Stu. 2

bueti 0, Popa Pija MI. o katoličkoj Akcji.

Prošle sedmice udijelio je sv. O. Papa Pijo XI.
posebnu audijenciju slijepoj djeci, mladićima i djevoj-
čicama zavoda sv. Aleksija u Rimu. Tom prilikom
rekao je sv. Otac o Katoličkoj Akciji nekoliko značaj-
nih misli. U prvom redu izrazio je svoju radost videći
kako se Katolička Akcija lijepo razvija takogjer u njiho-
vim redovima. Time oni podupiru jednu posebnu
želju sv. Oca jer je Katolička Akcija, kako se sv.
Otac izražava već od početka svojeg Pontifikata, zje-
nica Njegova Srca, u koliko je ona velika, lijepa i
korisna osobito za one koji u njoj rade. Katolička je
Akcija, nastavlja sv. Otac, sudjelovanje u hijerarhiš-
nom Apostolatu, ustanovljenom od Isukrsta, nastav-
ljenom od Apostola, Biskupa i Svečenika, koji će
trajati do konca vjekova ; to je apostolat svjetlosti,
vjere, topline, ljubavi i svih bogatstava Otkupljenja.
Tu mogu svi da sudjeluju: ako ne na polju borbe, u
misijama, a ono svi mogu da vrše barem apostolat
molitve, koji je, u ostalom najlakši i najsigurniji na-
čin, jer je i sam Bog molitvi sve obećao: ,molite u
moje ime i dobit ćete“, Na ovaj način saragjuju u
Katol. Akciji ona djeca, pogogjena od teške nesreće.
A Bog je rekao, da molitva duše koja je ucviljena i
trpi uzlazi ravno Njegovom Prijestolju i ne odlazi dok
ne bude uslišana. Ovakova je njihova molitva... Zato
je uloga slijepih u Katoličkoj Akciji od velike važnosti,
jer je najpotrebnija molitva. ,

Iz ovoga se može razabrati, koliku važnost po-
laže Sv. Otac na to, da se svak organizira u Katolič-
koj Akciji. Papa Katoličke Akcije iskorišćuje svaku
prigodu da naglasi važnost ovog najmodernijeg načina
Apostolata. Dužnost je stoga svećenika i lajika, da
slijede poziv Sv. Oca i vrše ono što Biskup, kao vogja
Kat. Akcije u biskupiji u tome smislu odredi.

Katolička crkva režim, i samouhojstva.

Povodom medavnih krvavih dogogjaja u Njemač-
koj došlo je u njemačkom narodu na dnevni red pi-
tanje odnošaja katolicizma prema režimu koji vlada.
Naravno nije falilo onih koji su tvrdili i još tvrde, da
katolička crkva odobrava svaki režim. U vezi s time
održao je medavno minhenski nadbiskup kardinal
Faulhaber propovijed o savremenim pokretima te o
stanovištu, što ga prema njima zauzimlje Katolička crkva,

Kardinal Faulhaber je naglasio kako je mnijenje,
da Katolička Crkva odobrava svaki režim, opće uzeto
— pogrešno. Crkva priznaje svaku legalnu vlast bez
obzira na oblike koje je odabrala uz uvjet, da se os-
niva na zdravoj moralnoj bazi. Bez te zdrave moralne
podloge, koja u stvari nije drugo nego božje i naravno
pravo, sadržano i rastumačeno u kršćanstvu, svaki je
režim, ma kojeg oblika, krhak i slab pak sa takovim
režimom Katolička Crkva ne može na nijedan način
sudjelovati, jer ne priznaje etičnih načela kršćanstva.

Katolička Crkva je nastojala da može sudjelovati
sa narodnim socijalizmom, odnosno sa političkim re-
žimom što ga je u Njemačku uveo. Pristala je i na
neke važne koncesije, ali marcdni socijalizam traži
nešto čemu ona ne može i neće udovoljiti. Granica je
postavljena i mjera je puna. Katolička će Crkva zahti-
jevati poslušnost zakonima što ih donosi zakonita
vlast; ako pak zahtijevaju još više, a ne ispune glav-
nih uvjeta, Crkva će kazati ne i ostaće u borbi za
duše svojih vjernih članova.

