Str. 2. »NARODNA SVIJEST. Br 31. Pregled vanjskih dogagjaja. Austrija. Dana 26 o. mj. pao je na polju vršenja dužnosti za svoj narod i državu savezni Kancelar Re- publike Austrije dr. Engelbert Dollfuss. Grupa macijo- nalnih socijalista, poduprta i vjerojatno naučena od Njemačke, provalila je sudbonosnog dana u vojničkim uniformama prije podne u saveznu palaču, gdje je vijećao ministarski savjet. Urotnici su zarobili ministra Fey-a i državnog sekretara Karwinskog. U času kad je Dollfuss htio da se skloni u prostorije drž. arhiva, provalila je jedna grupa urotnika u sobu kroz koju je kancelar prolazio ; vogja grupe ispalio je 2 hica, od ko- jih je jedau pogodio kancelara u grlo, a drugi ispod re- bara. Dollfuss se je srušio na zemlju. Okrutnici su ga odvukli na divan i bili s njime dok nije poslije podne, nekako oko 4 i po podlegao ranama. Jedino što su mu udovoljili, bilo je to, da su mu za par časaka doveli Fey-a kojemu je pritajenim glasom mogao da preporuči ženu i djecu. Takogjer ga je zamolio neka zapriječi da se prolijeva krv radi njegove osobe. Zvjer- ska okrutnost urotnika uskratila mu je osim tjelesne takogjer i duhovnu pomoć. Dollfuss je tražio svećenika, ali mu ga nijesu dozvolili. I tako je ovaj veliki kato- lički državnik, drugi Garcia Moreno, poginuo osamljen u društvu samih razbojnika. Megjutim bio je s njime Bog, čija ga milost, sigurno nije ostavila. — Sprovod velikog dižavnika obavljen je u subotu, 28 o. mj. uz općenito saučešće naroda ne samo Beča, nego u cijeloj Austriji. Računa se da je kod sprovoda sudje- lovalo preko 1.000.000 osoba. Kardinal Innitzer istaknuo je u svojem govoru vrline i zasluge Dolliussa. Pokojni kancelar ostavio je udovu i dvoje djece. — U ovoj pobuni sudjelovali su u glavnom hitlerovci, ali su se njima pridružili i ostali bundžije marksisti i socijalni demokrate i dr., koji su se u februaru bili pobunili protiv vlasti i poretka u državi. Nelijepo se je držao kod ovog pokušaja državnog udara dr. Rintelen, opu- nomoćeni ministar kod kvirinala u Rimu. To se dade zaključiti po tome, što je ou, na lažnu vijest što su je lansirali u javnost urotnici o demisiji Dollfusove vlade i imenovanju dr. Rintelena kuncelarom, avionom po- letio iz Rima u Beč i kad su ga uapsili, napravio je u tamnici samoubojstvo i konačno umro. Za dr. Rin- telena vele, da je u Rimu podržavao stalne veze sa njemačkim poslanstvom. Njegova smrt sigurno je one- mogućila potpuno razjašnjenje ove pobune. Njemačka. Novine su donijele, da je u sukobu izmegju urotnika i vlade u Beču posredovao njemački poslanik Rieth, hoteći uplivati, da se spor izgladi. To znači, daje pobuna organizirana znanjem njemačke vlade pogotovo kad su urotnici tražili, da im se dozvoli slo- bodan prolaz preko granice u Njemačku. Hitler bi htio da skine tešku odgovornost sa sebe radi bečkih do- gagjaja. Zato je brzojavnim putem imenovao njemač- kim izvanrednim poslanikom u Beču dosadašnjeg pod- kancelara von Papena. Karakteristično je, da je kod ovog imenovanja Hitler prekinuo sa dosadašnjom praksom svih vlada te nije prethodno pitao bečku vladu za pristanak. Važno