Str. 2: e
Pregled vanjskih dogagjaja.
Vatikanski Grad, 12 o. mj. svečano je podignut
kip sv. Sofije Barat u bazilici sv. Petra. Blagoslov je
izvršio uzoriti kardinal Pacelli, Arcipret Bazilike, —
Prošle sedmice održan je u Veneciji tjedan studija
kršćanskog Istoka, gdje su razvili svoje referate struč-
njaci u poznavanju bližeg i daljnjeg Orijenta. U crkvi
sv. Zakarije održane su svečane liturgije raznih istoč-
mih obreda. — U Padovi, gradu čudotvorca sv. Antuna
održaje se ovih dana XVIII Socijalni Tjedan katolika
Sv. Otac je upravio vodstvu posebno pismo, u
kojemu ističe važnost ovoga tjedna osobito danas,
kada su socijalne prilike u svijetu tako kaotične da
uznemiruju duhove i uvelike zabrinjuju. — Nedavno
je postao katolički vjeroučitelj u misijama nećak jednog
protestantskog pastora u Cawaci (otoci Figi, Oceania).
— Sistem koedukacije osudili su u zadnje vrijeme
protestantski učitelji okružja Tinnivelli u ladiji, osla-
njajući se na katoličko stanovište. — Na 12 ov. mj.
izmjenjene su izmegju predstavnika Sv. Stolice i Italije
ratificirani željeznički ugovori sklopljeni izmeglu obe
države na 20 XII 1933 god.
Društvo Naroda zasjeda već nekoliko dana u
Ženevi. Dva su pojava vrlo značajna izbila na javu u
Ženevi: pristupanje Rosije u Ligu Naroda i istup
Poljske, koja se je proglasila neovisnom od ma kojeg
internacijonalnog ugovora. I dok bi pristupanje Rusije
u Društvo Naroda ojačalo pozicije ove megjunarodne
organizacije dotle joj je korak Poljske zadao ipak jedan
novi udarac nakon onoga što su učinili Japan i Nje-
mačka. Ali ni dolazak Rusije u Ženevu nije laka stvar.
Mnoge se države protive, pak je za sada odloženo
to pitanje.
Mala Antanta. Savjet država Male Antante odr-
žao je na 14 o. mj. svoj sastanak u Ženevi, gdje je
zauzeo stanovište prema svim pitanjima što su ma
dnevnom redu sadašnjeg zasjedanja Lige Naroda. Iz-
razio se je za ulazak Rusije u Društvo Naroda; istočni
pakt smatra pojačanjem garancija za održanje mira pa
želi, da se što prije sklopi$ obzirom na pitanja cen-
tralne Evrope Mala je Antanta za potpunu neodvisnost
svih podunavskih država; zagovara ekonomsko zbli-
ženje i zajedničku saradnju; zalaže se za prava na-
rodnih manjina. Mala Antanta smatra da je Društvo
Naroda za slučaj potrebe najzgodnija garancija za odr-
žavanje mira i stanja stvorena mirovnim ugovorima.
Španjolska. Prilike su u ovoj državi još uvijek
dosta nejasne, ali ovako meće moći dugo da potraje.
Trebalo bi ipak da dogje jednom do čistog položaja.
Situacija bi se rasčistila ako bi uspjelo ugušiti ja-
kom rukom revolucionarno gibanje, što su ga uspirili
socijalni demokrate u savezu sa ljevičarskim gragjanskim
skupinama i komunistima. Vlada Samperova, sastavlje-
na od umjerenih liberalaca i katoličke pučke stranke Gil
Roblesa slaba je bila za taj pothvat. Neodlučnost špa-
njolskog premier-a imala je za posljedicu, da je Gil
Robles uskratio potporu današnjoj vladi, koja je radi
toga morala pasti. Naravno bi bilo da vlada pregje u
ruke agilnog i energičnog Gil Robles-a, ali se to neće
dogoditi, jer se predsjednik Zamora ničega tako ne
boji kao vlade katoličkih i umjerenih elemenata. Stoga
će valjda opet isplivati na površinu Lerroux, vogja
liberalne desnice, koji bi opet mogao dobiti oslona u Gil
Robles-u, ako samo stegne uzde više nego je to činio
Samper. Ipak ni ova kombinacija ne može biti duga vijeka.
