Stu. 2 bueti 0, Popa Pija MI. o katoličkoj Akcji. Prošle sedmice udijelio je sv. O. Papa Pijo XI. posebnu audijenciju slijepoj djeci, mladićima i djevoj- čicama zavoda sv. Aleksija u Rimu. Tom prilikom rekao je sv. Otac o Katoličkoj Akciji nekoliko značaj- nih misli. U prvom redu izrazio je svoju radost videći kako se Katolička Akcija lijepo razvija takogjer u njiho- vim redovima. Time oni podupiru jednu posebnu želju sv. Oca jer je Katolička Akcija, kako se sv. Otac izražava već od početka svojeg Pontifikata, zje- nica Njegova Srca, u koliko je ona velika, lijepa i korisna osobito za one koji u njoj rade. Katolička je Akcija, nastavlja sv. Otac, sudjelovanje u hijerarhiš- nom Apostolatu, ustanovljenom od Isukrsta, nastav- ljenom od Apostola, Biskupa i Svečenika, koji će trajati do konca vjekova ; to je apostolat svjetlosti, vjere, topline, ljubavi i svih bogatstava Otkupljenja. Tu mogu svi da sudjeluju: ako ne na polju borbe, u misijama, a ono svi mogu da vrše barem apostolat molitve, koji je, u ostalom najlakši i najsigurniji na- čin, jer je i sam Bog molitvi sve obećao: ,molite u moje ime i dobit ćete“, Na ovaj način saragjuju u Katol. Akciji ona djeca, pogogjena od teške nesreće. A Bog je rekao, da molitva duše koja je ucviljena i trpi uzlazi ravno Njegovom Prijestolju i ne odlazi dok ne bude uslišana. Ovakova je njihova molitva... Zato je uloga slijepih u Katoličkoj Akciji od velike važnosti, jer je najpotrebnija molitva. , Iz ovoga se može razabrati, koliku važnost po- laže Sv. Otac na to, da se svak organizira u Katolič- koj Akciji. Papa Katoličke Akcije iskorišćuje svaku prigodu da naglasi važnost ovog najmodernijeg načina Apostolata. Dužnost je stoga svećenika i lajika, da slijede poziv Sv. Oca i vrše ono što Biskup, kao vogja Kat. Akcije u biskupiji u tome smislu odredi. Katolička crkva režim, i samouhojstva. Povodom medavnih krvavih dogogjaja u Njemač- koj došlo je u njemačkom narodu na dnevni red pi- tanje odnošaja katolicizma prema režimu koji vlada. Naravno nije falilo onih koji su tvrdili i još tvrde, da katolička crkva odobrava svaki režim. U vezi s time održao je medavno minhenski nadbiskup kardinal Faulhaber propovijed o savremenim pokretima te o stanovištu, što ga prema njima zauzimlje Katolička crkva, Kardinal Faulhaber je naglasio kako je mnijenje, da Katolička Crkva odobrava svaki režim, opće uzeto — pogrešno. Crkva priznaje svaku legalnu vlast bez obzira na oblike koje je odabrala uz uvjet, da se os- niva na zdravoj moralnoj bazi. Bez te zdrave moralne podloge, koja u stvari nije drugo nego božje i naravno pravo, sadržano i rastumačeno u kršćanstvu, svaki je režim, ma kojeg oblika, krhak i slab pak sa takovim režimom Katolička Crkva ne može na nijedan način sudjelovati, jer ne priznaje etičnih načela kršćanstva. Katolička Crkva je nastojala da može sudjelovati sa narodnim socijalizmom, odnosno sa političkim re- žimom što ga je u Njemačku uveo. Pristala je i na neke važne koncesije, ali marcdni socijalizam traži nešto čemu ona ne može i neće udovoljiti. Granica je postavljena i mjera je puna. Katolička će Crkva zahti- jevati poslušnost zakonima što ih donosi zakonita vlast; ako