je podvući takogjer, da će von Papen, prema brzojavu o imenovanju, biti direktno odgovoran Hitleru, a mne ministru vanjskih posala. Imenovanje von Papena različno se komentira. Razvoj dogagjaja pokazat će, da li je ovo imenovanje uslije- dilo za to, da se Hitler riješi podkancelara, koji bi zapravo bio imao svršiti kao i ostale žrtve pokolja 30 juna, ali to nije smio učiniti zbog Hindenburga, koji se je lično zauzeo za von Papena, ili pak hoće njemački vogja da nastavi preko njega na diplomatskiji način, nego je to činio dosadašnji ministar Rieth, akciju propagande za ,Anschluss“ Austrije Njemačkoj. Idemo da vidimo. Kod debeljine, gihta i kod šećerne bolesti popravlja naravna FRANZ-JOSEFOVA gorka voda rad stomaka i crijeva i odlično pomaže varenju. Uče- njaci koji se bave oko nauke u primjenu stvari vele, da su imali uvijek odličnih uspjeha sa FRANZ-JOSE- FOVOM vodom. FRANZ: JOSEFOVA gorka voda dobi- va se u apotekama drogerijama i špecerajskim radnjama. Deutzovi Diesel - motori za brodove i stabilni pogon kod J. Jilek — Gruž Povoljni uvjeti za plaćanje. (17 Vjerski život u Rumunjskoj. Jedan naš saradnik imao je zgode da se na pu- tovanju upozna sa jednim odličnim Rumunjskim advo- katom potpresjednikom katol. akcije za cijelu Ru- munjsku, a predsjednikom katol. akcije u svojoj dije- cezi. Razgovor se je kretao oko vjerskih pitanja u Rumunjskoj, pak iz toga donašamo glavnije stvari, Rumunjska se je poslije rata više nego podvo- stručila brojem stanovništva. Prije rata brojila je samo oko 8, a sada 18 milijuna stanovnika. Na istoku dobila je veliki dio teritorija od Magjarske, a na zapadu Be- sarabiju od Rusije. Od tih 18 milijuna stanovnika ima preko 3 milijuna katolika i to 1,500.000 unijata i to- liko rimokatolika. Unijati su dobro organizovani. U svakom mjestu, gdje je unijatski župnik provedena je katol. akcija. Svi su unijati organizovani u ,Agru“ (asocijacija generalna rumunjskih unijata). Unijati imaju svog metropolitu u Blaju (Blažu) i četiri biskupa sufragana: u Aradeji, Cluju (Klužu), Lugaju (Lugažu) i Baia- Mare, a rimokatolici imaju svog nadbiskupa u Bukureštu i četiri biskupa u Ara- deji, Alba Juliji, Temišvaru i Jassi. Konkordat sa sv. Stolicom sklopljen je 1929. i dosta je povoljan za katolike. Župnici su plaćeni od države sa 2000—4000 leja mjesečno (1 Dinar = 2'50 leja) i još k tomu svaki župnik ima komad zemljišta za svoje gospodarstvo. U školama je obvezatan vjeronauk i kateheti uni- jata kao i rimo-katotika plaćeni su od države kao i ostali profesori. Bogoslovi su slobodni od vojne dužnosti. Uni- jati imaju 4 bogoslovije, a rimokatolici samo jednu ali mnogi uče u Rimu i po drugim bogoslovijama. Ve- čina unijatskih svećenika žive u celibatu. Po gradovima unijatski svećenici služe svaki dan liturgiju (sv. Misu, a po selima samo Nedjeljom i kojom prigodom. Unijati kao i pravoslavni služe se u liturgiji ru- munjskim jezikom. I kod unijata osnovane su Marijine kongregacije za muške, za ženske, za omladinu, za muževe i t. d. Unijati imaju takogjer pobožnost Srca Isusova i sv. rozarija i česta pričest je zahvatila