Osiguranje - stvar povjerenja. Rad kroz decenije pojedinih osigurateljnih usta- nova u poslovima osiguranja sam po sebi opravdava u takove poslove stavljeno povjerenje. 50 godina rada osiguravajuće zadruge pCroatiae“ rada, koji je bio i jest prokušano stručan, solidan i zato uspješan, opravdava potpuno povjerenje, koje su osiguranici ,Croatiae“ u taj naš najstariji domaći osiguravajući zavod stavljali i stavljaju. Kroz minulih 50 godina brinula se ,Croatia“, da u korist svojih osiguranika dotira što jače i obilnje svoje pričuve, tako, da one danas iznašaju znatnu sumu od blizu 100 milijona dinara i tako svakom osiguraniku Croatiae“ jamče, da će ,Croatia“ osigu: rateljnim ugovorima preuzete obveze potpuno izvršiti. Ali to zajamčuje i činjenica, da je ,Croatia* dosele svojim osiguranicima isplatila na osiguranim glavni- cama i odštetninama blizu Din. 200 milijuna. Zato je i broj osiguranika ,Croatiae“ dosegao cifru od skoro 100 tisuča i zato su kod ,Croatiae“ danas pokrivene osigurane vrijednosti od blizu deset miliarda dinara narodne imovine. Povjerenje je dakle u naš najstariji domaći osi- guravajući zavod ,Croetin“ potpuno i ono se danomice sve više širi ma korist osiguranika ,Croatiae“ i na- rodnog gospodarstva naše zemlje, što ,Croatia“ i s pravom zaslužuje, jer se ne smije zaboraviti, da je ona čisti isključivo domači osiguravajući zavod, koji ima iza sebe 50 godina prokušanoga rada, pa osiguranjem kod ,Croatiae“, čiji dobitci ostaju opet u zemlji i privagjaju se našoj domaćoj nacionalnoj - ekonomskoj privredi, koristi se narodu i zemlji ! noo-j__ sad =a đh Ola a ŠGRNIRBDi:;ki>-eRllRRNE Dobro i ugodno sredstvo za liječenje želuca i crijeva za djecu i odrasle je prašak ,Magma“ purga, jer čisti bez boli, ugodnog je ukusa, a uiedno osvje- žuje i desinficira želudac i crijeva, te time zaprije- čuje teža oboljenja. Ako uzmete redovito poslije svakog jela ma vrhu od noža u pola čaše: vode prašak ,Magna“ pospješuje probavu, uklanja su- višnu kiselinu u želucu, neugodan zadah iz ustiju podražaj na povraćanje, podrigavanje i žgaravicu. Pomeže kod katara želuca, katara crijeva, bolest jetre, grčeva u želucu, hemoroida i čirova u želucu. Magna“ prašak dobiva se u apotekama. Din. 4 (Reg. S. Br. 1178/32) = O_JIRIRRRJRIRIRIJRI,RRNE Razne vijesti. Traže sa nasljednici Srećka Medak iseljenika, koji je umro u Buenos Airesu 8. II. 1934, u 27 god. života. Pokojnik je sin Stjepana i Marije Medak, Obra- titi se ma Iseljenički komesarijat, Zagreb, Palmotićeva 99. pozivom na broj 6320/34. Naša trgovina sa Njemačkom. Pet hiljada va- gona pšenice i pet hiljada vagona kukuruza, uz višu cijenu za 40 dinara, nego što vlada na svjetskom tržištu, imala bi Njemačka kupiti od nas, a mi bi za uzvrat kupili oko milijardu dinara njemačke tvorničke robe, čime bi Njemačka postala naš najbolji mušterija. Berba i sušenje buhača nelazi se pri svršetku. Ovogodišnji prinos buhača vrlo je dobar. Računa se sa prinosom od 70 vagona. Cijena svježem buhaču kretala se je prema kraju i vrsti od 3—4:25 din. kg. 1.0omot TO pasta za zube je najbolja Novo otvorene irgovina Želj-zarije, boja i staklarije Luka Obradović i Druo DUBROVNIK 2. — Zagrehačka obala. Cijene znatao snižese. Pokućstvo i sve u struku spadajuće | | kao Linoleum, Tepihe. za | hodnike, sobe, okvire i slike | | veliki