POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU DUBROVNIK 27 Lipnja 1934. — AM" Broj Čekovnog računa našeg lista Was jest 4153 Podružnice Sarajevo, God JRIV Naro dna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Savremeni apostol (Prigodom Dana Katoličke Štampe). Štampa je bila a danas je pogotovo prava velesila, koja vodi javno mnijenje i utiče na pravac razvoja prilika u pojedinim krajevima i čitavim narodima. l pojedini ljudi stoje pod jakim uplivom štampe, bez koje savremeni pismeni čovjek ne može da bude. Šta- više slobodni smo ustvrditi, da je uticaj štampe nad- mašio uticaj samih roditelja, obitelji i odgojitelja. Kod ovih istina poznato je takogjer, da je štampa u ogromnoj većini protivjerska, jer je u rukama onih, koji ne priznaju Boga, moralnog zakona ni Crkve, je- dine prave čuvarice vjerskog, moralnog i socijalnog poretka. A da je tome tako, krivi su sami kršćani- katolici, koji imaju premalo svijesti te malo ili ništa ne vode računa o kobnim posljedicama, što ih ima zla štampa u životu pojedinaca i zajednice, Ne znaju da cijene apostolsku važnost dobre, katoličke štampe, Zla je bilo uvijek na svijetu, ali ono se je bojalo svijetla i sakrivalo svoje lice. Danas zlo ide drsko i izazovno po našim gradovima i selima i traži, da mu se dobro ukloni i ustupi mjesto. Tko je kriv da ima toliko vjerskog indiferentizma, da mladež pokazuje to- liko drskosti u moralnim stvarima, da se je toliko ne- morala i lascivnosti uvuklo u kupališta i plaže ? Po- najveći udio ima tu zla štampa i nemoralne ilustra- cije. Zla štampa postala je kanal, koji vodi najviše otrova u narodnu dušu. Apostolsku važnost dobre štampe treba da shvati svaki dobar kršćanin-katolik. Lijepo opaža P. Mucker- mann : Crkvena su zvona korisna, ali se u tome ne- mojmo varati! Ako zakasnimo i svoje ideje ne une- semo u narod pomoću štampe i dithovnih radnika, onda će madoći dan, kada nitko neće mariti za zvo- njenje cikvenih zvona, ili će dapače nadoći dan, u koji će ta zvona sasma ušuikati. A naši hrvatski ka- tolički biskupi rekli su u svoje vrijeme u svojoj za- jedničkoj poslanici ovo: ,Štampa je velika moć u zlu, ali i u dobru. Ona je pomagalo i za kršćansku pouku i za obranu vjere i Crkve i za promicanje kršćanskoga života. Knjige i novine mogu a dandanas i moraju kadgod zamjenjivati i svećenika i katehetu. Dužnost je svakoga katolika podupirati dobru štampu“. Narodi, koji shvaćaju svoju dužnost podupiru dobru štampu. U tome valja slijediti protivnike. Engle- ski socijalisti dali su m. pr. za svoj list ,Daily Herald“ :175 milijuna ; holandski socijalisti dali su 15 milijuna socijatističkoj štampi u Rotterdamu; socijalisti iz Flan- drije dali su 5 milijuna svojem listu ,Voornit-u“. No- vine odlučuju sudbinom jedne zemlje. Katolička stampa prema protivničkoj razmjerno je slaba i daleko za njom zaostaje. Najžalosnije je što sami katolici podupiru pro- tivnu zlu štampu umjesto da stnpe u otvorenu borbu protiv nje. Zla je štampa prava epidemija i kužna bolest, koja ubija duše i srca. Nikada se ne bi smio iz katoličkog džepa dati novac za zlu štampu. Kupo- vati i čitati zlu novinu znači davati godišnje stalnu svotu neprijatelju božjem, da se bori protiv Njega. Zle novine i listovi su dinamiti, koji u zrak bacaju katedrale, hramove, vjeru ubijaju, kako to svjedoče Rusija, Španjolska i Meksiko. Ima knjiga, koje su prave paklene mašine. Treba upoznati veliku pogibao koja prijeti ljudskom društvu i zdravom poretku od zle štampe i nastojati svagdje smanjiti njezin upliv. Mi Hrvati katolici nemamo naročito jake štampe. Toliko da se možemo braniti. Jedini katolički dnevnik megju Hrvatima ,Hrvatska Straža“ izlazi uz velike materijalne teškoće. A ipak nas ima katolika Hrvata u Jugoslaviji oko 5 milijuna. Kad bi samo svaki stoti katolik Hrvat bio pretplaćen na ovaj dnevnik, trebalo bi da se ,Hrvatska