maha. Gotovo svi stupaju svake Nedjelje k stolu Gospodnjem. Pobožnost križnog puta nije još kod njih uvedena, a propovijedi se drže redovito svake Nedjelje i blagdane te svakog Petka. Novi kalendar uveden je 1929. u svoj državi te ga se drži i pravoslavna crkva. Tako se Božić i druge svetkovine svetkuju isti dan, samo Uskrs koje godine pravoslavni imaju 8 dana kasnije, a to kad na dan Uskrsa pada i židovska Pasha. Redovnika i redovnica malo ima u Rumunjskoj, samo 2 franjevačka samostana u Aradeji i Bejusu. Unijati imaju svoje internate za učenike srednjih škola posebno za muške a posebno za ženske, u iste primaju i pravoslavne. Rimo-kat. imaju svoje internate, Inteligencija rumunjska na visokom je stupnju kulture, svaki naobraženi Rumunj govori još i dva do tri strana jezika, osobito njemački i francuski. Većina rumunjskih generala ima visoku izobrazbu. Mnogi su osim vojnih akademija svršili i universu. Rumunjski seljak dobro stoji, a kriza rada malo se osjeća u Rumunjskoj. Val liberalizma nije toliko zahvatio Rumunjsku kao ostale zemlje, te je vjerski život u Rumunjskoj živ. Cijeli ovaj razgovor pružio je dosta utješljivu sliku o vjerskim prilikama u Ru- munjskoj. — Ss — KNJIŽEVNIKU Antunu Petraviću o 60 godišnjici života i 40 godišnjici književnoga rada. Čestitam ti, vrijedni, cijenjeni don Ante, Jubileja dva ti u životu, radu, Duševnih ti sila zvonkome u skladu... Jer nehaju tvrđe razbio si sante, Ti na brazde svoje sad pogledaš smjelo, Uzoro ih ti si znalački, duboko, Te poletjet možeš radosno, visoko, I pokazat suncu vedro svoje čelo ! Kritičar naš svaki ima u pamćii : Petraviča knjige: »Stud'je i portreti« Da trebaju svakom ko istinu ljubi, I književnost našu pravo će da cijeni, I estetsku mjeru — nestalnoj u mijeni — I smiso za vječne vrednote ne gubi! U Dubrovniku, jula 1934. Jakov Carić ITO pasta za zuhe je najbolja, Tečaj hrvatskog katoličkog đaštva (Na HVARU od 17—22 kolovoza ov. g.) Hrvatska katolička gjačka liga u Zagrebu kao središnjica organiziranog našeg gjaštva priregjuje od 17—22 kolovoza na Hvaru redoviti godišnji tečaj za srednjoškolce i akademičare. Tečaj se održaje u ta- mošnjem franjevačkom samostanu, povijesno-umjetnič- kom spomeniku prvoga reda. Sam je Hvar jedno od najvažnijih ljetovališta na Jadranu, jedno od središta stare hrvatske kulture i mjesto, u kojem je napisana prva hrvatska svjetovna drama. U takvoj će se sredini održati tečaj. Predvigjene su inače tri skupine tema : a) Teme socijološkog karaktera: ,Marksizam“, ,Boljševizam“, ,Kršćanski korporativizam“, ,Napredak korporativne misli“, ,Fašistički korporativizam“, ,Soci- jalni program nar. socijalizma“ i ,Socijalna književnost“. Ove teme obragjuju poznati maši stručnjaci gg. Dr. Stojau Brajša, Dr Ljubomir Maraković, Dr. O. B. Pe- rović, Dr. Stj. Podolšak i sveuč. prof. Dr. J. Sćetinec. b) Organizatorsko - ideološke teme: ,Katolička akcija“, ,Rad kat, gjaka ma pobijanju marksizma“, ,Da li smo klerikalci?