POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 34. Narodna DUBROVNIK 22 Kolovoza 1934. use Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo, God XVI. Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Moral u javnom životu. Bivši vogja talijanske pučke stranke don Sturzo, koji žive u progonstvu u Londonu napisao je u listu »Vie Catholique* ovih dana članak sa slijedećim mislima : »Sasvim je shvatljivo, ako oni koji obožavaju državu, narod, pleme ili stranku, zaboravljaju da su za kršćanina moralna načela više od oportunizma. Ti ljudi imaju svoj moral i žrtvuju svojem bogu-molohu sve vrednote: življenje, slobodu, osobnost i krepost. Zar ne bismo mogli reći danas, da je u ,dobrim kršćanima“ svih država nestalo uvjerenja o prvenstvu morala ? Kad je nastalo u Njemačkoj progonstvo Ži- dova, mnogi su rekli da je opće dobro najveći zakon“, Drugi su rekli, da revolucija zahtijeva svoje žrtve itd, Oni koji mrze javni moral tako truju javno mnijenje, da ostaju hladnokrvni i sami besprijekorni kršćani prema progonstvu Armenaca, Asiraca te prema Hitlerovim koncentracionim logorima i Musolinijevim konfinacijama. Oba diktatora su sklopila sa Crkvom konkordat koji uregjuje megjusobne odnošaje i koji bi bio dobar, kad bi obe države ispunjale njihove odredbe. To la- koumne kršćane mapunja dobrodušnošću da se ne brinu za kršenja pete božje zapovijedi što se doga- gjaju. Ti ljudi ne vide posljedica na sebi, kad uzdižu interese države ili staleža iznad moralnih zakona, jer kod toga baš ništa ne misle. A kad činjenice postanu preočevidne, tada dolazi do opravdanja, koji priznavaju nemoralna djela i nemoralni nauk. Nacijonalni šovinisti osjećaju u sebi tajnu moć, koja ih goni ma djela, kojih bi se bojali učinili kao kulturni ljudi ili kršćani, Za njih je sve sveto, što ih vodi do cilja. : Javni život može se obnoviti jedino obnovom inorala. Skeptičari će naravno pitati poput Pilata : ,Što je moral“ ? Za kršćane leži moralni nauk u ljubavi: u ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Ako fali ljubav prema bližnjemu, nema ni ljubavi prema Bogu i obratno. Tko obožava državu ili stranku, pleme ili stalež, ljubi bližnjega samo tada, ako ga može podrediti bivstvu onoga, što vodi do njegova cilja. A ipak očinstvo Božje ima da uregjuje bratstvo megju ljudima. Danas moramo ponovno govoriti u javnom ži- votu o bratstvu koje izlazi od Boga Oca po Isukrstu, njegovu Sinu i našem Bratu. Potrebna nam je mistika kršćanskog morala, kršćanskog bratstva proti politične pokvarenosti i proti svakom. tlačenju ili plemenskom progonstvu ili staleškoj diktaturi“. Istočni sajam u Bari-u (Italija). Pooštrenje krize donosi i pooštrenje konkurencije, Tržište se je suzilo i ne može da primi svu pro- izvedenu robu. Onaj će obaviti posao ko može najjef- linije kupiti i prodati. To je samo moguće ako nagje nove izvore za mabavku robe kao i nove potrošaće. Prema tome treba da bude prvi i da potrošaća što bolje upozna sa odlikama svoga proizvoda, dakle, uspjeh je osiguran onome, tko reklamira. Jedna od najefikasnijih reklama je izlaganje na sajmovima, naročito u zemljama, koje su od velike važnosti za plasman izvoznih artikala, Istočni sajam u Bari-u (Italija), koji se održaje od 6—21 septembra svake godine daje Vam moguć- nosti da reklamirate svoje proizvode pred hiljadama i hiljadama kupaca. Na istočnom sajmu u Bari-u susrećete kupce ne samo Italije, nego i cijelog bliskog Istoka, upravo ze- | malja, gdje nam je tržište još otvoreno i gdje bi našli | kupca i naši industrijski proizvodi. Kako će da zna Istok što