POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
DUBROVNIK 19 Rujna 1934.
dna Sv
Broj Čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
God. XVI.
ijest
Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Postoji nekoliko listova, kojima kao da je glavna
svrha napadati Svetu Stolicu. Pri tome ti listovi napa-
daju svetu Stolicu u ime neke kršćanske pravde, i ako
je poznato, da dobar katolik neće nikada napadati
Svetu Stolicu u javnosti, pa makar i bio uvjeren da
ima pravo. Predvodnik svih tih tobože kršćanskih lis-
tova jesu zagrebačke ,Novosti“, a za njima se povode
i neki drugi listovi po pokrajini. Glavni razlozi tih
listova jest postupak prema hrvatskim i slovenskim
manjinama u Istri i Goričkoj.
Vrlo je zanimljivo vidjeti što ti listovi prigovaraju
"Svetoj Stolici. Oni Svetu Stolicu optužuju radi svake
nepravde, koja se učini našima svećenicima u lstri,
kao da je to po nalogu samoga pape, makar se znade,
da je svaki takav čin djelo fašizma, pokreta s kojim
se ne može i ne smije poistovjetiti katolička Crkva,
Tko to čini pokazuje samo golemu zlobu i golemo
neznanje, jer nitko ma bio ne znam kako zloban ne
može, ako pozna prilike u Istri tvrditi, da Crkva po-
goduje fašizmu i ondje gdje on nema pravo.
Još se svi sjećamo uepravda, koje su od fašista
dobacivane tršćanskom biskupu Fogaru, čovjeku pra-
vednu prema našem narodu, makar je po osjećaju Ta-
lijan. Tada je sva spomenuta štampa već unaprijed
triumfirala, kako će biskup Fogar biti svrgnut. Trium-
firala je, makar je znala, da će to teško osjetiti naše
istarsko svećenstvo, ali što to smeta, tada će ta gos-
poda moći pobjedonosno kazati: vidite li vi, koji
poštujete papu, kako papa sluša fašiste. Megjutim, to
se nije dogodilo i oni moraju šutjeti.
Vrlo mnogo se baratalo i sa slučajem goričkog
| nadbiskupa Sedeja. Tvrdilo se i tvrdi se, da ga je Va-
tikan prisilio na ostavku, i ako to nitko još nije do-
kazao, a mi možemo dokazati, da je nadbiskupa Se-
deja sveti Otac toliko puta zaštitio i da se više puta
| gorko tužio, što ne može u Gorici postići, da državne
| vlasti budu pravedne prema slovenskom svećenstvu.
| Iza toga se govorilo mnogo toga o Msgru Sirottiu,
| kojemu je bilo povjereno vogjenje goričke biskupije,
dok ne bude imenovan novi nadbiskup. O Msgru Si-
| rottiu mnogo je napisano, a sve sa ciljem, da se kas-
| nije uzmogne napasti Svetu Stolicu, jer Su dotična
gospoda tvrdili, da će Siroiti biti imenovan goričkim
nadbiskupom. Razočaranje te gospode bilo je veliko,
kad je biskupom imenovan Msgr Meargotti za kojega
| poluslužbeni organ naše vlade, koji izlazi u Beogradu
| na francuskom ježiku (,Echo de Belgrad“) kaže, da je
|N čovjek pravedan i da pozna hrvatski jezik. Gospodi je
\opet izbjegla krasna zgoda, da napadnu poglavara ka-
toličke Crkve. Ipak su i tu pokušali i ako je očigledno,
| da je tu sveta Stolica postupala najbolje što je mogla
u dauašnjim prilikama. Pa kad ne mogu naći istine,
koja bi im poslužila za napadaj služe se falsifikatima.
Jedan takav falsifikat doživjeli smo posljednjih
dana, kada je beogradska , Štampa“, slijedeći stope
| zagrebačkih ,Novosti“ donijela senzacionalno otkriće,
| da je naime g. Pierre Quirielle napisao u ,Journal
| des Debats“, članak, iz kojega je ona mogla stilizirati
| ovaj bombastični naslov: ,Vatikan pomaže italijaniza-
ciju slovenskog življa — otkrića jednog firancuskog
| novinara“. Radi se o imenovanju Mons, Margotti-a
| goiičkim nadbiskupom. Na temelju članka u ,Journal
| des Debats, ,Štampa“ nalazi razloga da napadne Va-
| tikan, jer je on ovim imenovanjem išao na ruku fašizmu,
i Megjutim stvar stoji sasvim drukčije. Tko pozna
| irancuski jezik ne nalazi u spomenutom članku ništa,
| što bi sadržavalo niti najmanji prigovor “Sv. Stolici.
