St. 2i

 

NARODNA SVIJEST.

Br 24,

 

Brodom ,Prjestolonasljednik Petar“ pokraj obala Jadrana.

Dubrovnik ne pripada
samo lepoj prošlosti“,

Dubrovčani traže da se iskoriste uslovi koje
Dubrovčanin ima za razvijanje u budućnosti.

Dubrovnik nije grad prošlosti, nego grad sa
prošlošću !“ . . .

To su riječi starog i poznatog slikara g. Marka
Murata, rogjenog Dubrovčanina. Izgovorio ih je u
jednom predavanju na ,Prestolonasljedniku Petru“ pred
narodnim poslanicima i senatorima, koji su putovali
za Kri. Došao je samo zbog toga predavanja do Kor-
čule, da bi na ulazu u Dubrovnik upoznao poslanike
i senatore s njegovom sjajnom prošlošću i da naglasi
da Dubrovnik i danas živi i da baš zbog toga zaslu-
žuje da se pokloni puna pažnja njegovim potrebama.

Ali, bile su to riječi Dubrovčanina, čiji je ponos
uvregjea. Kroz njegova usta govorili su potomci
starih dubrovačkih gospara koji su puni samouverenja
da današnji Dubrovnik, ne prekidajući i čuvajući kon-
tinuitet sa starim, u politici, pomorstvu, trgovini, knji-
ževnosti i umetnosti moćnim Dubrovnikom ima sve
uslove za razvijanje u budućnosti.

Predavač je odmah naglasio da Dubrovnik ima
prava da očekuje da mu se posveti velika pažnja. I
odmah se ističu nacionalne zasluge Dubrovnika, u
kojem je stvorena jugoslovenska misao. Njega i nje-
govu vjeru u zajednički nacionalni život s ostalom
braćom nisu mogli ubiti osvajači, pod čiju je vlast
potpadao. Naprotiv, Dubrovnik je čekao oslobogjenje,
upirući oči u Srbiju i pjevajući s Gundulićem : ,Svjetlo
sunce, sini, sini na vedrinah sa istoka“...

I car Dušan je odao priznanje kulturi Dubrov-
nika. Dubrovnik je, po rečima predavača, poručivao
našim vladarima da je on njihova kuća. A kako je
samo sjajan doček Dubrovnik priredio caru Dušanu,
kada ga je posetio 1350 godine! Car Dušan divio se,
tada, uregjenju, bogatstvu i kulturi grada. Posle te
posete počeo je iz svoga carstva slati mladiće i dje-
vojke na školovanje u Dubrovnik.

Da bi pokazao veliku kulturu Dubrovnika, koji
te kulturne ustanove dobijao i mnogo prije od mnogih
evropskih država, g. Murat je naveo samo nekoliko
primjera. Na stranu to da je Dubrovnik krajem 15 v.
imao 300 svojih velikih brodova, treba podvući da je
on 1438 godine dobio vodovod. Početkom 14 v. otvo-
rena je škola, docnije gimnazija, koja bi sada mogla
slaviti jubilej od 600 godina. U Dubrovniku je 1416
godine zabranjena trgovina robljem. Dubrovnik je 1317
godine dobio apoteku, drugu ili treću po redu u Evropi
koja i danas postoji. Početkom 15 v. osnovana je bol-
nica i otvoreno nahodište.

Vjera je odvojena od politike. Predavač je još
naročito podvukao da je Dubrovnik veći i lepši, nego
hiljadugodišnji život čitavog djela naroda, s kojim je
i on često delio istu sudbinu.

Dubrovnik se izgradio samostalno i zato u mno-
gim oblastima života on ima nešto specifično svoje.
Baš kao književnost, umetnost ili trgovinu. Ali, do-
dimmuta je i vjera. Neko je od Dubrovčana jednom
prilikom rekao : ,Crkve su bile naše straže i utvrgjenja“.
Megjutim, ne treba zaboraviti da su Dubrovčani, po
rečima predavača, iskreno religiozni, odvajajući strogo
vjeru od politike.