mi imamo, ako mu to ue pokažemo? Odakle će znati konzument istočnih tržišta da su naši proizvodi odličnog kvaliteta, ako mu | ne damo prilike da se o tom uvjeri? Iskoristite dakle ovu povoljnu priliku! Do 70% popusta ma željeznicama za izlagače i posjetioce. Prijave prima i sva obavještenja i besplatne pros- | pekte daje počasni delegat istočnog sajma u Bari-u, Beograd, pošt. fah 23. Tel, 22—316. R Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Svetište BI. Gospe od Milosrđa. Tko pozna povijest Dubrovnika i njegovih gra- gjana zna vrlo dobro što je ,Gospa od Milosrgja“ za svakoga stanovnika grada sv. Vlaha. Dovoljno je svra- titi u onaj tihi božji hram, pogledati zavjetne darove iz prošlosti i promatrati brojne posjetioce sadašnjosti, koji u raznim prigodama i u svako doba traže pomoći, savjeta i utjehe od Ome, koja drži raskriljen svoj plašt vrhunaravnog milosrgja. Svetište Gospe od Milosrgja došlo je pred par decenija u ruke Mp. OO. Kapucina. Blagopokojni bis- kup dubrovački dr. Josip Marčelić izručio im ga je u čuvanje i pažnju. Ovu časnu službu vrše OO. Kapu- cini savjesno i posve zauzetno na zadovoljstvo i priz- nanje cjelokupnog gragjanstva. U svrhu izdržavanja Svetišta oni su poduzeli te izvršili razne popravke i radnje u crkvi, Najprije je popravljen prezbiterij sa duljenjem i nabavkom novog mramornog oltara. Nedavno je popravljen novi kor (balatur), nabavljene su nove klupe, promijenjeni novi prozori. Pred par mjeseci pristupili su popravku krova, koji je bio u pogibelji da padne. Radnje oko krova već su dovršene. Kad sam pred par dana posjetio Gospu od Mi- losrgja opazio sam, da skinuti , plafon“ nijesu ponovno uspostavili. I dobro su učinili, jer je baš onaj prijašnji »plafon“ dizao svetištu mnogo od arhitektonske vri- jednosti. Crkva je naime gragjena u bazilikalnom stilu pak joj nikako ne pripada ,plafon“, niti ga je prvotno bilo, što dokazuju dva krasna rozetona na prednjoj i stražnjoj plosi ispod krova. Dok je bio strop ova se dva rozetona nijesu mogla vidjeti iz unutrašnjosti crkve. Na moj upit, kako misle riješiti pitanje ,plafona“ odgovorio mi je O. Gvardijan, da su konsultirali kon- servatore gg. profi. Murata i Kostu Strajnića, koji da su se takogjer izrazili za to, da se ne stavlja više ni- kakova ,plafona“ jer to zahtjeva stil crkve. Na tome bi valjalo i ostati, jer je to najbolje. Dakako treba ri- ješiti pitanje konstrukcije krova koja se mora udesiti prema bazilikalnom sistemu zgrade. Grede, koje danas stoje kao da će držati ,plafon“ moraju se dignuti, krovni potporniji treba da se pojačaju, a kupe kao i drvo valja obložiti i zgodno bojadisati. Kada svi ovi radovi budu dovršeni onda će Dubrovnik moći biti , ponosan što je ,Gospa od Milosrgja“ dobila svoj pr- voini arhitektonski oblik. Tko sada posjeti crkvu dobija sasvim drugi do- jam, čini se mnogo većom i duša se slobodnije diže zajedno sa hramom put nebeskih visina. O dvadesetgodišnjici svjetskog rata. Da se vidi koliko je sve jada zadao čovječaustvu, u materijalnom pogledu, minuli svjetski rat, iznosimo ovdje nekoliko brojki, tačnih, golemih i veoma poučnih. Glasoviti američki ekonomist Fiks cijeni sveu- kupne troškove država učesnica svjetskog rata, na 80 miljardi dolara. Ovdje dolaze u obzir tek one svote, koje izagjoše iz državnih blagajna, u ratne svrhe. Me- gjutim drugi, takogjer čuveni ekonomist, Fridmen, pro- cjenjujući ratom uništena materijalna dobra, nalazi zaista bajoslovnu, ali nažalost vjerodostojnu cifru od 200 miljardi dol. — Naš državni pudget, u svom sa- danjem opsegu, mogao bi se takvom