Njemačka. Prema odredbama versajskog mirov-
nog ugovora održat će se u januaru 1935 god. ple-
biscit u području Saara koji će odlučiti, da li će ovi
krajevi pripadati Njemačkoj ili Francuskoj ili će pak i
dalje ostati samostalnom pokrajinom pod pokrovi-
teljstvom Društva Naroda. Borbe su već započele. Agi-
tacioni zborovi su na dnevnom redu. Neki dan je
održao zbor sam Hitler u Koblenzu. Obećavao im je,
da će im biti garantirane sve vjerske pravice. Posaar-
čani su održali protuzbor na kojemu su se izrazili
proti Hitleru, a za dosađašnje stanje, da naime ostanu
pod Društvom Naroda.
KREVETE
željezne, čelične i mjedene kao i sav ostali
metalni namještaj kupiti ćete uz originalne
tvorničke cijene kod proizvadjača:
Filip Baum, Zagreb
P. Radića 23.
Zahtjevajte besplatni katalo
najmodernije i uz najniže
cijeme naći će te kod
»NARODNA SVIJEST«
Kad bi unaše dane zapitao koje od dubrovčana
u toku druge polovice osamnaestog vijeka bio saradnik
ruske carice Katarine Il., jedva bi neki mogli odgovo-
riti Aljtestij (Altesti).
Andrej Ivanović Aljtestij bio je sin jednoga ugled-
noga čovjeka koji je zauzimao visoku službu u Du-
brovačkoj Republici. Rogjeni Dubrovčanin stekao je u
Italiji jaku izobrazbu i tu se je upoznao sa liberalnim
idejama. Kad se je Aljtestij vratio natrag u svoju otad-
žbinu on nije mogao dobiti službe prema svojoj izo-
brazbi te se je riješio da pogje tražiti sreće u tugjini.
I eto mi vidimo mladoga Dubrovčanina u Cari-
gradu. Ovdje je on sklopio bliže poznanstvo sa ruskim
ambasadorom koga je začarao svojom izobrazbom i
ljubaznošću te je dobio važnu službu tajnika ruskoga
ambasadora.
Kad pak nastane prekid diplomatskih odnošaja
izmegju Turske i Rusije i bukne turski rat, Aljtestij je
odputovao sa ruskim ambasadorom u daleku Rusiju.
U Petrogradu je energični dubrovčanin imao velikih
uspjeha. On je napisao, naročito za rusku caricu Ka-
tarinu [Il jedan veoma ozbiljan refarat o političkom
stanju Porte Otomanske a istovremeno starao se je da
zainteresuje Rusku Vladu za Dubrovnik, da bi ovaj
zadobio jako rusko pokroviteljstvo.
Carica Katarina II (1762—1796) privukla je Alj-
testija kod sebe i stavila mu na raspoloženje uglednu
ulogu u diobi Poliske, Malo po malo Aljtestij je ste-
kao značajan upliv u ruskim poslovima i u ovom
pravcu istovremeno je radio pomoću svoga prijatelja
grofa Zubova, koji je bio veliki ljubimac ruske carice
Katarine II.
Ali uspjesi talentovanog dubrovčanina u Rusiji
nisu bili dugo trajni. Kad je na ruski prijest& uzašao
ruski car Pavao I (1796—1801) ovaj je počeo da tjera
ljubimce svoje pokojne majke te u isto vrijeme ne
poštedi ni Aljtestija.
Ruski car zatoči ga u Kievo — Pečersku tvrgjavu
i ovdje je aesretni dubrovčanin bio primoran boraviti
više od tri godine.
Poslije stupanja na ruski prijesto ruskog cara
Aleksandra I (1801), sina cara Pavla I, Aljtestij se sta-
rao da steče ponovno svoj stari upliv u ruskoj državnoj
službi, ali uzalud, i napokon se riješio da ostavi Ru-
siju. On proda sva svoja ogromua i bogata imanja i
otseli u Goricu. Odavde je preduzimao česta putovanja
u Pariz, Beč i Mletke.
