Str. 2

»RARODNA SVIJESI+

Br 29.

 

je narod duboko prožet kršćanskim načelima. Zato
pravi nacionalni rad i uzgoj mora biti u skladu sa
vjerskim osvjedočenjem naroda i to ne samo teoretično
nego praktično. Nacionalni uzgojni rad, koji se ne bi
obazirao na ovo temeljno uzgojno načelo ili bi s ovim
dolazio u sukob, bio bi nezdravi rad i nezdravi na-
cionalizam. Budite u naglasivanju svojih kršćanskih
katoličkih načela uvijek odlučni prema narodnoj po-
slovici: Tugje poštuj a svojim se diči i skidat će kapu
pred Vama. Pozvavši sve, da se poklone javno Spa-
sitelju i zaželivši od Boga obilati blagoslov, zaključio
je preuzv. Natpastir svoju homiliju, koja je ostavila
najači dojam na svu prisutnu masu vjernika.

Kod pontifikalne sv. Mise nastupio je lijepim i
preciznim pjevanjem Pjevački Zbor iz Orebića. Dirigent
mu je g. Oskar Zglav, sudija, koji je za ovu prigodu
komponovao posebnu glagoljački Misu osim , Vjeruju“.
»Vjeruju“ je izveden od auktora Adamiča. Za vrijeme
»Prikazanja“ zanosno je otpjevala ,Zdravo Marijo“
ggja Zglav, što ga je ugjazbio sam njezin suprug.
Preko kanona otsvirala je neke nabožne molitve lum-
baradska glazba, koja je za vrijeme kongresa igrala
glavnu ulogu u poslu sviranja. Nakon što je preuzv.
biskup podijelio blagoslov narod se je razišao, da se
poslije podne ponovno sakupi kod velebne teoforične
procesije. — Za vrijeme svečanog objeda palo je ne-
koliko nazdravica. Preuzv. Biskup prvi je nazdravio
Ni. Svetosti Papi Piju XI i Ni. Vel. Kralju, a zatim
su isto učinili predstavnik državne i samoupravne vlasti.
Preuzvišeni je istaknuo potrebu složnog i uzajamnog
rada izmegju crkvene i državne vlasti, jer će se jedino
na taj način moći uspješno promicati duhovno i vre-
menito blagostanje naroda. Još su nazdravili don Ivo
kan. Fabris, Presjednik Odbora za Euh. Kongres kap.
Niko Vekarić, don Dušan kan. Mičić i nastavnik gragj.
škole g. Aljtov, koji je vrlo značajnim riječima i du-
bokim mislima istaknuo potrebu religijske pouke u
svim školama, osnovnim, srednjim i višim. Sa kongresa
su upućeni pozdravni brzojavi Nj. S. Papi Piju XI. i
Ni. Vel. Kralju Aleksandru.

Teoiorična procesija — vrhunac slavlja.

Poslije podne u 3.30 sati počela se razvijati ve-
ličanstvena procesija, u kojoj su uzele učešća sve
župe i sva mjesta sa Poluotoka Pelješca, otoka Kor-
čule, Dubrovnika i okolice te Splita i dr. U procesiji
je sudjelovalo do 7.500 duša, 140 križeva i barjaka,
zatim više od 150 emblema Euharistije i muke Gos-
podinove, Svaka je župa bila za sebe jedna dobro
uregjena procesija sa križevima, barjacima i bratovšti-
nama i vjerskim organizacijama. Župnici, odnosno
dušobrižnici su vodili svoje župe. Vjernici su molili
Zlatnu krunicu, pjevali litanije i nabožne pjesme,
euharistične, Majke Božje ili Srca Isusova.