| Naprotiv tu se na najlojalniji način izriče pohvala Va-
| tikanu što je onako mudro i taktično riješio pitanje
| goričkog nadbiskupa, kad je imenovao Mons Margot-
Izlazi svake Srijede
Pojedini broj Din. 1.50
|
|
O
ti-a, jer je time udovoljio i željama slavenskih vjernika
u nadbiskupiji. Svetoj Stolici se u članku otvoreno
priznaje :
1. Da se zauzimala i da se zauzimlje za interese
naših sunarodnjaka pod Italijom; 2. Da je nastojala
oko toga da prava naše manjine budu u konkordatu
još bolje zaštićena, nego što su danas i da više nije
mogla postići radi energičnog otpora Italije. 3. Da ta-
lijanske vlasti prave presiju na Sv. Stolicu, da bi po-
stupala protiv slavenskog klera u interesu talijanizacije,
a nigdje se ne kaže, da bi Sv. Stolica popustila; 4.
U slučaju Mons. Margottia i Fogara Sv. Stolica je
odoljela svim napadajima sa strane fašista i postupala
je u skladu sa njezinim principima i da je to njezina
velika zasluga i da će se to upisati u Jugoslaviji njoj kao
zasluga : 5. Da su Slovenci u Gorici tražili pravednog
biskupa Talijana, a dobili su još više nego što su tra-
žili t. j. čovjeka koji znade njihov jezik, koji pozna
slavenski svijet i koji je diplomata.
Ovo su tvrdnje uglednog francuskog novinara,
koje su u potpunoj opreci sa onim što tvrde novine
kakova je beogradska »Štampa“. Može Hi se kazati,
da ljudi oko ovakovih listova ne poznaju irancuskog
jezika ? Nikako. Mi znamo zašto oni falsifikuju. Novine
i listovi koji ovako postupaju (,Novosti“, »Štampa“ i
t, d.) inspirisani su na ložama slobodnih zidara, fra-
masona, pa se drže one Voltaire-ove: lažite što više
možete, jer će uvijek nešto ostati.
Da, oni lažu, iskrivljuju, falsifikuju, a slijepi či-
tači gutaju to i vjeruju. Megjutim je najtragičnije, da
se najveći broj čitača liberalne framasonske štampe,
koja bezobrazno napada Sv. Stolicu, nalazi megju ka-
tolicima, koji bi se osjetili povrijegjenima, kad bi im
se kazalo, da nijesu dobri katolici, kad davaju svoj
novac za otrov, koji trije "njih i okolinu u kojoj se
gibaju. ,Sinovi tmine pametniji su od sinova svjetlosti“,
Povodom kongresa pravnika.
Ljubljanski ,Slovenec“ od 15 IX u broju 209 na
strani 2 donosi pod naslovom ,Neumjesna rezolucija“
slijedeću vijest :
Neki su listovi izvjestili, da je na kongresu prav-
nika u Zagrebu suglasno primljena rezolucija, koja
traži, da se uvede obvezatni civilni brak, I ,Slovenec“
je spomenuo tu rezoluciju te je označio neumjesnom.
Da naša javnost me bude krivo informirana o mišljenju
naših pravnika, moramo za ljubav istini naglasiti, da
raspravljanje o sklapanju ženidbe nije bilo na programu
kongresa i da većina članova nije bila obaviještena,
da se mamjerava raspravljati i ob ovome pitanju te
većina pravnika nije bila prisutna niti je glasovala.
Usprkos tome, u sekciji stručnjaka, u kojoj se je u
prisutnosti oko 80 pravnika raspravljalo ,o odnošajima
crkvenog i državnog zakonodavstva“, kada je načeto
pitanje sklapanja ženidbe, većina je odličnih debatera,
na čelu sa universitetskim profesorom iz Beograda dr.
Arangjelovićem uz živahno odobravanje prisutnih, bra-
nila crkveni brak. Megju debaterima bilo je dakako i
onih koji su branili obvezatni civilni brak. Dr, Aran-
gjelović je takogjer pročitao odredbe nacrta novoga
općeg državnog zakonika, u kojima je takogjer pred-
vigjen crkveni brak. Kako se je došlo do ,suglasnog“
primanja rezolucije o obligatnom civilnom braku i
kamo su ubrojili glasove odlučnih zagovaratelja crkve-
nog braka univ. prof. dr. Arangjelovića i drugih uvaženih
jurista znat će mam reći oni, koji su dotičnu vijest
objavili. Konstatujemo samo to, da oni, koji su ,jed-
noglasno“ donijeli takovu rezoluciju, nijesu nikako
legitimirani da zastupaju većinu jugoslavenskih jurista,
koja nije bila obaviještena o raspravljanju ovog pitanja“.
