Sh. 2 »NARODNA SVIJESI« Slino me veseli, moji dragi mladi prijatelji, što me u Vašim adresam nazivljete ,učiteljem“ a ne bivšim učiteljem, i što hoćete da ti naši odnošaji ostanu i dalje ostanu megju nama. To mi je dokazom, da načela koja su mene vodila, u svojem radu i koja će me uhvam Božjom pomoću i unaprijeda voditi jesu Vaša načela, da nepovoljne okolnosti nijesu pretrgle one veze koje su megju nami opstojale, da će naš rad uvijek voditi ista načela, sve na slavu Božju i na moralnu i materijalnu korist miloga nam naroda. Po starom svojem običaju zaključujem i Vama jednom pregorukom. Ta nije nova, već ona ista koju sam upravio bivšim mojim učenicima i braći svećeni- cima: Ustrajte na toj stazi, na kojoj se sada nalazite, nek iz Vaših srdaca izbiju vazda jedino plemeniti os- jećaji, a u pravednim stvarima, u stvarima Vjere i Domovine, ne pitajte nikada što će komu biti milo i ugodno, nego se držite uviiek vječnih načela vjere i morala, pravice i poštenja. Držimo se svi na okupu, a Vi mladi moji prijatelji, spravljajte se za poprište na koje ćete danas sutra stupiti, a za koje se hoće oz- biljnih, neustrašivih vojnika. Ne smijemo to uskratiti našemu narodu svoje pomoći, gdje god je ustreba, prema svojim silama i njegovim potrebama držeći uvi- jek na umu svoju poglavitu zadaću — aedificationem corporis Christi. — Ali da ovakovi vojnici postanete, treba već sada da se naoružate bogoslovnim znanjem i svakom kre- pošću Vašega sadašnjega i budućega zvanja, koje je — ars artium — koje zvanje više nego li ikoje drugo doprinaša moralnom i materijalnom napretku našega naroda, komu Vi posvetite Vaš život. Na rastanku i Vama kličem — Corona mea et gaudium meum — čuvstvom najvećega zadovoljstva, koje će me, Vas se uvijek sječajući harno, pratiti kroz cijeli moj vijek. I dočim Vam na iskazu Vaše ljubavi još jednom svakomu pojedinomu zahvaljujem, molim da mi ne zamjerite što zbog kojekakvih zapreka, nijesam mogao da Vam se dosad odazovem; toplo Vas molim, da me se nastajućih svetih blagdana, koje Vam u radosti duševnoj čestite želim, u molitvi Vašoj sjetite kao što ću se Vas sjetiti Vaš odani Don Frane Bulić Gimnazijski Ravnatelj u. m. U Špljetu na Glušnicu 1897. Maršal Hindenburg odlikovao se kao vojskovogja i kao državnik. Za vri- jeme svjetskog rata, već u visokoj starosti, proslavio se svojim pobjedama kod Tannenberga i Mazurskih močvara. Iza rata stupio je kao najznamenitija ličnost svog naroda na čelo njemačke države, Novine ističu, da nije njegova snaga bila toliko u velikom umu, koliko u velikom srcu i čvrstom karakteru i poštenju. Tim je djelovao na svoju okolicu i skupljao ljude oko sebe. Bio je doduše protestant, ali ipak uvjereni kr- ćanin, pun poštivanja prema katoličkoj Crkvi. Pozaata je njegova riječ: sve što imam, treba da zahvalim svo- joj pobožnoj majci. ====nnRRaad RIA... SR BR Roditeljima! Preporučamo za čianove obitelji, koji su blijede boje lica, slabih živaca i bez 'ape- tita ,Energin“ za jačanje krvi, živaca i apetita. Odraslima 3 likerske čašice na dan. Djeci 3 male kašike na dan. »Energin“ dobiva se u apotekama u bocama od pola litre, 1 boca Din. 35. (Reg. S. Br. 4787/32). I. Domić Mastiona i Kem. Čistiona. Snižene cijene U svakoj prigodi sjetite se Dobrotvor. odbora »Milosrgje“, bilo doprinosom u novcu bilo otkupom bonova, za pomoć gradske sirotinje. za [IaoGale obratite se Franjevačka gimnazija i gjački konvikt na Širokom Brijegu u Hercegovini. Današnja Franjevačka klasična gimnazija razvila se iz stare Franjevačke škole, koju su sinovi sv. Franje otvorili odmah poslije svoga dolaska u Hercegovinu 1844. U toj staroj školi uz velike žrtve i pregaranja odgajali su Franjevci samo podmladak Reda. Bez ika- kovih sredstava i bez ičije pomoći Franjevci su s bla- gopokojnim biskupom Buconjićem nakanili da grade novu zgradu gimnazije i počeli su sa neznatnom svo- tom od 2000 K. s gradnjom prijašnje gimnazije a današnjega sjemeništa. Ubrzo se pokazalo, da je zgrada premalena, zato su Franjevci s pok. Fra Didakom Buntićem na