Kardinal je u svojem govoru spomenuo takogjer
glasine, koje šire po njemačkim pokrajinama besdušni
propagandisti, da su naime samoubojstva bila nuždan
izlaz za one koji su se ogriješili o vlast. Naveo je
slučaj, kako su nekima davali priliku da izvrše samo-
ubojstvo, pa kad toga nijesu učinili istom onda su ih
ubili. Katolička Crkva zabranjuje samoubojstvo, jer ga
zabranjuje najosnovnije božje pravo. Nitko nema prava
da raspolaže svojim vlastitim životom. Samoubojstvo
nije nikakovo junaštvo; ono je izraz duševne propa-
palosti i beznačajnosti i oni, koji proslavljuju samo-
ubojstvo kao junaštvo, bezdušni su zavodioci, koji
varaju narod u najprimitivnijim istinama o Životu.
Crkva toga stanovišta ne odobrava a samoubijstva,
učinjena iz straha ili jer su bila naručena, najoštrije
osugjuje i ima sažaljenje prema poliličkom režimu,
koji je dozvolio, da su se višili takovi prekršaji na-

ravnog prava, odnosno da su se tako pogibeljni na-
zori mogli uopće raširiti megju narodom.

Na koncu je kardinal pozvao vjernike neka se ne
dadu zavesti od takozvanog ,duha vremena“ koji ruši
etične temelje osobnoga dostojanstva i društvenog ži-
vota. Tome ,duhu vremena“ treba da“se suprostave

čelični karakteri, koji će svojim uvjerenjem stati poput
klisura i ako bude potreba zanj takogjer umrijeti.

 

"NARODNA SVIJEST«

Pisma iz naroda.

Župa Mandaljena. Blagdan sv. Marije Magda-
leme. Na blagdan sv. Marije Magdalene, titulara naše
župe, doživjesmo ove godine neobično slavlje. Došao
nam je preuzvišeni biskup, da podijeli sv. Krizmu na-
šoj djeci. U predvečerje svečanosti rasvjeta crkve i
zvonika navještala je sutrašnji radosni blagdan. U jutro
su se redale sv. Mise, preko kojih su vjernici pristu-
pali na sv. Sakramente. Iza devet sati stigao je pre-
uzvišeni biskup dočekan od maroda pod barjacima,
dobrošlicom djevojčice, koja imu je darovala krasnu
kitu cvijeća i pozdravom vič. župnika. Njima je preuzv.
biskup zahvalio na pozdravu i dočeku, a onda je uz
zvonjavu zvona i pucanje prangija ušao u crkvu, dok
je zbor dominikanskih klerika pjevao ,Evo svećenik
veliki“, Slijedila je svečana sv. Misa, koju je uz ponti-
fikalnu asistenciju otslužio preč. Dn Karlo Capurso,
Preko sv. Mise pjevao je višeglasni zbor dominikanskih
klerika, koji je izvagjao misu Wendla i razne motete,
Poslije blagoslova nakon sv. Mise slijedilo je dijeljenje
sv. Krizme. Preuzvišeni je izrekao značajni govor u
vezi sa velebnom manifestacijom prigodom euharističkog
kongresa u Orebiću, a onda istaknuo djelovanje Duha
sv. u dušama kršćana. Na to je krizmao 105 djece,
kojima je dijelio i sličice. Za ovu svečanost pohrlilo
je k nama iz Dubrovnika nekoliko gospode, od kojih
su mnogi kumovali našoj djeci. Nakon lijepog ovog
obreda preuzv. je dopraćen u župni dvor, a narod se
radostan razišao svojim domovima. Tog je dana pre-
uzvičeni biskup sa pratnjom bio gostom velć. gosp.
župnika, gdje su se našli na okupu uz gg. crkovinare
i drugi uzvanici, Pred večer nas je preuzv. ostavio,
dok su ga dugo pratili hici mužara i brujanje zvona.

