POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Naro DUBROVNIK 12 Rujna 1934. Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XVI. dna Svijest Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i i SIE Od Dubrovačke MINKE MRS S Jedna lažna i pro- vokantna tvrdnja Stari poznati borac protiv Papinstva i katoličke nauke, sljedbenik protestantskih načela, prota Ljubo N. Vlačić, koji je još pred trideset i sedam godina bio preveo s talijanskoga knjigu raspopice Desanctis-a pod naslovom : ,Papa nije nasljednik S. Petra“*, napisao je ovih dana i izdao (latinicom) u nakladi Bratstva Sv. Save brošuru: »Apostol Petar nije nikad bio u Rimu«. Njegove su krive tvrdnje pobijali u svoje doba Dr. Bonaventura u ,Balkanu“ i vrsni pisci u zadarskoj »Katoličkoj Dalmaciji“; — ali pop Ljubo hoće da i pod stare dane još barata kopljem proti Rima i kato- ličke nauke. Ali su protivnici katoličke Crkve uvijek takovi da, iako stoput oprovrgovani, ponovno dižu glavu. Kod njih strast i fanatizam ugušuju svaki kri- terij, te zato odbacuju i najbolje dokazane dogmatske i historijske istine i činjenice. Pisac brošire iznosi pred našu neupućenu širu . javnost lažnu tvrdnju, da Sv. Petar nije nikad bio u Rimu, kao neku novost i senzaciju, koja megjutim nosi na svojim legjima više od tri vijeka, jer su je izmislili protestanti još u 16 vijeku. Ta je tvrdnja bila mnogo puta oprovrgnuta od sirane ne samo katoličkih, nego i nekojih nepristranih protestantskih historičara i pisa- ca, jer je u protimbi sa cijelom kršćanskom tradicijom i historijom. A naš je prota ipak servira kao čistu is- tinu, i pravoslavcima i katolicima, i Srbima i Hrvatima u kraljevini ! Nije ovdje mjesto da se naučno i u dulje ras- pravlja ob ovome pitanju. To iziskuje posebnu crkve- no-historijsku studiju, koja sigurni smo, ne će od kom- petenine strane izostati, (Baš ovih dama počeo je da pobija pojedine tvrdnje ove brošure maš uvaženi pisac mp. O. U. Talija u ,Franjevačkom Vjesniku“ što ga izdavaju bosanski franjevci u Visokom, a štampa se u Beogradu. U broju 9 od rujna izišao je prvi dio radnje mp. O. Talije pod naslovom: ,Neka knjiga što se širi kroz naš narod“, Kako je »Franj., Vjesnik“ kod nas slabo raširen, to bi bilo potrebito, da mp. O. Talija dade posebno otisnuti svoju radnju e da tako prodre i u šire slojeve naroda. Op. Ur.) Ali poradi naše šire katoličke javnosti, koja je u većem djelu nedovoljno upućena u crkveno - vjerska pitanja, treba da u kratkim potezima suzbijemo onu historijsku bludnju gosp. Vlačića, koja glasi kao neka provokacija nama katolicima i poziv na polemiku. Zna- čajno je da jedan prečasni prota kafegorično niječe dolazak Sv. Petra u Rim, dok zagriženi racijomalist i bezvjerac historični kritičar Adolf Harnack ovako piše u stvari: ,Mučeništvo Sv. Petra u Rimu bilo je drvgda pobijano od tendecioznih predrasuda protestanata, pak i od onih isto tako tendecioznih od strane kritične škole ! No da je to bila bludnja za svakoga naučnika, koji sama sebe ne opsjenjuje, danas je jasno kao dan (Dass aber ein Irrthum war, liegt hente fiir jeden For- scher, der sich nicht werblendet, am Tage). Ovako Harnack u knjizi: Die Chronologie der altchristichen Litteratur bis Eusebius, I. 244, bil. 2., 1897. Gosp. Vlačić bi imao znati za svjedočanstvo Sv. Klimenta, savremenika sv. Petra, koji u pismu Korin- ćanima (V, 4), poslije 30 godina od smrti Apostolove, spominje njegov boravak i mučeništvo u Rimu. Isto tako Tertulijan (2 i 3 v.) kaže, da je Sv. Petar podnio u Rimu smit sličnu Gospodnjoj (De Praescript, cap. 36). To potvrgjuje cijela kršćanska starina, Oci i pisci istočne i zapadne Crkve, izmegju kojih Papias, Cajus, Epifanij, lrenej, Ciprian, Origen, Euzebije. Atanazije: Bazilij, Hrizostom, Jeronim, Augustim, da ostalih ne navodimo. Ali najbolje