izbor, uz imo umjerene cijene kod, 22 SBARODNA Ruski učenjaci u Biblioteci Male Braće u Dubrovniku. Biblioteka franjevačkog samostana u Dubrovniku tijekom stoljeća darežljivo je hranila mnoge generacije čitaoca svojim obilnim književnim bogatstvom, Ona ih je primamljivala čak iz dalekih zemalja pak takogjer iz hladne Rusije. Zahvaljujući ljubaznoj dozvoli direktora franj. biblioteke, učenjaka mp. O. Urbana Talija mo- gao sam da pregledam knjigu posjetioca spomenute biblioteke. Tu sam naišao na niz imena ruskih učenjaka koji su tako blizu mome srcu i koji su se tijekom vremena koristili ovom bibliotekom. Izmegju ovih posjetilaca treba najprije spomenuti zasluženog redovnog profesora Petrogradskog sveuči- lišta akademika Vladimira Lamanskog, koji je posjetio franj. biblioteku 4. augusta 1893 godine. Njegovo ime spominje se poštovanjem u nauci upoznavanje Sla- venstva, Lamanski je bio patrijarh ruskih slavista, te ie stvorio čitavu školu učenih svojih sljedbenika, U dubokoj zahvalnosti spominjem njegovu očiusku pažnju, koju je iskazao 1908 godine prema mojoj knjizi ,Slo- venski vjesnici“, Ova je knjiga, posvećena jugoslavenskoj poeziji, naišla na jedan vrlo srdačni njegov odaziv. Gotovo u isto vrijeme kad i Lamanski — 7 au- gusta 1893 — bio je u frani. biblioteci i Platon Krila- kovski, poznati profesor varšavskog sveučilišta, koji je proslavio svoje ime izvanredano duboko učenom mono- grafijom ,llirizam“. Zajedno šnjim posjetio je franj. biblioteku i do- cent Petrogradskog sveučilišta Polihronij Syrku. Ovaj učenjak bio je stručajak u poznavanju rumunjske fi- lologije i rumunjske povijesti te veliki poznavaoc svoga predmeta, Početkom 1900 ih godina ja sam slušao nje- gova predavanja u Petrogradu. Na žalost on je imao vrlo težak život. Njegov razum nije mogao izdržati velikih kušnja i oa je umro u bolnici za duševno bolesne. Dvije godine poslije Lamanskog, Krilanovskog i Syrku i. i. 3 augusta 1895 bio je u franj. biblioteci Aleksandar Aleksandrov, profesor sveučilišta u Kazanu. Oa je bio vatreni i nepromjenljivi prijateli Južnih Sla- vena a posebno veliki poznavalac Crne Gore. Toplim osjećajem sjećam se još naših dugih razgovora o Južaim Slavenima, kad sam bio kod njega jeseni 1912 u Kazanu. Teška je sudbina zadesila ovog skroz dobrog i duboko pobožnog čovjeka. U toku od nekoliko mje- seba izgubio je svu svoju porodicu, duboko omiljelu gospogju i svu svoju djecu. Radi gubitka svega što je bilo na svijetu drago i milo njegovom srcu, profesor Aleksandrov povuče se u samostan i zakalugjeri se pod imenom Otac Aamastazij. Kasnije je postao pra- voslavni biskup i rektor duhovnih akademija majprije u Kazanu a onda u Petrogradu. Kad su Boljševici zauzeli vladu u Rusiji, umorili sv i biskupa Anastazija, profesora. Aleksandrova ,i. nijesu dali ni kovčega za njegov pogreb. Njegovi drugovi i prijatelji, koji su vruće volili ovog učenog i pobožnog čovjeka, u noći su ga pokopali uz kratke molitve, umotavši mrtvo tijelo u platno, od koga se prave jedra. Poslije Aleksandrova nastao je dugi prekid u posjećivanju franjevačke biblioteke sa 'strane ruskih naučenjaka. Samo 6. jula 1909 nalazim zapisana Di- mitrija Petrova, prof. Petrograd. sveučilišta. Ovaj sjajni stručnjak španjolske književnosti, koji se je naročito zauzimao u toku dugih godina istraživanjem ,Don Kihota“, djela Cervantesa, isto se je tako interesovao s O. Talijom za prošlost Dubrovnika za vrijeme mle- tačke vlade. Progje još 12 godina, kad je franj. biblioteku posjetio 18. jula 1921 g. Aleksandar Bašmakov. To je bio jedan od uajuglednijih i najuplivnijih radenika Petrogradskog slavenskog dobrotvornog društva, va- treni govornik i prijatelj Južaih Slavena. Njegovo ime sa zahvalnošču spominju mnogi ruski izbjeglice. Kad je Bašmakov boravio u Jugoslaviji sastavio je. rusko: srpski rječnik, u pomoć Rusima, koji, su primorani živjeti u tugjini. Bašmakov sada živi u Parizu, gdje često drži javna predavanja iz povijesti na francaskom jeziku u Sorbonni. Pri svršetku spomenat ću još jedno ime, koje nema odnošaja u ruskom. učenom svijetu, ali je ipak blisko srcu mnogih Rusa. Pod datumom 2 oktobra 1922, nalazimo ime generala baruna Petra Vrangela, koji se je junački borio s boljševicima na jugu Rusije kao glavni komandant ruskih bijelih vojska (Dobro- voljačka armija). On je bio u franj. biblioteci malo prije svoje smrti. Njegov prah kako je poznato počiva u ruskoj crkvi u Beogradu. Ove kratke bilješke završit ću primjedbom, da je general Vrangel učinio svoj autograf na francuskom jeziku, profesor Aleksandrov na hrvatskom, a svi drugi ruski učenjaci posjetioci franj. biblioteke na ruskom jeziku. Sergije Vi. Stein, profesor. SVIJEST. NADE na m A Ill P Glasovire, orgulje, harmoniume, dh s EEE violine i tambure oopravija i i intogira najsavjesnije Bartunćk Antun orguljar i udesitelj glasovira Dubrovnik — Prijeki 11 Cijene umjerene ! Br. 25. ČILIPI. Podružnica Hrvatskog kul. društva ,, Na- predak“ održala je na 17. ov. mj. godišnju glavn skupštinu, koju je otvorio presjednik mp. Don Luka Antunović. Tajnički i blagajnički izvještaj podnio je g. Miho Arbulić. Poslije odobrenog izvještaja uprave prešlo se na biranje novog odbora, u koji su izabrani gotovo svi pregjašnji. Glavni dio puta koji vodi od željezničke stanice prama mjestu potpuno je srušea da je više nemoguće po istom ići. Ovaj glavni i najpotrebniji komad puta potrebito je da se čim prije popravi. Mješčanin. PRIDVORJE (Konavli), Blagdan Sv. Antuna Padovanskoga bijaše najsvečanije proslavljen. Bile su tri tihe sv. mise, a u 10 sati pjevana u trojki. Aktuelnu propovijed u počast Svecu izrekao je mp. Don Pero Brajinović župnik Grude. Radi ružna vremena nije se mogla obaviti procesija sa kipom svečevim, pak je ista obavljena u nedjelju 17 lipnja. Tog je dana mp. O. Autun Krile starješina samostana pjevao sv. Misu i izrekao propovijed u počast velikog čudotvorca. Nakon sv. mise razvila se uprav veličanstvena procesija sa kipom.sv. Antuna uz pratnju mnoštva: naroda. Nakon procesije slijedio je blagoslov sa Presvetim i cjelivanje moći Svečevih. Veliki broj vjernika prvi i drugi dan pristupio je sv. sakramentima ispovijedi i pričesti. OREBIĆI. Pjevački zbor ,Slava“ iz Janjine po- hodio nas je u Nedjelju 10. o. mj. Otpjevao je divnoni interpretacijom inače tešku misu od MNatalucci, Misa je doista, više koncartna, traži velikih sila, ipak je zbor pokazao svoju veliku sposobnost. Divili smo se slu- šajući izvrstan glasovni materijal. Najljepši i veličan- stven dio mise je (,Vjeruju ...“) ,Credo“. Preko mise otojevao je svojim simpatičnim glasom g. Kalafatović »Zdravo Marijo“ od Mendelsohaa. Po misi ispjevali su pred crkvom ,U boj...