KORČULA. Program svečanosti sv. Todora 29.
jula. U oči svečanosti: u 5:30 s. v. blagoslov sa Pre-
svetim u stolnoj Crkvi, a zatim otvor rake Sv. Todora
i izloženje svećevih moći na štovanje puku. Pri tome
dižu se barjaci na trgu pred Crkvom, glazba svira, a
mužari gruvaju. U 8:30 s. v, rasvjeta grada uz bacanje
vatrometa i sviranje glazbe. Na dan svečanosti: U 6
s. j. glazba obilazi gradom na uranak, mužari gruvaju.
Od 5 do 9 s. svako %, s. služe se sv. mise u stolnoj
Crkvi. U 8 s, Odbor dijeli kruh siromasima u Općin-
skom domu. U 9:30 s. svečana procesija sa moćima
sveca, uz sudjelovanje crkovnih bratovština, i glazbe,
a poslije procesije pontifikalna sv. misa u stolnoj
Crkvi. U 5 s. po p. svečana večernja sa blagoslovom
u stolnoj Crkvi, a iza toga javna tombola na ,Kana-
velićevu šetalištu“. U 8 s. v. na ,Stossmayerovoj Obali“
pučka zabava, javna rasvjeta, bacanje vatrometa, kon-
cerat glazbe, venecijanska noć na moru i stara viteška
igra ,Moreška“.

Žuljana (Pelješac). Vjenčanje. Naš mješćanin g.
Pavo Kuculo, učitelj, vjenčao se je 6 o. m. u Mostaru
sa gcom Anom Klare, učiteljicom. Veselim mladencima
i naše najljepše čestitke.

PLOČICE. Svečanost Gospe od Karmena oso-

bite odvjetnice naše župe, prošla je u potpunom redu.
Slavljenje zvona i pucanje maškula u oči dana i onaj
dan navještali su početak svečanosti. Iz jutra su bile
dvije tihe sv. mise preko kojih lijepi broj pristupi na
sv. Pričest. Na 10 s. pjevao je sv. misu mp. Dn Vice
Vodopić a asistirali mp. O. Antun Krile i mp. Don
Ivo Grbić. O. Krile održa uprav ganutljiv govor o
Gospi, primjećujući ga na današnje prilike, Poslije sv.
mise razvila se uprav veličanstvena procesija sa kipom
Gospe od Karmena. Nakon procesije slijedio je bla-
goslov sa Presvetim i cjelivanjem moći. Veliki broj
svijeta, koji je prisustvovao ovom slavlju, ostavi crkvu
noseći u srcu neizbrisivu uspomenu proslave naše mile
majke i odvjetnice Gospe od Karmena.

LUKA ma Šipanu. i Krunoslav Knezović. Na
osvit nedjelje 15 t. mj. preminuo je ovdje Kruno Kae-
zović Petrov u 25 godini. Pokojnik je bio valjan po-
morac, te je dugo vrijeme radio na Dubrovačkoj Pa-
roplovidbi. U ponedjeljak mu je bio priregjen lijep
sprovod uz sudjelovanje pokojnikovih prijatelja i što-
valaca, koji ga vrlo žale. Pokoj mu vječni.

Lov srdjela koji se u početku pokazao obilan,
sada je posve nazadovao, te je naš ribar u neprilici.

Loza koja je u početku zaražena skoro je propala,
dočim koja se je obranila sada dosta dobro napreduje.

Maslina je i od početka pokazivala siromašni
rod, a sada kada se je na maslini ,Oblici“ pojavio
»Pečat“ eto i taj mali rod očekuje prije vremena uniš-
tenje. — Vremena su sada kod nas nastala, ne kao
da smo polovicom jula, već kao početkom oktobra,
Radi toga se narod boji kakove nedaće, Š.

STAR

 

zLAro NINO BOgdaANreres«

Br 30.

Nakon povratka u Dubrovnik.

Evo Ti me opet! Udes htjede tako,
K Tebi mene tajna neka sila vuče,
U Tebi mi srce živahnije tuče,

Od Tebe se mako ne bih više lako!

Najdraži mi grade, svud Ti ostah vjeran,
Neobično drugdje bez Tebe mi bješe,
Dok Tvog sunca zrake ljupko mi se smiješe...
Vazda Tvoj i svugdje poklonik sam smjeran !
Dubrovniče, sad Te jače ljubim, ćutim ;
Čežnje moje sredi, Ti im pravac daj,
Pa u Tebi moj će još mirisat maj!
Ja se, barem, nadam, osjećam i slutim ;
Nebo i pućina gasiće mi žegi,
A zahvalnost moja stalna Ti je svegj!