Procesiju je otvorio Križ, a za njim su kao zna-
kom Spasenja, išle pojedine župe. Pupnat je bio lijepo
uregjen i svi učesnici, prvenstveno ženske skladno su
pjevali nabožne pjesme i svak je imao zreli klas u
ruci. Slijedila je Lumbarda brojčano jako zastupana
sa lijepim brojem muških. Zatim je došla glazba iz
Milne sa hodočasnicima te je sviranjem nabožaih ko-
mada uveličala slavlje. Župa Žrnovo pjevanjem jakog
i dobro uvježbanog mješovitog Crkvenog Pjevačkog
Zbora doprinijela je kao kod euhar. kongresa u Kor-
čuli tako i ovdje mnogo svečanosti veličanstvene pro-
cesije. Velaluka, brojem i redom dobro zastupana
stupala je pobožno, skladno pjevajući i pobožno mo-
leći. Plebanija Blato na čelu sa plebanom Mons. don
Perom Franulović pružala je lijepu sliku u prvom
redu radi brojnih emblema Euharistije i Muke Isusove
zatim čete Mučenika sa palmama u ruci, te djevojčica
sa bršljanovim tirakovima, što su tako lijepo uredile
Čč. Sestre Kćeri Milosrgja. Grupa iz Splita bila je ta-
kogjer jaka, ma čelu sa Mons. dr. Pilepićem. Hodo-
časnici iz Tučepa i Velog Brda imali su i tamburaški
zbor. — Stonski Dekanat osim brojem vjernika isti-
cao se je takogjer brojem barjaka, prvenstveno kri-
žarskih. — Slijedio je Dubrovnik sa okolicom t.j. Oraš-
cem, Mandaljenom, Rijekom i Konavlima. Treba priz-
mati, da su dubrovački barjaci dali posebni kolorit
procesiji. — Trstenik je dolazio do izražaja osobito
svojim mladim pjevačkim zborom, što ga je ustanovio
mp. Da Ivo Petković, — Žuljana, pa Vručica Donja,
a osobito Vručica Gornja imale su dosta svježeg cvi-
jeća. — Župe Putniković i Crna Gora takogjer su
ozbiljno i pobožno pratile euh. Isusa. Crna Gora imala
je natpis ukrašen zrelim klasjem. — Slijedili su Trpanj i
Janjina sa pjev. zborom dvije jače župe, a za njima Kuna
najveća od svih u cijelom dekanatu. Župa Viganj sa Ku-
čištem osobito je svraćala pozornost u prvome redu
radi divnog utiska što su ga činili na svakoga oni
mali Angjelići sa liljanima, cvijećem, natpisima i em-

blemima Otkupljenja. Predvodio ih je sv. Mihovil na
čijem se je držanju moglo čitati: Ko je kao Bog. —
Župa Korčula istakla se je svojim križevima i velikim
torčunima bratovština. Na čelu joj je bio korčulanski
Opat presv. Don Mašo Bodulić, I djeca sa emblemima
što su ih uredile Čč. ss. Dominikanke stupala su oz-
biljno i za svakoga izgledno. Glazba , Jadranske Straže“
svirala je nabožne komade. — Ispred Baldakina išla
je domaća župa Orebić. Isticala su se djeca, što su
posipala cvijeće ispred Presvetog. — Iza ;nebnice ho-
dili su predstavnik državnih vtasti, g. Franc Maršić,
načelnik Općine g. N. Štuk, odbor E1h. Kongresa te
predstavnici ureda i škola, Procesiju je zaključivala
masa vjernika, koji su slijedili triumfalnom putu Euha-
rističnog Isusa iz Matice, pa obalom do ispod Velike
Gospe i natrag opet u cikvu Maticu. Svečani ,Tebe
Boga hvalimo“ bio je kruna i zaključak velebnog ovog
euharističnog slavlja.
Zaključak euh. kongresa.

Poslije svečanog ,Tebe Boga“ i pjesme ,Ho-
ćemo Boga“ imalo je slijediti javno zborovanje, koje
je radi nedostatka vremena i prijetnje nevremeaa, skra-
ćeno na govor preč. Dekana, koji je istaknuo, kako je
velebno progovorila duša katoličkog Pelješca i u uba-
vom Orebiću upriličila tako divno slavlje neobičnih
dimenzija i prizora za Pelješac, što može da učini je-
dino Katolička Crkva. Takogjer je govorio i mp. O.
Dane Zec, koji je zamijenio bolesnog mp. O. Marijana
prof. Blažića. U zanosnom govoru pozvao je vjernike
da drže .uvijek budno i živo ovo (sveto oduševljenje,
ostajući vjerni presv. Srcu, sv. Katoličkoj Crkvi i nje-
zinom vidljivom vrhovnom Poglavici i temelju, Sv.
Ocu Papi. Nakon toga nastalo je pozdravljanje i mase
su se počele poput valova slijevati na pristanište, da
se svak u svoje vrijeme ukrca na parobrode, motorne
brodove i lagje. Sviranje glazbi, pucanje mužara, zrač-
nih bomba i vatrometa sa zvonika uz slavljenje zvona,
dostojno je pozdravilo mase pobožnih vjernika.