Nekada je, zbog svagje u veću, Dubrovačka
država ostala bez ikakve vlasti. Za to vreme nije se
dogodilo ni jedno krivično delo. Narod se samo skup-
ljao u crkve i molio Boga da izmiri i urazumi gospare.
Ni u najtežim danima za državu, znači, dubrovačka
crkva nije se mješala u politiku i upravljanje državom.

Na kraju g. Murat je rekao da je sunce sa istoka
(misli na oslobogjenje) sinulo i zablistalo, ali se tada
u tome bljesku, nije videlo ono što je najsvetlije:
Dubrovnik, Zato uzvikuje da najčarobnijoj slici, remek-
djelu Jugoslavije ne može i ne smije biti mesto u
tami pozadine.

U Dubrovniku je na sastanku, u starom pozorištu
gradonačelnik dubrovački g. dr. Mičić iznio želje i
potrebe Dubrovnika.

Po njegovim rečima Dubrovnik danas ima sve
uslove da se razvije, ali je on ostavljen sam sebi. To
se ne bi smelo dopustiti baš s obzirom na njegovu
prošlost i vrednost u sadašnjosti. U pogledu po-
morskom on je jedna od naših najvažnijih luka, Preko
njegove luke u Gružu vodi se trgovina čitavog zalegja,
naročito trgovina drvetom. Za proširenje gruške luke
za sada nema potrebe. Očekuje se da bi do toga
jednoga dana došlo uz rijeku Omblu. To će jednoga dana
iziskivati potrebe ,Dubrovačke plovidbe“, čiji brodovi
vrše u velikoj mjeri prekookeansku plovidbu.

Pisma iz naroda.

TRSTENO. Jubilarna proslava blagdana presv.
Srca Is. obavljena je ove godine u našem mjestu jer
se je mavišilo ravno 25 godina da je nabavljen kip
presv. Srca i barjak Društva Djevojaka. Prije samog
blagdana obavljena je trodnevnica. Pod gorostasnim
platanom bila je napravljena kapelica sva od zelenila
sa krasnim slavolukom. Na sam blagdan poslije sve-
čane Mise, koju je pjevao preč. Don N. Fantela uputi
se impozantna procesija sa kipom presv. Srca iz crkve
Matice do platana, gdje je naš župnik preč. Dn Danko
Lepeš održao ganutljivi govor. Poslije podne u 5 s.
bila je zlatna krunica, govor preč. Fantele te posveta
i blagoslov. U 9 s. v. bila je rasvjeta pod platanom,
deklamacije djece, pjevanje nabožnih pjesama uz ba-
canje vatrometa i zračnih bomba. Toga je dana podi-
jeljeno preko 200 sv. pričesti. Bilo sve ovo na čast
presv. srca i na spasenje duša. M E. E

JANJINA na Pelješcu. Akademija Gragjanske
škole u Janjini uspjela je krasno a bila je doista na
umjetničkoj visini, Komadi su bili sretno izgbrani i
vješto izvedeni. Mali glumci su odlično uspjeli u sva-
kome pogledu, kao ,Omladinski zbor“ gragjanske
škole. Da idemo ocenjivati pojedine komade na dugo
bi išli. Bilo je sve precizno. Pjevanje tako dotjerano,
da smo uživali slušati takav zbor. Pjevanje su vodile
ggje: Marjana Sladović i Ivanica Bjelovučić na harmo-
niju je pratio sve kateheta na gragjauskoj školi Don
Kosto Selak. Čast gg. nastavnicima i učenicima naše
gragjanske škole, koji znadu ovakovim nastupima
ostaviti trajne nspomene u našoj duši. — Mješćani !