U Dubrovniku, jula 1934.

Jakov Carić.

 

Kulturne vijesti.

Protiv onih koji ruše vjeru kod djece. U en-
gleskom parlamentu .predložen je zakon po kome se
globom i zatvorom kazne svi oni koji djeci govore o
kršćanskoj ili drugoj vjeri s nepoštovanjem, ili je iz-
ruguju pismeno ili usmeno. Zakon je upereu i proti
onih koji objavljuju javnosti kao i protiv onih koji
rasprodaju javnosti takove spise.

Kraljica vraća liberalne novine. List ,Niever
Rotterdamer Courant“ u Nizozemskoj, koji je done-
davno u nekoliko primjeraka dolazio i ma kraljevski
dvor, donio je skoro članak u kojem se napadalo na
božanstvo Isusa Krista. Kraljica, protestantkinja, nare-
dila je, da se javi upravi lista, da ma kraljevski dvor
ne šalje više nijedan primjerak lista. Zaista krasan pri-
mjer za sve.

»Quadragesimo anno“ u parlamentu. Izaslanik
Švicarske vlade izlažući zakonski projekt vlade pri
uvagjanju korporacija za potvrdu i dokaz navoda pro-
čitao je u Velikom Državnom Savjetu nekoliko stra-
nica papine okružnice: Quadragesimo anno, na što je
Savjet izglasao projekt.

Borba proti pornografije. Federacija poljskih

roditelja predala je varšavskom ministarstvu bogoštovlja _

i prosvjete spomenicu u kojoj traži da se suzbije ši-
renje pornografije u časopisima, na razglednicama, iz-
lozima i t. d. Besavjesni trgovci stavljaju na različite
načine u promiet proizvode prljave mašte s jednom

- svrhom, da razdraživanjem strasti i najnižih nagona

osiromaše svoje žrtve i duševno i materijalno.

Obraćenja. Preisjednik bavarskog protestanskog
sinoda Pechman istupio je iz evangeličke crkve i postao
katolik, — Prešao je na katolicizam i jedan od prvih
engleskih arheologa dr. E(gec zajedno sa svojom ženom.

Admiral uiro kao katolik. Nedavno je umro
glasoviti niponski admiral Jomamoto. Oa je zastupao
Nipon na mirovnoj konferenciji u Parizu. Pred smrt
odrekao se poganstva i stupio u kat. crkvu, Danas
Nipon ima preko 100.000 katolika i godišnje poprečno
2.000 obraćenja.

 

Kod debeljine, gihta i kod šećerne bolesti
popravlja naravna FRANZ-JOSEFOVA gorka voda
rad stomaka i crijeva i odlično pomaže varenju. Uče-
njaci koji se bave oko nauke u primjenu stvari vele,
da su imali uvijek odličnih uspjeha sa FRANZ-JOSE-
FOVOM vodom. FRANZ- JOSEFOVA gorka voda dobi-
va se u apotekama drogerijama i špecerajskim radnjama,

 

IYO pasta za zube je najkolja.

 

«Kad se mogu pregledati znamenitosti našeg
grada. Kraljev Dvor svaki dan od 10—11 sati. —
Močnik (relikvijar). Srijedu i Subota od 11—012 uz
ulazninu 10 D. — Dubrovački muzej otvoren je svaki
dan. Ulaznica 3 Dinara, — Pohod gradskih zidina
u svako doba dana, osim od 12 —2 sata po podne.
Ulaznica za odrasle Din. 4.—-, a za djecu i učenike
Dinara 2.— Biblioteka O. O. Franjevaca .i Domeni-
kanaca sa dozvolom starješine samostana. —  Bis-
kupska Pinakoteka svakog dana osim Negjelje i blag-
dana od 11—12 pr. p. i od 5—6 po podne. — Vožnja
lagjom do Lokruma od 10 Din. unaprijed po pogodbi
Špilja Karle Kordić u Gružu svaki dan prije i po-
slije podne.