Straža“ štampa u 50.000 primje- raka. A je li tome tako ? Daleko smo još od toga. Treba staviti sve na stranu i uzeti u obzir prven- stveno interese Boga, sv. Crkve i neumrlih duša, pak piioćom dana katoličke štampe, na blagdan Sv. Petra Pavla, razviti agitaciju za našu katoličku štampu, a odvraćati svakoga od naručbe i čitanja novina, i ostalih pblikacija; koju ruše ugled sv. Crkve i rade na moralnom varenjuipojedinaca, osobito mladeži, a s time i društva. | Izlazi svake Srijede | Pojedini broj Din. 1.50 | .Garobna zemljo dubrovačka“. Uprava Pjevačkog društva ,Dubrava“ primila je, nakon nedjeljnog izleta na Koločep i Lopud krasno pismo od Njemca g. Rudolfa Weitza, u kojem ističe prirodne ljepote ovih dvaju naših otoka. Radi važnosti i ljepote 'donosimo ovo pismo prevedeno u cjelini : Prije nego se oprostim s Vašim lijepim Dubrov- nikom, oduševljen bogatstvom njegovih ljepota, želim Vam se od srca zahvaliti na jučerašnjem izletu. Mnogo ste zadužili mene a sigurno i ostale goste, upoznavši nas sa doista čarobnim otocima Koločepom i Lopudom. Nezaboravnih li prizora zemlje priče, okupane toplim suncem Juga i plavog mora. Naš brod plovi u pravcu dubrovačkog arhipelaga, a stari nas grad motri sumornim dostojanstvom skupa sa svojim kulama i zidinama, koje prkose vjekovima i moru, što ih lukavo i mirno cjeliva. Evo zelenih dubrovačkih brežuljaka zaogrnutih pinijama i čempre- sima što se spuštaju do strmih litica, pozdravljajući nas pjevom lastavica i letom bijelih galebova. Moj mi suputnik ljubazno tumači i prevodi predavanje. More, brodovi, smjeli pomorci, slava Dubrovnika i njegovih otoka, — Na brodu je sve vedro i raspoloženo, a kako i ne bi uz toliko lijepe mladosti. Plovi mladi Dubrov- nik, vršeći veliku kulturno - propagandističku misiju, Evo nas na divnom Koločepu. Tiho pristaje naš brod kao da ne želi narušiti mirnu idilu otoka. Nje- govi stanovnici ljubopitno mas gledaju i srdačno. po- zdravljaju. Za čas evo mas preko krasnih plaža po malim stazama, koje nas vode kroz bujne šume i maslinjake ovog raja. Miris gore i južnog cvijeća po- miješan dahom mora. Ovdje je priroda dosegla vrhu- mac stvaranja, a Vi ljubomorno i budno čuvajte ta bogatstva. Stigli smo do mjesta gdje imate pjevati. Oko bludi po divnoj panorami otoka. Lijepe li zamisli, Vi pjevate, a gdje? Ne u dvoranama ni na koncertnim podijumima već po romantičnim stazama i klasičnim terasama ribarskih naselja. Pobožno Vas slušamo, a Vaši skladni akordi prelijevaju sa tonovima boju pri- rodne scenerije. Mnogo ste nas zadužili pjesmom čuv- stva, a koliko ste tek radosti velikodušno poklonili pjevajući skladnome stanovništvu, koje nas je srdačno primilo i ispratilo. Evo i Lopuda tog elegantnog stjecišta dubrov. rivjere. Moderni hoteli, široke plaže, slikovita šetališta i kraljevski vrtovi zaokruženi dvorima vlastele, kulama i samostanima. Tu nas je zatekao suton i mjesečina, veličanstvena slika magične noći. Zar se ne bi hiljade turista, koji po umjetnim rivjerama traže užitke i od- mora, uživajući ove ljepote, priključili zanosnom kriču moje duše: Čarobna zemljo dubrovačka! Do vigjenja mili prijatelji i prijateljice, Srdačna Vam hvala. e . e. . Pregled vanjskih dogagjaja. Konkordat sa Sv. Stolicom o kojemu smo prošli put javili, u vezi sa člankom ,Novog Doba“ još nije konačno potpisan, ali je stvar napredovala toliko, da se može govoriti o njegovom potpisivanju u najskorije vrijeme. Prigodom konsekracije zagrebačkog nadbiskupa- koadjutora, vrši se vijećanje katol. episkopata u Zagrebu. Preuzv. Apost. Nuncij imao bi, po nekim vijestima, da izvijesti biskupsku konferenciju o pitanjima, koja treba brzo riješiti, da bi se konkordat, nakon potpisa mogao čim brže i korisnije provesti u praksi. Katolička crkva imala bi dobiti autonomiju u tom smislu, da bi se pitanje materialnog uzdržavanja klera imalo urediti analogno, kako je to država uredila sa pravoslavnom crkvom. Zanima nas, kako će biti uregjeno piianje kateheta, koji su do sada kod nas bili izjednačeni os- talim profesorima, odnosno učiteljima. za [IaoGale obratite se stručnom optičaru Vlasnik — izdavač Urednik: Antun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gi. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne povraćaju. Konierencija država Male Antante završila je svoj rad i ministri su dali službeno saopćenje. I ovom je prigodom naglašena jednodušnost i kompaktnost svih država u prosugjivanju pitanja megjunarodne politike. Mala antanta izjavila se je protiv svakog re- vizionizma kao i protiv vraćanja Habsburgovaca u Austriju. — Tatarescu je pored toga dao izjavu, da ' se je konferencija Male Antante u Bukureštu složila na dva pakta, koja je predložila franc. minis. Barthou-u. Prvi pakt nosi ime ,istočnog pakta“ i obuhvata bal- tičke države, Rusiju, Poljsku, Čehoslovačku i Njemačku, Drugi se pakt zove ,sredozemski pakt“ koji bi obuh- vatio Francusku, ltaliju, balkanske države i Tursku. Francuska je odobrila nacrt pakta a sada se ide za tim, da se predobije Poljsku i Njemačku za sjeverni, a ltaliju za južni. Ako bi išlo za rukom ustanoviti ova oba pakta, predlagala bi Francuska skupa sa savezni- cima još i treći ,pakt Crnog mora“ dakle Rusiju, Tur- sku, Rumunjsku i Bugarsku. Pomoću ovih saveza bio bi zasiguran mir za dugi niz godina i Francuska bi sa saveznicima pristala na zahtjev Njemačke za jedna- kopravnost u naoružavanju. Hitler pregovara sa Crkvom. U ponedjeljak su započeli pregovori izmegju zastupnika njemačke vlade i Vatikana o izvagjanju konkordata. Pregovori će se odnositi osobito na sudjelovanje katol. društava u Njemačkoj te će Crkva iznijeti na tapet sve odredbe narodnog socijalizma proti katoličkim društvima. Nje- mački listovi ne smiju ništa pisati o pregovorima, jer je i onako položaj dosta napet. Njemačka. Posljednje vrijeme došlo je do otvo- renog sukoba izmegju Von Papena, drž. podkancelara i Hitlera. Von Papen - poznati katolički političar, otvo- reno je istupio u javnom govoru protiv tendencija na- rodnog socijalizma, koji hoće da sruši sve tradicije i proveđe sasvim nove reforme u vjerskom i socijalnom pogledu. Taj je govor imao velik odjek u svjetskoj štampi i očekivalo se je, da će doći do demisije Von Papena, a po tome i cjelokupne Hitlerove vlade. Me- giutim se je ovaj spor izgladio pak je Von Papen ostao i dalje u vladi. Ovaj nutarnji ozbiljni spor si- gurno je uticao na sastanak Hitlera sa Mussolinijem, a bez sumnje je pospješio i pregovore sa Sv. Stolicom za izvagjanje konkordata. Trst - austrijsko pristanište. Ovih su dana za- vršeni pregovori izmegju austrijske i talijanske dele- gacije za austrijsku slobodnu zonu u tršćanskoj luci. Austrijski konsul dr. Sieidle nastavlja pregovore za tehničku organizaciju austrijske lučke zone. Izmegju Francuske i Njemačke vode se ipak neki direktni pregovori, Ovih dana bio je u Parizu Hitlerov povjerenik i naročiti delegat za pitanja razo- ružanja g. von Ribbentropp i vodio razgovore sa mi- nistrom Barthou-jem. Španjolska. Prilike su još uvjek nesregjene, čak ide sve na gore. Štrajkovi, oružani veći ili manji kon- flikti uznemirnju javnost. Vlada je 'megjutim poslala izvanrednog svog poslanika Pita Romeiro u Vatikan s nalogom, da bi se mogao postići sporazum izmegju sv. Stolice i španjolske republike. Tvrdi se, da je Španjolska vlada čak spremna provesti izmjene ustava, kako bi se udovoljilo željama Vatikana. HN ni) S — _O._. Oo ll] Otmena obitelj uvijek ima za doček svojih prijatelja bocu likera ili vermuta i to samo Krilanovićeve proizvode jer su se uvjerili da u kakvoći ne zaostaju za najboljim inozemnim, a jeftiniji su najmanje za polovinu, jer je to domaći proizvod. Tražite svuda Krilanovićeve proizvode. NIKO BOGDAN Dubrovnik (183