svjedočanstvo imamo od strane | samoga apostola Petra, koji u svojoj prvoj poslanici Petra“. S talijanskog preveo Ljubomir Ner. Vlačić, svešteni Drugo izdanje ,Bratstva Sv. Save“. Sarajevo 1932. Str, 6 Prvo je izdanje "izišlo 1895 ćirilicom, a ovo drugo latinicom. Dva je brošura kroz ove dvije zadnje godine dolazila poštom * Brošura nosi naslov: ,Papa nije nasljednik i — Besplatno iz Sarajeva mnogim osobama u Stonu, na Mljetu i po cijelom Pelješcu, a razdavala se je besplatno i po okolini 'Đubrovnika. — Op. Ur. \ Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 (V, 13) ovako piše vjernicima na Biku: »Pozdravlja vas crkva sabrata u Babilonu«. Da je pak pod sim- boličnim imenom Babilona hotio da označi Rim, stvar je, o kojoj nije niko posumnjao prije 16 vijeka. Zna se, da Babilon za života Sv. Petra nije postojao ni kao grad, niti je ikada bio spomenut u ikojemu dokumentu do trećega vijeka, niti se išta zna o kojemu biskupu babilonske crkve do 6. vijeka. Sami Harnack i Renan priznaju, da Petar na spomenutom mjestu uzimlje Ba- bilon simbolično za Rim. Renan ovako veli: ,Petar da bi izbjegao progonu policije, odabire ime staroga glavnoga grada azijatskog bezboštva, da njim označi Rim. To je simbolično značenje svakome poznato. (L' Antichrist, str. 122). Pa i sama istočno-pravoslavna Crkva ispovijeda na više mjesta u svojoj liturgiji, oso- bito u Minejima, na praznike Sv. Petra, Klimenta, Silvestra, Leona Velikoga, Grgura Velikoga, katoličku nauku o Petrovu biskupovanju i smrti u Rimu, gdje se izmegju ostaloga ispovijeda, ,da je sveti Petar te- melj Crkve, kamen vjere, prvoprestolnik apostola ; da je, on bio prvi Episkop Rima; da je ne ostavivši Rima, prišao k istočnim crkvama s blaženim verigama (služba na spomne ,Veriga apostola Petra“ 16 januara), Isp. članak vladike Dionizije Njaradi ,Hristova vjera i Hristova Crkva“u Vrbosni br, 23—24, god. 1921; Marković, Papino Poglavarstvo, str. 44; Tondini, La primaute de Saint Pierre, p. 10—11; Gualco, Primato del Papa'55—56. Izmegju učenih i nepristra- nih protestanata, koji priznaju kao utvrgjenu historijsku istinu dolazak i boravak Petrov u Rimu, ističu se: Cave, Pearson, Hammond, Baratier, Hugo Grotius, Usserius, Junius, Blondel, Newton, Scaliger, Basnage; a iz movijih vremena: historičari Mutter, Bertholdt, Collu, Schrčck, Cobett i Gieseler, Ovaj_je . posljednji kazao u svojoj crkvenoj Povijesti ,da je samo pole- mika, nadahnuta strančarskim duhom, mogla zanijekati Petrovo pribivanje u Rimu“. Svi ovi kritični autori priznaju za historijsku činjenicu dolazak i boravak Sv. Petra u Rimu, koja ima za se i erkvenu tradiciju i historiju. Utaman dakle proti Vlačiću trud i muka da utvrdi protivno. Činjenice se ne dadu nijekati, ni his- torija falsifikovati! — Š Zaštita seljaka. Piše Dr. B. Poković II. To se sve odnosi na dugove seljaka preko iznosa od Dinara 2000: Ako naime seljak ima samo jedan dug do Din. 2000.— ili više dugova, ali svi zajedno ne prelaze Din. 2000.—, tad on takove dugove ima platiti u roku cd četiri godine. Ispata ima da uslijedi u četiri jednaka godišnja obroka, te se prvi godišnji obrok ima platiti do 15 studenog 1935., a ostala tri obroka do 15 studenog svake godine. Za dugove do tolike visine (Din. 2000.