čelu, počeli sakupljati za novu modernu zgradu gimnazije. Fra Didak Buatić umrao je i nije dovršio svoje djelo, ali su ga dovršili Fra Didakova braća i sumišljenici. Današnja zgrada gimnazije ni u čem ne zaostaje zu najmodernijim zgradama u državi. Uz podmladak Reda Franjevci su odgajali gjake, koji se posvećuju raznim svjetovnim zvanjima. Njih na stotine iz Hercegovine i drugih krajeva imadu i dosada da zahvale Franjevačkoj gimnaziji, što su stekli odgoj, naobrazbu i spremu za život. Da se omogući što više školovanje svjetovnih zvanja, požrtvovni Franjevci otvorili su privremeni konvikt za eksterniste još 1910. Od toga vremena gimnazija i konvikt stiču glas i iz najudaljenijih kra- jeva šalju roditelji djecu u gjački konvikt, da se tamo odgajaju. Pošto je zgrada konvikta bila premalena, a poslije rata prijavljivalo se sve to više gjaka svjetovnih zvanja, Franjevci su i ovdje učinili veliku žrtvu i po- digli modernu zgradu konvikt, u koji se može smjes- titi oko 140 pitomaca. Od otvorenja nove zgrade kon- vikta roditelji šalje u ovu gimnaziju katoličku djecu sa svih strana naše domovine od otoka Paga do Bara, od Subotice i Novog Sada pa do Zagreba i Karlovca. U četiri godine, otkako je otvoren novi konvikt, izišlo je puno gjaka, koji su svojom sposobnošću i čestitošću pronijeli glas širokobriješke gimnazije. Od 1918., kad kad je prvi put držana velika matura, izlaze iz te gimnazije inteligenti, koji se u životu vrlo vješto snalaze. Računajući na siromaštvo i slabe prilike, Uprava konvikta odredila je godišnju pristojbu za uzdržavanje gjaka na 5000 Din. Tu je stan, hrana, ogrijev, rasvjeta, odgojna njega pitomaca. Kućanstvo i brigu o čistoći vode čč. sestre sv. Franje iz Mostara. U konvikt se primaju gjaci u I razred sa svje- dodžbom o svršenoj osnovnoj školi i Prijemnim ispi- tom, a u više razrede sa svjedodžbom o svršenom razredu u kojoj klasičnoj gimnaziji. Profesorski zbor je vrlo spreman i odličan. U njem ima pisaca i javnih kutturnih radnika. Ove go- dine ima 15 nastavnika, megju njima 12 doktora. To se rijetko može naći na kojoj drugoj gimnaziji. Široki Brijeg je planinarsko zdravo mjesto, koje na strance čini vanredan dojam te su ga neki Francuzi i Nijemci nazvali našim Monte Casino. Upravo radi te privlačivosti Široki Brijeg ima u svako vrijeme gosta stranaca. Roditelji i skrbnici, koji žele poslati djecu u kon- vikt, treba da to jave Upravi Konvikta do polovice augusta, jer tada je zaključak primanja. Kasnije molbe uzet će se u obzir samo u toliko, u koliko u konviktu bude još raspoloživih mjesta. Potanje upute za primanje gjaka u konvikt daje Uprava Srednjoškolskog konvikta na Sirokom Brijegu u Hercegovini. ITO pasta za zuhe je najbolja. Kad se mogu pregledati znamenitosti našeg grada. Kraljev Dvor svaki dan od 10—11 sati, — Močnik (relikvijar). Srijedu i Subota od 11—12 uz ulazninu 10 D. — Dubrovački muzej otvoren je svaki dan. Ulaznica 3 Dinara, — Pohod gradskih zidina u svako doba dana, osim od 12 —2 sata po podne. Ulaznica za odrasle Din. 4,—-, a za djecu i učenike Dinara 2. — Biblioteka O. O. Franjevaca i Domeni- kanaca sa dozvolom starješine samostana. — Bis- kupska Pinakoteka svakog dana osim Negjelje i blag- dana od 11—12 pr. p. i od 5—6 po podne. — Vožnja lagjom do Lokrauma od 10 Din. unaprijed po pogodbi Špilja Karle Kordić u Gružu svaki dan prije i po- slije podne. : NIKO BOGDAN Dubrovnik stručnom optičaru Pisma iz naroda. MAJKOVI, Teška nesreća dogodila se ovdje dne 2 o. mj. t. j. na dan ,Gospe od Angjela“. U predvečer toga dana vraćao se Antun Miljković iz Mravinca (župe Kliševo) iz Slanoga sa sajma kući. Putem izmegju Majkova i Slanoga uzjaše na jednu kobilu, koju je neki čovjek kupio u Slanomu na pazaru, a ona ga odmah zbaci i on se tako nemilo udari, da je jedva došao u Majkove u kuću g. Vlaha Jemin, gdje je na- kon malo vremena umro. Sutri dan su njegovi mješćani odnijeli mrtvo tijelo u Mravinjac. Pokojnik je na zadnju nedjelju poklada ovuda prošao u autu kao mladoženja sa svatovima i nevjestom iz Primorja — a