Treba istaknuti, da važnost i uspjeh ovoga euh.
kongresa otskače tim više kad se promisli, da je
ogromna masa od preko 10.000 ljudi došla u Orebić
sama bez ičije pomoći doprinijevši materijalne žrtve i
veliki fizički napor a bez ikakovih povlastica kako se
to u nekim drugim prigodama dešava. Dvanaest pa-
robroda, veliki broj brodova, motornih lagja i jedrilica,
usidrenih na moru pružale su jedinstveni prizor za
gledaoca, koji nije znao, da li će se više diviti njima
ili onim masama, koje su se poput valova, talasale
po ulicama Oreaića.

Euharistični kongres u Orpbiću daje nam već
sada naslućivati kakav će biti istom euharističei kon-
gres za cijelu dalmatinsku crkvenu pokrajinu, godine
1936. u Dubrovniku.

Da je euh. kongres lovako uspio zasluga je po-
žrtvovnog odbora u Orebiću sa dekanom preč. don
Nikom Kalafatović - Milić i predsjednikom g. Nikom
kap. Vekarić na čelu, zatim svih dušobrižaika pelješkog
dekanata kao i onih u Dubrovniku, Splita, na Braču,
Hvaru i dr. koji su vodili brigu kako bi što više ho-
dočasnika poveli u ubavi Orebić.

Pontifikalna sv. Misa u staroj matici Karmenu.

U Ponedjelnik u jutro dne!16 jula preuv. biskup
oislužio je u staroj matici župe [Orebić u Karmenu
svečanu pontifikalnu Misu. Na glas, da će biskup pon-
tificirati u Karmenu prikupio se je lijepi broj okolišnih
stanovnika u crkvu BI. Gospe od Karmena, iako su
su se već iz jutra tamo služile sv. Mise. U 9:30 sati
jutra preuzvišeni je stigao u Karmen jašući na konju
iz Orebića. U njegovoj pratnji su bili preč. Dx Spa-
soje Fabris i Du Karlo Capurso. U staroj matici ga
dočekaše sa narodom i mp. O. franjevci O. Rafo Ca-
purso, O. Celestin Fučić i O. Diuko Mavrović. Tako
se je mogla otslužiti svečana pontifikalna sv. Misa.
Pjevao je veoma dotjerano mješoviti Crkveni zbor iz
Orebića pod odličnom upravom g. Oskara Zglava su-
dije, a izveo je staroslavensku misu i dva moteta solo
i u dvopjevu. Iza evangjelja je preuzvišeni održao
značajni govor, koji je ostavio dubok utisak na prisutne.
Poslije pontifikala slijedila je tradicionalna procesija
oko crkve. — Tog je dana preuzvišeni bio gostom g.
Luke Mrgudića, crkovinara Karmena, u njegonoj kući
pod brdom sv, Ilije u visini od 150 m. nad morem,
odakle je divan pogled na čitav korčulanski kanal. —
Po podne usput k Gospi od Angjela biskup je posje-
tio i g. kap. Vekarića predsjednika dekanat. ewhar.

za [IaoGale

 

obratite se

 

 

stručnom optičaru

kongresa u njegovoj kući takogjer pod sv. Ilijom. —
Pred večer je na Orebiškom groblju uz crkvu Gospe
op Angjela podijelio svečano odriješenje mrtvima prema
propisu u kanonskoj vizitaciji župe, te se oprostio od
okolišnog pučanstva i spustio za vidjela u Orebić,

Oproštaj Orebića sa svojim biskupom.

Pošto je utornik kroz jutro obavljao posjete ugled-
nim ličnostima i obiteljima Orebića, popodne u 4 s.
preuzv. je prihvatio brzu prugu za Dubrovnik, Na
obali je došlo da pozdravi svog biskupa lijepi broj
pučanstva, te se tako uz zvonjavu zvona, pucanje mu-
žara i ručnih bomba, a i klicanje i mahanje rupcima
odijeli od Orebića, koji mu ostaje zahvalan za ovakovo
velebno euharistijsko slavlje, kojim je prodičio ubavi
Orebić.

 

Pregled vanjskih dogagjaja.

Megiunarodna politikča situacija. Megju poli-
tičnim dogogjajima u vanjskom svijetu potrebno je
svratiti pozornost na 4 dogogjaja, koji su od veće
važnosti: 1) Posjet francuskog ministra vanjskih po-
sala Barthou-a u Londonu; 2) govor njemačkog dr-
žavnog kancelara u državnom saboru; 3) govor bu-
garskog diktatora Gorgija i 4) rekonstrukcija austrij-
ske vlade.