—), dužnik ima platiti kamatu od 6% do isplate. Već ove godine (1934) ima seljak na takove dugove da plati 6% kamata i to za vrijeme od 23 studenog 1933 do 15 studenog 1934. Taj ovo- godišnji iznos kamata treba da plati najkašnje do 15 studenog 1934. Ako seljak kod ovakovih svojih dugova ne plati uzastopce dva godišja obroka i za to proti njemu budu za naplatu tih obroka povedene ovrhe, tada takav seljak gubi zaštitu. Seljak, koji ima dugova preko Din. 2.000 — ima pravo da svoje dugove otplaćuje u 12 godina. On mora da dokaže, da ima dugova preko Din. 2000. — U iu svihu, seljak će se obratiti općini, da mu izda posvjedočenje, da njegovi dugovi iznose ukupno preko Din. 2000. — Općina će pak prije nego izda posvje- dočenje saslušati vjerovnike koje seljak navede, e da utvrdi, je li navod dotičnog seljaka istinit, a može da takovo posvjedočenje izda i na temelju pismenih'izjava vjerovnika, da im dotični seljak toliko i toliko duguje. Posvjedočenje da li je netko seljak, izdavat će i unaprijed općine,.samo sa razlikom, da općina u po- svjedočenju mora da navede stvarne činjenice iz kojih se može nedvojbeno, da utvrdi, da odnosni dužnik ispunjava uslove uredbe, da ga se mora smatrati se- ljakom. Obrazac takovog posvjedočenja propisat će Vlasnik — izdavač Urednik: Antun FIč — Dubrovnik Tisak Dubrov, Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier)(Dubrovnik 2. Rukopisi se ne povraćaju. IPA = PLI 750) Nikado nepakovan! Pravi samo u poznatom plavom omotu pravilnik, koji će se izdati. Svaka zainteresirana stranka može tražiti, da sreski načelnik ispita posvjedočenje općine. Protiv odluke sreskog načelstva nezadovoljna stranka ima pravo žalbe na bana, a protiv odluke bana ima opet pravo tužbe Upravnom Sudu. Daljnja novost uredbe je ta, što priznava vje- rovniku seljaka pravo, da može od ovog tražiti da mu dade hipoteku na svoje nekretnine za osiguranje vje- rovnikova potraživanja. Po novoj uredbi naime svaki vjerovnik može tražiti od svog dužnika — seljaka — da mu dade ispravu sposobnu za uknjiženje založnog prava na nekretninama dužnika. Kad dužnik — seljak — to ne bi na mirne htio dati, tada vjerovnik ima pravo, da se obrati nadležnom sudu u svrhu, da sud prisili odnosnog dužnika — seljaka da dade svom vjerovniku takovo osiguranje na nekretninama. Taj predlog vjerovnikov raspravljat će se u nespornom postupku. Jedino u slučaju, ako seljak — dužnik — dokaže, da je njegov vjerovnik već dovoljno osiguran na njegovim nekretninama, tad će sud odbiti predlog vjerovnika za osiguranje, a izvan tog slučaja, sud će udovoljiti predlogu vjerovnika. Što se tiče parničkih troškova nova uredba. sa- država takogjer propise, koje nije poznavala pregjašnja sad ukinuta uredba. Dužnik, koji bude utužen, pa odmah prizna svoj dug i uz to dokaže, da je prije, nego što je proti njega bila podnesena tužba, udovoljavao svo- jim obvezama u smislu uredbe, takav dužnik — tu- ženik — mne će bit osugjen ma maknadu parničkog troška, već će parnički trošak snosit vjerovnik — tužitelj. U parnicama proti seljaka, u kojim je obavezno zastupanje po odvjetnicima (t. j. kad se radi o iznosu preko Din. 12.000.—), u takovim parnicama vjerovniku pripada pravo naknade odvjetničkih pristojba od du- žnika — seljaka — ali po posebnoj tarifi, koju će iz- dati ministar pravde. Dugovi seljaka, koji nijesu bili zaštićeni po staroj uredbi nijesu zaštićeni ni po novoj t. j. moraju se na zahtjev platiti: javne daće i pristojbe; dugovi iz ku- povine robe do 500 din. ako su nastali poslije 20 li- stopada 1931; svi ostali dugovi seljaka bez obzira na visinu iznosa nastali poslije 20 travnja 1932; tražbine za izdržavanje; tražbine nastale iz krivičnog djela se- ljaka; tražbine za plate i nadnice; tražbine obrtnika za izvršene obriničke radnje, ako su nastale poslije 20 listopada 1931. bez obzira na iznos duga; te traž- bine, koje potiču iz nasljedstva. Isto tako izuzete su od uredbe tražbine Narodne Banke, Državne Hipote- karne Banke i Privilegovane Agrarne Banke, pa ako seljaci duguju spomenutim bankama, to te dugove moraju platiti kako ugovoreno, a ne po uredbi kroz 12 godina. Daleko bi nas odvelo, kad bi još detaljnije iz- nijeli propise uredbe o zaštiti seljaka, pak se stoga ograničnjemo na gornje, koje smatramo najvažnijim i najpotrebnijim za seljaka i vjerovnika, da ih pozna i po njima se ravna.