“ Narod je ostao prezado- voljan. Mnogi su kazali: ,Ovo je divno pjevanje !*, drugi opet ,Kako mogu težaci ovako. fino pjevati“. G. dekan Milić učinio je sve moguće da bude zboru što ugodniji boravak na Orebiću, Zbor je pratio na Orebiće i misu otpjevao dični bivši župnik Janjine preč. Don Ivo Kinkela. Da je zbor dobio takvu pobjedu ide u prvome čast i priznanje neumornome. kapelniku g. Čingriji. Kao za zbor Cecilija“ ma Ocrebiću tako i za zbor ,Slava“ u Janjini žrtvuju se gg. mjesni žup- nici. Sigurni smo, da će nas opat zbor ,Slava“ po- častiti prigodom kongresa 15 miaja svojim nastupom. DOBROTA (Boka Kotorska). Sv. misije održali su mp. O. O. Franjevci od 5—10 o. mj. i to u župi sv. Mateja mp. O. Dane Zec, a u župi sv. Stasija mp. O. Crprijan Lisica. Uspjeh ie nadmašio svako očeki- vanje. Narod je u jednu i u drugu crkvu hrlio u ve- likom broju. ne samo večerom već i jutrom. Blaga. pojava misionara, njihova čežnja i apostolski žar za spas duša, što je provejavao svaku njihovu propovijed tako je ma narod djelovao, da je ovisio o njihovoj riječi kao. očaran. Brojni pristup. na sv. Sakramente najriječitiji je dokaz da je postigauta svrha. U subotu večer održana je u noći teof>ričaa procesija sa svije- ćama u župi sv. Stasija, kamo su pohrlili sa O. Mi- sionarom i župljani župe sv. Mateja. Divni prizor, u tamnoj noći more svijeća u drugom redu povlači se prostorom kuda se je kretala procesija a skladno pje- vanje u onoj tajanstvenoj tišini osobito je djelovalo na duše dimmute milošću Božjom. Sutridan u nedjelju 10 o. mj. iza podne razvila se veličanstvena teoforična procesija u župi sv. Mateja, kojoj su uz cijelo mjesto prisustvovali u lijepom broju Kotorani, Muljani i Prča- njani. Nakon blagoslova sa Presvetim O. Misionar je povratio križ župniku, koji mu. je zahvalio na trudu, što ga je u župi uložio. Pjesmom: »Do nebesa...« završene su sv. misije, koje će nam za dugo vremena ostati u živoj uspomeni (kao i mili lik naših 'fevnih i neutrudivih O. O. Misionara. š KUNA. Proslava Srca Isusova. U Nedjelju 10 o. mj. proslavila je naša župa svečanost Srca Isusova. U jutro sv. Misa i sv. pričest mnogih štovalaca Pre- svetog Srca, a popodne veličanstvena procesija sa ki- pom Srca Isusova kroz mjesto Kunu, koje je: bilo oki- ćeno sagovima i zastavama.. Procesiju je uzveličalo društvo kćeri Srca Isusova svojim pjevanjem. Predavanje o radiu. lstog dana na večer naš je župnik održao predavanje o radid i radiof »aiji. /'Škol- ska dvorana bila je puna slušalaca. Predavanje je bilo vrlo ieteresantno i zanimivo, te dosta shvatljivo za našu publiku. Stanje vinograda. Ove je godine loza iznijela srednji rod. Do sada uz energično poljevanje uslijed čestih kiša loza se uzdrži dosta dobro. Prodaja vina. Vina ima još prilična količina, prodaje se na male partije, premda mu je cijena pala. Izgleda da će cijena opet nešto poskočiti. Budite bez brige... ako.u kući imate bocu Travina, jer je to isprobani želučaoi eliksir sok od ljekovitih trava, koji kod. pomanjkanja teka i bolesti želuca odlično pomaže. Tražite u svim radniama ili direktno od proizvagjača. | Pero Krilanović i sin Ćilipi. izišu (188) POPRAVKE najbrže, najbolje. najjeftinijei.uz jamstvo IT U I I izvršuje se kod urara reda Qpličava == . p u. uheT g |