“, ,Kat. gjak prema svom na- rodu“ i ,Naš rad megju narodom“. Referenti su: Da Niko Matulić, duhovnik splitske organizacije, Ivo Bog- dan, predsjednik Hrv. Kat. Gjačke Lige, Tias Morti- gjija, predsjednik Hrv. kat. akademskog društva ,Do- magoj“ i Stanko Puratić, podpresjednik ,Domagoja“. c) Tema duhovnog sadržaja: ,Ljubav prema bliž- njemu“, Prijateljstvo i drugarstvo“, ,Samozataja i po- žitvovnost“, .Savjesnost u radu“, ,Socijalni apostolat i karitativni rad“, ,Euh. život“, ,Život s Crkvom“ i »Borba za kraljevstvo Božje“. Teme će u prvom redu obraditi Dr. Krešimir Pečnjak, duhovnik Seniorata. Ovdje su uključene i propovijedi u crkvi. -y- Pisma iz naroda. ĆARA na Korčuli. Gospa čarskoga polja. Za- putismo se preko otoka i baš preko ,Vrhova“ najviših vrhunaca na otoku. Divan se pogled pruža na Korču- lanski i pelješki kanal i ma susjedno otočje, a još te i više osvaja iz visoka pogled na čarobno veliko čarsko polje (glasovito sa svoga vina), gdje se u sredini na- lazi — u hladu čempresa — malena Gospina crkva — najveće svetište našega otoka, kamo eto danas ho- dočasti narod iz svih župa našega otoka, a takogjer i sa Pelješca. Slavljenje zvona, zastave, dolazak hodo- časnika stvaraju ugodno raspoloženje. Proštenari idu odmah k svetištu Gospinu da je pozdrave i da izvrše svoje zavjete. Brojni narod“ osvojio ispovjednice. U jutro rano na dan svečanosti domaći župnik Dn Ante Oreb vodi procesiju u Čavića Luku, gdje izreče sv. Misu u malenoj kapelici sagragjenoj nedavno od jedne pobožne mjesne obitelji. Megjutim redaju se druge Mise u mjestu, a u 10 s. započne svečana procesija preko polja sa zavjetnom reljefnom slikom Gospinom, koju nose zavjetovaonici, kojih se je ove godine pri- javilo 26, muškarci i to većinom mladići iz vanjskih župa. Iza procesije slijedila je svečana misa koju je otpjevao preč. Dn Božo Bačić župnik Pupnata, dok je svečano krepko slovo izrekao velč. Don Ivo Gregov župnik Žrnova, istaknuvši uzrok današnje krize u po- manjkanju moralnih stupova: vjere, uhvanja i ljubavi, te kako ćemo po Mariji doći do Boga, a potom do blagoslova te vremenskog i vječnog zadovoljstva. Isti je vlč. Gregov uveličao slavlje sa malim pjevačkim zborom iz Žrnova. Taj je zbor otpjevao Misu Dierix sa Credo od Bosiljevca i odpjevao nekoliko lijepih prigodnih pjesama na opće zadovoljstvo. Preko 400 duša stupilo je trpezi Gospodnjoj. Računa se, da je bilo oko 2000 hodočasnika, Moramo opaziti jednu žalosnu činjenicu, da dok većina hodočasnika dolazi iz daleka, dobrim dijelom bosonogi, gladni, da pri- nesu svojoj dragoj Gospi svoje molitve i zavjete i čiste dušu u sv. ispovijedi i traže potom malo noćnog počiuka, dotle mladost u plesovima i noćnim orgijama do samoga dana ne dava nikome mira ni počinka. Kakovo raspoloženje da se stvori kod stranaca ? Nije ovo na čast mjestu, a vlastima preporučamo da ovome unapred stanu na kraj. Cesta preko otoka gradi se dalje. Iz Čare preko polja kroz ova 3 mjeseca sagradiše do 7 kilometara u smjeru prema Pupnatu, dok u Luci Pupnatskoj rad- nja lagano napreduje zbog terenskih zapreka — radi ogromnih stijena i provalija, gdje će se na niti jedan kilometar dužine utrošiti oko milijun dinara. Inače fali još oko 5 kilometara da se spoji Korčula sa Velom Lukom. Putnik. stil