pak zahtijevaju još više, a ne ispune glav- nih uvjeta, Crkva će kazati ne i ostaće u borbi za duše svojih vjernih članova. Kardinal je u svojem govoru spomenuo takogjer glasine, koje šire po njemačkim pokrajinama besdušni propagandisti, da su naime samoubojstva bila nuždan izlaz za one koji su se ogriješili o vlast. Naveo je slučaj, kako su nekima davali priliku da izvrše samo- ubojstvo, pa kad toga nijesu učinili istom onda su ih ubili. Katolička Crkva zabranjuje samoubojstvo, jer ga zabranjuje najosnovnije božje pravo. Nitko nema prava da raspolaže svojim vlastitim životom. Samoubojstvo nije nikakovo junaštvo; ono je izraz duševne propa- palosti i beznačajnosti i oni, koji proslavljuju samo- ubojstvo kao junaštvo, bezdušni su zavodioci, koji varaju narod u najprimitivnijim istinama o Životu. Crkva toga stanovišta ne odobrava a samoubijstva, učinjena iz straha ili jer su bila naručena, najoštrije osugjuje i ima sažaljenje prema poliličkom režimu, koji je dozvolio, da su se višili takovi prekršaji na- ravnog prava, odnosno da su se tako pogibeljni na- zori mogli uopće raširiti megju narodom. Na koncu je kardinal pozvao vjernike neka se ne dadu zavesti od takozvanog ,duha vremena“ koji ruši etične temelje osobnoga dostojanstva i društvenog ži- vota. Tome ,duhu vremena“ treba da“se suprostave čelični karakteri, koji će svojim uvjerenjem stati poput klisura i ako bude potreba zanj takogjer umrijeti. "NARODNA SVIJEST« Pisma iz naroda. Župa Mandaljena. Blagdan sv. Marije Magda- leme. Na blagdan sv. Marije Magdalene, titulara naše župe, doživjesmo ove godine neobično slavlje. Došao nam je preuzvišeni biskup, da podijeli sv. Krizmu na- šoj djeci. U predvečerje svečanosti rasvjeta crkve i zvonika navještala je sutrašnji radosni blagdan. U jutro su se redale sv. Mise, preko kojih su vjernici pristu- pali na sv. Sakramente. Iza devet sati stigao je pre- uzvišeni biskup dočekan od maroda pod barjacima, dobrošlicom djevojčice, koja imu je darovala krasnu kitu cvijeća i pozdravom vič. župnika. Njima je preuzv. biskup zahvalio na pozdravu i dočeku, a onda je uz zvonjavu zvona i pucanje prangija ušao u crkvu, dok je zbor dominikanskih klerika pjevao ,Evo svećenik veliki“, Slijedila je svečana sv. Misa, koju je uz ponti- fikalnu asistenciju otslužio preč. Dn Karlo Capurso, Preko sv. Mise pjevao je višeglasni zbor dominikanskih klerika, koji je izvagjao misu Wendla i razne motete, Poslije blagoslova nakon sv. Mise slijedilo je dijeljenje sv. Krizme. Preuzvišeni je izrekao značajni govor u vezi sa velebnom manifestacijom prigodom euharističkog kongresa u Orebiću, a onda istaknuo djelovanje Duha sv. u dušama kršćana. Na to je krizmao 105 djece, kojima je dijelio i sličice. Za ovu svečanost pohrlilo je k nama iz Dubrovnika nekoliko gospode, od kojih su mnogi kumovali našoj djeci. Nakon lijepog ovog obreda preuzv. je dopraćen u župni dvor, a narod se radostan razišao svojim domovima. Tog je dana pre- uzvičeni biskup sa pratnjom bio gostom velć. gosp. župnika, gdje su se našli na okupu uz gg. crkovinare i drugi uzvanici, Pred večer nas je preuzv. ostavio, dok su ga dugo pratili hici mužara i brujanje zvona. KORČULA. Program