer je
kršćanstvo i katolicizam izvor ne samo uzornog gra-
gjanskog života nego i pravog i nesebičnog patriotizma;
i kako katolicizam ne smeta patriotizmu Francuza,
Nijemaca i drugih naroda, nego ih u patriotizmu učvr-
šćuje, tako ne može smetati, ne smeta i neće nikada
smetati nego će jačati patriotizam katolika Hrvata u
Jugoslaviji. Govor biskupa je popraćen burnim pljes-
kanjem i odobravanjem. Nakon zabave svečar se je
zadržao nekoliko vremena u ugodnom i zanimivom
razgovoru sa mjesnim ličnostima. Pred večer prije od-
laska još je jednom sa prozora društvene dvorane za-
hvalio narodu na svemu, pohvalio njegov rad na vjer-
skom i kulturnom polju u skladu sa svijetlim tradici-
jama vjernih Hrvata katolika u Jugoslaviji te pozvao
čitav narod da klikne trokratno: Živio sv. Otac Papa
Pijo XI i Njeg. Vel. Kralj Aleksandar, što je narod
oduševljeno prihvatio. Na to se je od nas odijelio uz
zvonjavu zvona, pucanje mužara te klicanje i pozdrav-
ljanje vjernog naroda.

VRNIK kraj KORČULE. + Frano Fabris, sin
prota Nika F. Fabris preminuo je u Ponedjeljak 21.
svibnja u Zadru u 33. godini života. Na osminu nje-
gove smrti Ponedjeljak 28 pr. mj. priregjene su na
Vrniku svečane zadušnice, kojima je prisustvovalo ci-
jelo mjesto, jer je pokojnik kio ljubljen od svakoga
radi svojih sposobnosti i dobrote. Vječni mu pokoj, a
ucvijeljenoj obitelji opće naše žalovanje, —

Milodari. Da počaste uspomenu blagpk. Frana
N. Fabris udijeliše društvu ,Vrnička Sloga“ Din. 50
gg. Jakica i Lovro Depolo — Beograd. Vrničanin.

MUO kod KOTORA. Misije. — Svečanost »Po-
močnice Kršćanske“, — Od 21 do 24 svibnja vodio
je Mp. P. O. Dane Zec, franjevac, pučke Misije na
Mulu, na koje se je narod najbolje odazivao. No vr-
hunac pobožnosti bio je dan 24 svibnja, dan ,,Po-
moćnice Kršćanske“, Skoro cijela župa je pristupila
sv. sakramentima, a u popodnevnoj zaključnoj teofo-
ričnoj misijskoj procesiji nije nitko kući ostao. Svojim
lijepim propovijedima privukao je Mp. P. O. misionar
u crkvu čitavu župu, a plamena njegova riječ zadnjega
dana našla je jakog odjeka u svačijem srcu, te je svak
Žalio što je to vrijeme milosti tako kratko trajalo. U
nedjelju 27 svibnja obavljena je vanjska svečanost
»Pomoćuice Kršćanske“ tradicionalnim sjajem. Krunu

ove svečanosti sačinjava popodnevna procesija, u kojoj
se nosi prekrasna Gospina slika, sva optočena srebrom.
Sa Kotorskom Glazbom prisustvovao je procesiji i
mjesni odio ,Bokeljske Mornarice“ uz sudjelovanje
okolnog svećenstva i vrlo brojnog naroda iz grada i
okolice, Pri ovoj je procesiji interesanto i jedinstveno
u cijeloj Boki Kotorskoj to, što za čitavo vrijeme pro-
cesiju prati veliki broj čamaca po moru, jer je državna
cesta, kojom procesija stupa, tik uz more. Glazba je
na to koncertirala do kasne večeri na obali pred cr-
kvom. — Ovdašnje hrvatsko pjevačko društvo ,Zvo-

nimir“ uveličalo je svih ovih dana ove crkvene po-
božnosti svojim izvrsnim pjevaojem.

 

Kulturne vijesti.