Fraacuski ministar Barthou otišao je u Lon-
dom, da pridobije E1glesku za fraocuske političae
nacrte. Ovi nacrti sastoje u tome, da sklope sve istočno-
evropske države, dakle takogjer Rusija i Njemačka
posebni savez ili pakt, kojim će jedaa drugoj jamčiti
integritet svojih teritorija i megjusobao se pomagati,
ako koja od njih bude napadnuta. Sličan pakt bi imale
da sklope i sredozemske države, megju kojima tako-
gjer ltalija, Jugoslavija i Turska. Fraucazi žele ove
megju državne saveze zato, da bi se mogli jedanput
osjećati sigurnim od Njemačke i da bi se onda moglo
ozbiljno misliti ma razoružanje. Jar se nitko neće da
razoruža, dok osjeća za svojim legjima neprijatelja,
koji čeka prvu prigodu. Eagleska je Francuskoj odgo-
vorila, da se oma neće vezati sa nikim, da neće u
koliko se nje tiče obećati nijedaoj državi, da će joj
pomoći za slučaj da je neko napadne, nego će nasto-
jati svim silama, da se ti francuski ugovori zaista _
sklope, jer su za mir potrebni. Eaglesko-francuski pre-
govori su dakle imali dosta veliki uspjeh za mir u
Evropi.

Njemački pržavni kaacelar Hitler osjećao je
potrebu, da se pred svijetom opravda za krvave čine
dne 30 Juna, kada je bio poubijan veliki broj njego-
vih najbližih prijatelja i najviših vogja narodno-socija-
lističnog pokreta. Vas se je svijet zgražao zbog suro-
vosti, kojom su dotičai bili bez prethodne presude
ubijeni. Megju njima je bilo nedužnih lica kao na pr.
general Schleicher i njegova žena, ili vogja katoličke
akcije u Berlinu dr. Klausener, koji su ubijeni iz lične
osvete, Hitler je u svojem govoru opisao te dogagjaje;
priznao da je bilo ubijeno 76 ,buntovnika“, svalio je
svu krivnju na njih, optužio zbog veleizdaje šefa ge-
neralanog štaba napadajnih četa i generala Schleichera
i nekoliko drugih visokih vogia. Mjesto da se opravda
Hitler je u svojem govoru dokazivao, da je tako mo-

< rao postupati, da mu nije žao što je krv prolivena i

da će i u buduće raditi proti svakomu ko bi se drznuo
digauti ruku na njega.

Govor bugarskog diktatora Kimona Georgija
takogjer je važan, jer su u njemu izneseni razlozi dr-
žavnog prevrata u Bugarskoj, Položaj je bio neizdržljiv.
Državnog auktoriteta nije nigdje bilo, svak je činio
što je htio. Prva je nastupila vojska koja je htjela sta-
viti red. I red je bio stavljen za nekoliko tjedana. Bila
je raspuštena makedonska revolucionarna stranka, za-
plijenili su 75.000 pušaka, 800 hiljada metaka, tisuće
bomba i paklenih mašina. Bugarska je bila u pogiblji
gragjanskog. rata, a bojati se je bilo i rata sa susje-
dima. Nova vlada hoće da prijateljski žive i sudjeluje
sa Jugoslavijom i nada se, da će se zbliženje, koje
dobro napreduje, nastaviti u korist obiju bratskih naroda.

U susjednoj _ Austriji dr. Dolliuss je ne-
nadno rekonstruisao vladu tako da je još bolje nego
dosada sjedinio u svoje ruke državnu upravu. Isključio
je vojnog ministra i sada je sam kancelar vrhovni za-
povjednik vojske. Ustanovljen je takogjer posebni ko-
mesarijat za suzbijanje protudržavnih pokreta. Na čelu
e ovog komesarijata pozaati major Fey. Istovremeno
e vlada izdala nove zakonske uredbe, po kojima se
kažnjava smrću svaki onaj, koji bi sam izvršavao ili
pomagao kod terorističnih napadaja kao i sve one,
koji bi 5 dana kasnije, brojivši od 15 o. mj.: imao
kod sebe municije bez dozvole državne vlasti.

NIKO BOGDAN
Dubrovnik