svečanosti sv. Todora 29. jula. U oči svečanosti: u 5:30 s. v. blagoslov sa Pre- svetim u stolnoj Crkvi, a zatim otvor rake Sv. Todora i izloženje svećevih moći na štovanje puku. Pri tome dižu se barjaci na trgu pred Crkvom, glazba svira, a mužari gruvaju. U 8:30 s. v, rasvjeta grada uz bacanje vatrometa i sviranje glazbe. Na dan svečanosti: U 6 s. j. glazba obilazi gradom na uranak, mužari gruvaju. Od 5 do 9 s. svako %, s. služe se sv. mise u stolnoj Crkvi. U 8 s, Odbor dijeli kruh siromasima u Općin- skom domu. U 9:30 s. svečana procesija sa moćima sveca, uz sudjelovanje crkovnih bratovština, i glazbe, a poslije procesije pontifikalna sv. misa u stolnoj Crkvi. U 5 s. po p. svečana večernja sa blagoslovom u stolnoj Crkvi, a iza toga javna tombola na ,Kana- velićevu šetalištu“. U 8 s. v. na ,Stossmayerovoj Obali“ pučka zabava, javna rasvjeta, bacanje vatrometa, kon- cerat glazbe, venecijanska noć na moru i stara viteška igra ,Moreška“. Žuljana (Pelješac). Vjenčanje. Naš mješćanin g. Pavo Kuculo, učitelj, vjenčao se je 6 o. m. u Mostaru sa gcom Anom Klare, učiteljicom. Veselim mladencima i naše najljepše čestitke. PLOČICE. Svečanost Gospe od Karmena oso- bite odvjetnice naše župe, prošla je u potpunom redu. Slavljenje zvona i pucanje maškula u oči dana i onaj dan navještali su početak svečanosti. Iz jutra su bile dvije tihe sv. mise preko kojih lijepi broj pristupi na sv. Pričest. Na 10 s. pjevao je sv. misu mp. Dn Vice Vodopić a asistirali mp. O. Antun Krile i mp. Don Ivo Grbić. O. Krile održa uprav ganutljiv govor o Gospi, primjećujući ga na današnje prilike, Poslije sv. mise razvila se uprav veličanstvena procesija sa kipom Gospe od Karmena. Nakon procesije slijedio je bla- goslov sa Presvetim i cjelivanjem moći. Veliki broj svijeta, koji je prisustvovao ovom slavlju, ostavi crkvu noseći u srcu neizbrisivu uspomenu proslave naše mile majke i odvjetnice Gospe od Karmena. LUKA ma Šipanu. i Krunoslav Knezović. Na osvit nedjelje 15 t. mj. preminuo je ovdje Kruno Kae- zović Petrov u 25 godini. Pokojnik je bio valjan po- morac, te je dugo vrijeme radio na Dubrovačkoj Pa- roplovidbi. U ponedjeljak mu je bio priregjen lijep sprovod uz sudjelovanje pokojnikovih prijatelja i što- valaca, koji ga vrlo žale. Pokoj mu vječni. Lov srdjela koji se u početku pokazao obilan, sada je posve nazadovao, te je naš ribar u neprilici. Loza koja je u početku zaražena skoro je propala, dočim koja se je obranila sada dosta dobro napreduje. Maslina je i od početka pokazivala siromašni rod, a sada kada se je na maslini ,Oblici“ pojavio »Pečat“ eto i taj mali rod očekuje prije vremena uniš- tenje. — Vremena su sada kod nas nastala, ne kao da smo polovicom jula, već kao početkom oktobra, Radi toga se narod boji kakove nedaće, Š. STAR zLAro NINO BOgdaANreres« Br 30. Nakon povratka u Dubrovnik. Evo Ti me opet! Udes htjede tako, K Tebi mene tajna neka sila vuče, U Tebi mi srce živahnije tuče, Od Tebe se mako ne bih više lako! Najdraži mi grade, svud Ti ostah vjeran, Neobično drugdje bez Tebe mi bješe, Dok Tvog sunca zrake ljupko mi se smiješe... Vazda Tvoj i svugdje poklonik sam smjeran ! Dubrovniče, sad Te jače ljubim, ćutim ; Čežnje