Evo i opet dokaza, kako bi masoni htjeli da vode
i pravnike na uzici, koju im oni postavljaju. Načelna
odlučnost i ponos traže, da se ovakove pokušaje one-
mogući, a falsifikatore raskrinka i do kraja utuče,
Ne uzimaj kamenac lako
bezKalodonta bit će naopako!
masaecovk ALODONT
PROTIV ZUBNOG KAMENCA '
Vlasnik — izdavač Urednik: Antun FI& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,
Rukopisi se ne povraćaju.
e w . . e
Dvije značajne izjave
Prigodom zagrebačkih utakmica izjavio je minis-
tar za tjelesni uzgoj g. dr. Angjelinović izmegju os-
taloga i ovo: Moja je vruća želja, da prestane nepo-
vjerenje sa strane jednog dijela svećenstva. Trebat će
svakako maći izlaz iz ovog položaja, jer Jugoslavenski
Soko nema namjere, da vodi borbu proti Crkvi a naj-
manje proti katoličkoj Crkvi, koja je pozitivni faktor
reda u državi.
(Domoljub, 12 IX o. g. br. 37, str. 348),
Druga izjava pala je u Petrovaradinn (Novi Sad
IV) prigodom blagoslova sokolskog doma dne 8. IX,
o. g. Tok dogagjaja bio je ovaj:
Sokolsko Društvo u Petrovaradinu upravilo je
mjeseca srpnja molbu na preuzv. djakovačkog biskupa,
da lično dogje i obavi posvetu doma i zastave,
Preuzvišeni Ordinarij odgovorio je, da je pri-
pravan odobriti posvetu doma i zastave, a po mo:
gućnosti i lično doći, ali poziva Sokolsko Društvo u
Petrovaradinu, da kod nadležnog župskog ureda dade
pismenu deklaraciju, da članovi istoga društva kato-
ličke vjere stoje u svemu odani i vjerni svojoj sv.
Kat. Crkvi. K tomu želi, da se u sjednici Sokolskoga
društva donese zaključak o nadležnosti Crkve, kojoj
pripada većina članova Sokolskog Društva u Petrova-
radinu obzirom na zaključke katoličkog Episkopata, da
će se društveni domovi i društvene zastave po molbi
društvenih predstavnika od Katoličke Crkve dozvolja-
vati ondje gdje je većina članova katoličke vjere i gdje
padne odluka da se posveta po katoličkoj Crkvi smatra
dovoljnom za ciljeve društva.
Na otpis preuzv. Biskupa Ordinarija Sokolsko
Društvo u Petrovaradinu je u svojoj sjednici stvorilo
zaključak, kojim je udovoljilo želji Biskupa gjakovač-
koga. Kod župskoga ureda u Petrovaradinu dana je ova
»Mi potpisani katolici izjavljujemo u ime svih čla-
nova mjesnog Sokolskog Društva Petrovaradin, orga-
nizovani u Savezu Sokola Kraljevine Jugoslavije, da
ispovjedamo kršćansku nauku prema naučavanju Svete
Katoličke Crkve i da vazda ostajemo vjerni članovi sv.
Katoličke Crkve odani crkvenom poglavaru, naročito
vrhovnoj glavi univerzalne Kat. Crkve sv. Ocu Papi“.
U Novom Sadu IV, dne 12 Jula 1934 g. Tajnik,
potpis, Blagajnik, potpis, Starješina, potpis.
Osim toga je u sjednici konstatovano da je ve-
lika većina članova Sokolskoga društva katoličke vjere
i zaključeno, da posvetu doma i zastave obavi sve-
&enik sv. Katoličke Crkve. Zaključak Sokolskog društva
u Petrovaradinu u cjelosti je odobren od Sokolske
Župe u Novom Sadu te priopćen preuzv. g. Biskupu.
Prigodom posvete sokolskog doma govorio je
gjakovački biskup preuzv. g. dr. Antun Akšamović i
tom je prilikom naglasio da se viteški značaj do he-
roizma može razviti kod onoga naroda koji njeguje
živu i pravu vjeru te tvrdo i trajno pouzdanje u Boga
prema riječima velikoga pjesnika Preradovića : ,Sud-
binu dijeliš — čovjeku i narodu“.
RaRamuONNDIRIOČOOORI NORRIS BRRSIRIŠJRER
»Alga“ za masažu kod reumtiazma, išiasa, kosto-
bolje, probadanja i stezanja mišica.
Na dlan ruke izlijte nešto ,Alge“ nakvašenim dlanom
trljajte uzduž mišića onaj dio tijela, gdje osjećate boli.
Kad se je dlan ugrijao i posušio, nakvasite nanovo
i opet trljajte. Tako opetujte više puta, zatim umo-
tajte natrljani dio tijela vunenom krpom ili maramom.
Masirati treba 2 do 3 puta na dan, a po potrebi i više. Već
iza prvih trljanja primijetiti ćete ugodni osjećaj i olak-
šanje boli. Čim osjetite i najmanje neraspoloženje i
stezanje natarite tijelo , Algom“ jer to može biti početak
težeg oboljenja, koga ćete sa malo , Alge“ predusresti.
»Alga“ dobiva sesvuda 1 boca Din. 14. Reg. S. Br. 18117/32