sad, nakon po godine opet istim putem u mrtvačkom lijesu ! Ovo je svakoga duboko kosnulo u srce. — Ostaje mu majka i žena i jedan mlagji brat, koje neka dragi Bog utješi, a njemu pokoj vječni udijeli ! VITALJINA. Dolazak novoga kapelana, U sri- jedu 1 avgusta stigao je k nama dugo očekivani Dn Stijepo Brunner. Premda je župnik iz Pločica g. Don Ivo Grbić ekskuriao i našu kapalaniju, te uz veliku požrtvovnost zadovoljavao duhovnim potrebama naroda, govorio u svetačne dane sv. misu, bolesnike snabdje- veo sv. sakramentima, djecu učio dotrijenicu i pri- pravljao na sv. pričest; premda smo o Božiću i Uskrsu slušali propovijedi prvih sila iz grada ipak mi, koji imamo svoju kapelaniju od 1746, te sa svojim kapelanima dijelimo slatke i gorke, željeli smo svoga svećenika. I eto preuzv. biskup nam ga je poslao, kako nam je bio i obećao. Kako je narod željno oče- kivao svoga kapelana pokazalo se pri dolasku. Iako je dolazak bio nenadan opet se sakupio narod, te u svemu bio pri ruci svome svećeniku, koji je došao u ovaj pitomi kraj. Narod je odmah dobrovoljno uredio kuću, dvorište i vrt, te se u svim potrebam ponudio na raspolaganje. U prvu nedjelju crkva je bila dupkom puna naroda, da vidi i čuje riječ od svoga svećenika, Nadamo se da će se Dun Stjepanu svidjeti maš kraj i naš inače dobri narod, te da će ostati dugo vremena u našoj sredini Vitaljanin. PRIDVORJE. Asiško proštenje. Na 2 o. m. naj- svešanije bio je proslavljen blagdan Asiškog proštenja, Bilo je 8 tihih sv. misa a u 10 sati pjevana sv, misa u -trojci - uz. pratnju ..harmoniuma... — . Preko sv. mise izrekao je poučnu propovijed mnogp. gosp. Du Luka Antunović žapnik Čilipa. Svečanosti prisustvo- vao je veliki broj vjernika, koji su pristupili na sv, sakramente ispovijedii pričesti. Svi su župnici na čelu sa preč. msgr. dekanom zaželjeli, te se poradi da se franjevačka crkva u Pridvorju unaprijed prozove ,Sve- tište sv. Križa“ te da svake godine na 14 septembra bude svečana proslava. Franjevački samostan od ve- like je važnosti za sve Konavle, ali koliko crkva toliko samostan ima potrebe popravaka, pak se apelira na srca vjernika, da priskoće u pomoć onoliko koliko mogu, a g. Bog obilno će im platiti ! KOTOR. Svečanost Bi. Gospe od Snijega. Dne 5 o. mj. proslavljena je u Škaljarima svečanost BI, | Gospe od Snijega. Rano u jutro u 5 s. bila je sv. Misa u staroj crkvi poslije koje je bio procesionaliter prenos kipa Bi. Gospe u novu crkvu, gdje su se redale tihe sv. Mise sve do 10 s., kad je bila pjevana glagolska | sv. Misa sa propovljedi. Popodne je bila u 5 i po si veličanstvena procesija s kipom BI. G>spe oko mjesta, | kojoj je osim mjesnog i okolnog pučanstva prisustvo valo korporativno pod svojim divnim zastavama Djevojačko Društvo Srca Isusova iz Dobrote, Kotora i Škaljara. Preko procesije izvodile su pobožne pjesme B. D. M. Hrvatsko pjev. društvo Tomislav i Glazbi Kr. Mornarice iz Tivta. Poslije procesije u 7 s. bio fe| blagoslov sa Presvetim, preko kojega je pjevalo Hr. vatsko pjev. društvo Tomislav. U 9 sati koncertirala je! na Poljani Kralja Tomisljava Glazba Kr. Mornarice.| Svečanost je prošla u najboljem redu i miru te osta« vila najljepšu uspomenu. Blagoslov barjaka Djevojačkog Društva Srca Isusova u Škaljarima — u 5 s. prije procesije, bio je blagoslov barjaka Djevojačkog Društva Srca Isusova. Blagoslovu barjaka prisustvovala su pod svojim barja: cima. Djevojačko Društvo Srca Isusova iz Kotora i| Dobrote. Kuma je bila barjaku plemenita ggja Eleo“| nora Preleznik iz Kotora. Barjak je blagoslovio mjesni župnik — koji je od bijele svile, izvezen ručnim r& dom, sa slikom Srca Isusova na jednoj strani, a m drugoj Srca Marijina i natpisom ,Milo Srce Isusovo budi spasenje našel“ — Radnja domaće umjetnice — Vivat, crescat, floreat ! Zadušnice za Stjepana Radića. Dne 8 ov. mii bile su zadušnice u katedrali sv. Tripuna za pok. Sije« pana Radića, kojima je prisustvovalo mogobrojno gra“ gjanstvo. Istoga dana bile su zadušnice i po ostalim mjestima u Boci, kojimaje pučanstvo prisustvovalo.