Borba protiv masonerije. Val raskrinkavanja
tajne internacijonalne organizacije slobodnog zidarstva
počeo je da zahvaća i našu državu pak se mogu za-
bilježiti neki znakovi koji davaju naslućivatl početak
ozbiljne borbe. Pored temeljitih članaka ,Hrvatske
Straže“ i veoma zgodnih brošura ,Moska“ interesantni
su članci beogradske štampe, u prvom redu ,Pravde“,
kao i od mas već spomenuti članak glasila jugosla-
venske nacijonalne omladine ,Zov sa Jadrana“. Dr.
Nevistić u ,Pravdi“ dokazuje štetnost i opasnost koja
prijeti od masonerije sa nacijonalnoga gledišta.

Pola milijona obraćenika bilo je na području
Apostolske Delegacije u Kini kroz 10 godina, t. j. od
1923 do 1933.

Konvertiti u Sjedinjenim Državama nijesu samo
iz širih slojeva naroda, nego ih imade veliki broj me-
gju inteligencijom. Tako su kroz prošli vijek prešli ria
katolicizam pored ostalih i ovi glasoviti liječnici: Dr.
Toma Emmet. ginekolog svjetskoga glasa, osnivač
ženske bolnice u New-Yorku; Dr. Vilim Van Bureu
iz Filadelfije, kirurg i profesor kirurgije u New Yorku:
Dr. Horacije Storer, ginekolog, židov; Dr. Toma Dwighi,
profesor anatomije universe u Harvardu, koji uživa glas
prvog anatoma u Americi; Dr. John Delavan Bryant,
čiji je otac bio rektor episkopalne crkve u Filadelfiji.

Zavod za gluhonijemu djecu otvorile su Sestre
Dominikanke ad King Williamstown u Melrose,

Napredovanje kršćanskih sindikata iu Francus-
koj. Na drugi dan Duhova, dne 21. svibnja, "završili

su francuski kršćanski radnici svoj petnaesti ;kongres. |

Sakupilo se u Parizu nekoliko "stotina delegata iz či-
tave Francuske. Prema izvještaju konfederalnog tajniš-
tva kršćanskih sindikata, ustanovljeno ije, da se broj
organiziranih radnika nije nigdje umanjio, a u nekim
je krajevima i.lijepo napredovao. | to je znak novoga
duha, koji se sve više razvija. u Francuskoj, protiv
tako zvane ljevice.

 

Klasificiranje našeg buhača.

Prema novom pravilniku sva roba odregjena za
izvoz klasificirana je u tri grupe (vrsti). Najbolja vrst
buhača nosit će zaštitnu oznaku u engleskom jeziku
»Dalmatian Pyrethrum“, što znači ,dalmatinski buhač“

(čisti), a ovakav će morat imati najmanje 0'80%  pi-
retrine (jakosti).

Srednja (lošija) vrst nosit će kao zaštitnu oznaku
samo riječ ,Pyrethrum“ (što znači buhač, bez oznake
»dalmatinski“. Ovakova pak vrst mora da ima od
0'80 do 0:50% piretrine.

Najlošija vrst nosit će oznaku ,Pyrethrum second
class“, što znači ,buhač druge vrste“, a imat će ispod
0'50% piretrine.

Isto tako po ovom pravilniku i buhačev prašak
podvrgnut je državnoj kontroli. Oa je klasificiran ta-

kogjer ma tri vrsti, Prva, najbolja vrst nosit će naziv
»Superprima“, a mora sadržavati najmanje 0:90 do _

0:80%. Druga vrst nosit će zaštitnu oznaku ,Prima“,
a morat će da sadržaje najmanje 0'70% piretrine. Dok
treća, najlošija vrst buhačeva praška morat će sadrža-

vati oko 050%  piretrine i nosit će zaštitnu oznaku:
»Buhašev prah“.

Prema novom pravilniku udovoljeno je zahtjevima
proizvagjača da ih se zaštiti pred eventualnim poku-
šajima nesavjesnog trgovanja, a ujedno udovoljilo se
je i stranom tržištu, koje je kategorički tražilo ove

zaštitne mjere. Svaki prekršitelj odredaba pravilnika |

bit će kažnjen kaznom do 50.000 dirlara.

 

 

Kuničić & Domić

Spediterska radnja
teletlon dr.6  Mubrovnik 2  zaeton nr. 6

Vrši prevoz vlastitim kolima svakovrsne robe,
za selidbe, prevoz (pokućstva) ima vješte lude;
i 1

 

OV ma