BROCE kod Stona. Obilan ulov srdjela. U noći
na osvit nedjelje 3 ov. mj. u Morčuletima naše dvije
svijećarice ribarske zadruge, uhvatiše više od vagona
srdjela. Najstariji starci u mjestu mne sjećaju se ova-
kovog obilnog ulova. Trebalo je iz obližnjih sela do-
vesti ljude vješte, da sole ribu, jer sami Bročani ne
bi bili mogli odoljeti, da posole toliku količinu ribe.
Značajno je, da je tu skoro medju sobom sva družina
učinila zapisnik i obvezala se, da svaki drug gubi ru-
čak, ako izusti koji psovku na ribanju. Ovo neka im
je na diku i čast. Ugledali se i drugi u njihov izgled.

STRAVČA. Naša škola već je od nekoliko ostala
bez druge učiteljske sile. Veliki broj djece iz Stravče,
Dube, Brotaica i Slježaka ima samo poludnevnu obuku
i sve je to na legjima jedne učiteljica, koja uz najbolju
volju i veliku požrtvovnost ne može ipak da odoli tolikom
radu već kroz toliko godina. Posljedica je svega toga
da naša djeca slabo napreduju u nauku i da za neke
uz ovakove prilike osnovna škola ne znači ništa, jer
teško da nauče čitati i pisati. Nadamo se opravdano
da sada kad se namještaju novi učitelji doći će red
da i naša škola dobije drugu učiteljsku silu, za čim
odavna vapimo.

 

a a a lšiliS NA_Rl e e_.j  . €O ll
Roditeljima!
Preporučamo za čianove obitelji, koji su
blijede boje lica, slabih živaca i bez ape-
tita ,Energin“ za jačanje krvi, živaca
i apetita. Odraslima 3 likerske čašice ma
dan. Djeci 3 male kašike ua dan.
»Energin“ dobiva se u apotekama u bocama od
pola litre, 1 boca Din. 35. (Reg. S. Br. 4787/32.)
==AaAaAllaii aa s Is; I II

Ali Dubrovčani stalno naglašavaju da je Dubrov-
nik stao na rang običnog sreskog mjesta. Ne traže
upravno središte za sebe, jer su sasvim opravdani
razlozi da ono bude kako je odregjeno. Megjutim,
oni smatraju da Dubrovnik kao sedište najkulturnijeg
i najbogatijeg sreza u Zetskoj banovini zaslužuje više
prednosti nad ostalima. Zasedavanjem raznih megju-
narodnih kongresa Dubrovniku ni stranci ne oduzimaju
njegov turistički značaj, ali baš i pored toga, dodaju
Dubrovčani preko g. Mičića, želi se da se i njegovim
turizmom upravlja iz drugog centra. Oni drže da naj-
važnija turistička teritorija me može da bude podre-
gjena istoj upravnoj organizaciji, kojoj je podregjena
i svaka druga gradska općina koja ne zavisi od turizma.

I najzad, u vezi sa ovim Dubrovčani bi želili da
dobiju neku finansijsku samostalnost za zadovoljavanje
svojih materijalnih potreba, a da i dalje učestvuju u
doprinošenju sretstava za lične izdatke, potrebne ba-
novini. Oni očekuju da se to u smislu ustava može
postići i da će to biti mogućno sprovesti kroz opštin-
ske statute, čije bi donešenje imao da predvidi zakon
o gradskim općinam. Živan Mitrović.

* Prenosimo doslovno ovaj članak beogradske ,Politike“
od 8. juna 1934, Uredništvo.

Iz Svete Zemlje :

Diljem Galileje.
Kafarnaum 16 maja.

Iz Nazareta obišao sam cijelu Galileju s kraja
na kraj: od Jordana do Sredozemnog Mora i od Ma-
log Hermona do visokog Libana. Nešto autom, nešto
lagjom (po genezaretskom jezeru) a dobrim dijelom
pješke. Nabavio sam jedan blagoslovljen štap od finog
drveta znamenitog cedra libanskoga, i on mi je puno
služio pri uspinjaju i silaženju po gorama galilejskim.

Nemoguće je opisati što čovjek osjeća obilazeči
ova sveta mjesta, kuda je Isukrst hodao i naučavao i
svakojaka čudesa činio. To neću ni pokušati da učinim,
Navešću samo imena mjesta u kojima sam bio i koja
sam vidio, a kašnje ću, kad se vratim sve polanje
opisati i prikazati.