moje sredi, Ti im pravac daj, Pa u Tebi moj će još mirisat maj! Ja se, barem, nadam, osjećam i slutim ; Nebo i pućina gasiće mi žegi, A zahvalnost moja stalna Ti je svegj! U Dubrovniku, jula 1934. Jakov Carić. Kulturne vijesti. Protiv onih koji ruše vjeru kod djece. U en- gleskom parlamentu .predložen je zakon po kome se globom i zatvorom kazne svi oni koji djeci govore o kršćanskoj ili drugoj vjeri s nepoštovanjem, ili je iz- ruguju pismeno ili usmeno. Zakon je upereu i proti onih koji objavljuju javnosti kao i protiv onih koji rasprodaju javnosti takove spise. Kraljica vraća liberalne novine. List ,Niever Rotterdamer Courant“ u Nizozemskoj, koji je done- davno u nekoliko primjeraka dolazio i ma kraljevski dvor, donio je skoro članak u kojem se napadalo na božanstvo Isusa Krista. Kraljica, protestantkinja, nare- dila je, da se javi upravi lista, da ma kraljevski dvor ne šalje više nijedan primjerak lista. Zaista krasan pri- mjer za sve. »Quadragesimo anno“ u parlamentu. Izaslanik Švicarske vlade izlažući zakonski projekt vlade pri uvagjanju korporacija za potvrdu i dokaz navoda pro- čitao je u Velikom Državnom Savjetu nekoliko stra- nica papine okružnice: Quadragesimo anno, na što je Savjet izglasao projekt. Borba proti pornografije. Federacija poljskih roditelja predala je varšavskom ministarstvu bogoštovlja _ i prosvjete spomenicu u kojoj traži da se suzbije ši- renje pornografije u časopisima, na razglednicama, iz- lozima i t. d. Besavjesni trgovci stavljaju na različite načine u promiet proizvode prljave mašte s jednom - svrhom, da razdraživanjem strasti i najnižih nagona osiromaše svoje žrtve i duševno i materijalno. Obraćenja. Preisjednik bavarskog protestanskog sinoda Pechman istupio je iz evangeličke crkve i postao katolik, — Prešao je na katolicizam i jedan od prvih engleskih arheologa dr. E(gec zajedno sa svojom ženom. Admiral uiro kao katolik. Nedavno je umro glasoviti niponski admiral Jomamoto. Oa je zastupao Nipon na mirovnoj konferenciji u Parizu. Pred smrt odrekao se poganstva i stupio u kat. crkvu, Danas Nipon ima preko 100.000 katolika i godišnje poprečno 2.000 obraćenja. Kod debeljine, gihta i kod šećerne bolesti popravlja naravna FRANZ-JOSEFOVA gorka voda rad stomaka i crijeva i odlično pomaže varenju. Uče- njaci koji se bave oko nauke u primjenu stvari vele, da su imali uvijek odličnih uspjeha sa FRANZ-JOSE- FOVOM vodom. FRANZ- JOSEFOVA gorka voda dobi- va se u apotekama drogerijama i špecerajskim radnjama, IYO pasta za zube je najkolja. «Kad se mogu pregledati znamenitosti našeg grada. Kraljev Dvor svaki dan od 10—11 sati. — Močnik (relikvijar). Srijedu i Subota od 11—012 uz ulazninu 10 D. — Dubrovački muzej otvoren je svaki dan. Ulaznica 3 Dinara, — Pohod gradskih zidina u svako doba dana, osim od 12 —2 sata po podne. Ulaznica za odrasle Din. 4.—-, a za djecu i učenike Dinara 2.— Biblioteka O. O. Franjevaca .i Domeni- kanaca sa dozvolom starješine samostana. — Bis- kupska Pinakoteka svakog dana osim Negjelje i blag- dana od 11—12 pr. p. i od 5—6 po podne. — Vožnja lagjom do Lokruma od 10 Din. unaprijed po pogodbi Špilja Karle Kordić u Gružu svaki dan prije i po- slije podne.