sumom podmi- riti za duge stotine godina. Uopće je za prošli rat utrošeno više novca negoli za sve ratove od g. 1793—1914, a tih je bilo mnogo i veoma krvavih. Vel. Britanija imala je g. 1914: 65 milijuna i 300 hiljada funti sterlinga državnog duga, a g. 1920: 7 miljardi 876 milijuna. Njeni državui rashodi kroz 225 godina (1688—1914) bili su za 323 milijuna manji negoli oni od g. 1914—1920, koji iznose: 10 miljardi 944 milijuna. Francuski državni dug, iznoseći g. 1914: 34 miljarde i 200 milijuna iranaka, popeo se 1 ožujka g. 1920 na 302 miljarde. Francuska i britanska vojska skupa, trošile su mjesečno : 12 milijuna i 700 hiljada topovskih metaka, dok je za čitavog francusko - njemačkog rata (1870— Vlasnik — izdavač Urednik: Antun FI& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gi. Ružier) Dubrovnik 2. Rukopisi se ne povraćaju. oi 4 EEA Nikada nepckovani Pravi samo u poznatom plavom omotu. ZT ———=————— )———m——m— 1871) ispaljeno 817 hiljada metaka, a ruska vojska u japanskom ratu ispalila je tek 954 tisuće metaka. Pušćanih metaka potrešile su njemačke armije u svjet. ratu: 5 miljardi i 900 milijuna, a topovskih : 286 milijuna, u cjelokupnoj vrijednosti od 25 miljardi maraka. ljepote zidina i utvrda Malog i Velikog Stona. Ove godine odoh na Liberana u Ston, da vidim starine stonjske, o kojim mi je sve govorio g. Fortunić. O nijesam se pokajao, jer sam se baš divio zidinama sa četverouglastim kulama, kojima je Ston bio opasan. Divio sam se utvrdam: Rotondi, Minčeti i bajnome Stovišu, a tvrdjava sv. Jeronima, sada vlast g. Buška nešto je veličanstvenoga i za ona vremena bijaše ne- pridobiva. Odoh i u Mali Ston. I on je opasan dvo- strukim zidom sa četverouglastim kulama i tvrdjom Koruna. Luka malostonjska sa Kašama i okruglastom kulom Toljevac posjeća na gracku luku, Grehota i šteta, da su loše komunikacije do Stona i da se autima ne može do njega, inače bi stranci vrvili, da se nau- živaju veličanstvenih utvrda i čarobnih položala. Brdo Pozvizd sa tvrdjom Bartolomea pazi na Mali Ston, koji mu leži na podnožju sa sjevera i čuva grad Ston, koji mu leži na podnožju sa juga. Sa tvrdje Bartolo- mea dominira se malostonjski zaljev, na stonjsko polje i brodački zaljev Mladine zvane. Druga okolna brda: Stari grad sa brežuljicima Humac i Sumihajlo, gdje su ruševine zahumskih Knezova, te brdo Supavo, Po- pina sva ova Zajedno čine nešto lijepa, da nijedno pero nemože opisati ni kist naslikati. Pričahu mi gdje je bio most na Velikim vratima ; o njemu mi je pričao g. Fortunić tronutnim glasom, kao da je govorio o kojoj dragoj pokojnoj uspomeni! Opazio sam hodeći u Mali Ston, da na više mjesta nagrdiše zidine gracke vadeći kamenje za gradnju kuća. Požalio sam se na to jednome seljaku iz Malog Stona i on mi reče, da su to davno učinili, ali da se sada na to strogo pazi i sa strane naroda i općine; to me je utješilo. I pravo je, da općina, pa i pojedinac čuvaju zi- dine i utvrde stonjske, jer su one bile sjajne i velike u prošlosti, a u budućnosti bit će i još više, To će biti za uvijek privlačivi predmeti za grad Ston; nje- gove starine biti će neizcrpivi majdam za Ston i njegovu okolicu. U Stonu svaki povjesničar i arheolog ima dosta gradiva, pa i filolog može se nauživati hrvatskim na- zivima raznih položaja, pa čak i iz mitologije: Zjat (Djat), Peruna, Crnjava, Pozvizd itd. Ston čeka velika budućnost sa svakog gledišta. I pravo je! Bolesne žene imadu upotrebom naravne FRANZ- JOZEFOVE gorke vode lako čišćenje crijeva, bez za- preke, što često neobično blagotvorno dejstvuje na bolesne organe.