Bio sam u Naimu, gdje je božanski Spasitelj
uskrsio mrtvoga sina majke udovice. Popeo sam se na
vrhunac slavne gore Tabor, gdje se Isus preobrazio
pred učenicima. Tu sam i sv. Misu služio u veličan-
stvenoj bazilici Preobraženja, i pored duševne okrepe
nauživao se prekrasnog vidika s vrhunca ove gore.
Bio sam u Daburijih, na podnožju Tabora, gdje je
Isus oslobodio od gjavolskog opsjednuća jednog dje-
čaka, koga nijesu mogli osloboditi učenici.

Prolazio sam plodnom Ezdrelonskom dolinom,
kuda je puno puta prolazio božanski Učitelj sa svojim
učenicima, a koja je u povjesti odabranoga naroda
bila poprištem tolikih znamenitih dogagjaja. Vidio sam
Endor, gdje je Kralj Saul išao da pita pitonisu za
savjet, pak bio od Boga kažajea. Vidio sam gore
Gelboe gdje su pali u boju protiv Filistejaca kralj Saul
i njegov sin Jonata, pak ih kralj David u pjesmi o-
plakivao naričući : Gore Gelboe, da ne padne više na
vas ni kiša ni rosa. Vidio sam Mali Hermon, za koji
psalmista kaže da zajedno s Taborom poigrava pred
Gospodom. Vidio sam Jezraelsku dolinu, gdje su psi
prema prorokovoj riječi, lizali krv objesne i bezbožne
kraljice Jezabele. Tu je na podnožju i znameniti Ge-
deonov izvor, na kojem je on prokušao svoje subori-
oce za slobodu Izraela.

Prešao sam preko glasovitog potoka Cisona. Ko-
liko je puta o njemu spomen u Starom Zavjetu, reko
bi čovjek, mora da je to velika rijeka, poput Dunava
ili Save. A kad tamo nekoliko kapi blatne vode lagano
se vuče po ezdralonskoj dolini prema Karmelu, i čovjek
ga može suhom nogom pregaziti.

Bio sam na znamenitoj gori Karmelu, u matici
crkvi Škapularske Gore, i u pećini nad kojom piše:
,Ovdje je boravio vogja i otac proroka Ilija Tezbićanin*.
Na istoj gori posjetio sam i jednu drugu dobro saču-
vanu pećinu, dugu 15, široku 20 m., isto toliku vi-
soku, gdje je nekada bila čuvena ,proročka škola“, o
kojoj govori na više mjesta Stari Zavjet. Vidio sam i
mjesto gdje je Ilija stajao sa 450 Balovih svećenika,
da dokaže da je samo Bog Izraelov pravi Bog.

Prošao sam i kraj Seforisa, zavičaj sv. Joakima
oca BI. Di. Marije, kao i kraj Geth Hefera. rodnog
mjesta čuvenog Jone proroka. Bio sam u Kani Gali-
lejskoj, gdje je Isus učinio prvo čudo pretvorivši vodu
u vino i vidio ostatke one kuće. gdje je bila svadba,
a tu je sada podigauta lijepa crkva. U istom mjestu
bio sam i u crkvi sv. Bartula Apostola, koja je po-
dignvta na njegovom rodnom kućom, kaoi u ezdralonskoj
Jafi, rodnom mjestu svetih Apostola Ivana i Jakova,
sinova Zebedijevih. — MNastaviče se.

O. Petar Viašić.

 

Bolesne žene imadu upotrebom naravne FRANZ-
JOSEFOVE gorke vode lako čišćenje crijeva, bez za-
preke, što često neobično blagotvorno dejstvuje na
bolesne organe.

 

 

 

Pokućstvo

i sve u struka spadajuće (|| ||
kao Linoleum, Tepihe za
hodnike, sobe, okvire i slike

veliki izbor, uz vrlo
umjerene cijene kod

M.SEŽ MN

DUBROVNIK

 

 

 

 

 

22