Aljtestij je preminuo u početku 1840 godine. Priča
se, da je poslije svoje smrti ostavio za buduće gene-
racije rukopis neštampanih memoara o dobi ruske ca-
rice Katarine II.
Aljtestij je imao dvoje djece, sina Mata, koji je
služio u ruskoj ratnoj službi kao poručnik, iz junskoga
Gusarskoga puka i kćerku, koja je bila udata za grofa
Veniera, sina posljednjeg mletačkog ambasadora u Rusiji.
Takav je bio životni put dubrovčanina Aljtestija,
koji je vidio u dalekoj Rusiji i osmjeh velike sreće i
teške kušnje sudbine.
Sergije Vi. Štein, profesor.
Javna Zahvala
Prigodom sinrti našeg dobrog i nikad prežaljenog
supruga i oca
Boža Bacelja
u našoj teškoj tuzi zadužili su nas svojom pažnjom
mnogi naši prijatelji i znanci. Svima dugujemo našu
vječnu harnost naročito pak M. P. Svećenstvu, Crkve-
nom Pjevačkom Zboru, članovima Ugl. Crkovnih
Bratstva Sv. Mihajla, Sv. Andrije i Sv. Josipa, te Mp.
Franjevačkom i Dominikanskom redu, koji su našeg
dragog i nezaboravnog pokojnika sa kršćanskom lju-
bavi, po svetim obredima maše Svete Majke Crkve
Bogu preporučili i sahranili,
Isto tako hvala na pažnji časnim sestrama sa-
mostana ,Tri Crkve“ pa našim pažljivim stanarima i
susjedima, koji su učinili sve da nas utješe i da nam '
u svemu budu pri ruci.
Takogjer budi hvala našem dobrom kumu S.
Pavlini kao i svim seljacima sela Trnove ma pažnji i
ljubavi, koju su nam iskazali,
Svima još jednom hvala a od dragog Boga plata.
Dubrovnik, 6. IX. 1934,
Ožalošćena supruga
JELE udova BACELJ
za sebe,. djecu i ostalu svojtu. 272
NIKO BOGDAN imi
Dubrovni====&
Br. 38.
Pisma iz naroda.
BLATO. (Korčula), Premještaj, Dne 8 ov. mj.
otputovao je put Dubrovnika po premještaju službe
nezaboravni amo g. Ang. Mitić. On je kroz 12 godina
svoje važne službe pri zemljišniku mnogo truda imao
i usluga učinio svakomu i najprostijemu osobito pri
zaduživanju kod hipotekarne i agrarne banke, kao po-
sebno i pri vršenju zakona o agraru. Pokazivao se je
u svojoj plemenitoj dobroti kao gospar čovjek, svakomu
mio i uslažan. Njegov rad ostaje u nezaboravnoj us-
pomeni megiu amošnjim pukom. Zato žalimo za nje-
govim odlaskom, a želimo mu od Boga u zahvalu
lijepo dugo zdravlje. i napredak u službi,
Sa POLUOTOKA PELJEŠCA. Lomačinski teča-
jevi. Ko je proputovao poluotok Pelješac sigurno je
upoznao gostoljubivost naroda našega. Narodni je obi-
čaj ponuditi gostu mjendula mekiša uz kupicu pečenog
vina ili šalicu crne kafe, Pri tom se najbolje može opa-
ziti bogati pribor i čistoća koja vlada u kućama. To
je plod dubrovačke skladnosti i iskustva naših pomo-
raca. U današnje doba potrebita je racionalna pouka
u domaćinstvu, pak je pohvalno da se je započelo sa
domaćinskim tečajevima na poluotoku. Održan je do
sada sa vrlo dobrim uspjehom u Kučišću, a ove jeseni
uslijedit će po svoj prilici u Janjini, Za takav tečaj
prijavilo se je već oko 50 djevojčica.i mladih žena.
Ovi će tečajevi puno doprinijeti racionalnom gospo-
darstvu i napretku. Pelješćanin.
SRESER KOD JANJJNE. Blagdan Male Gospe
proslavljen je ove godine velikim sjajem. Mnoštvo na-
roda nadošlo i iz dalekih krajeva. Lijepi broj sveće-
nika te više sv. misa. Veliku Misu u trojki otpjevao je
glagoljački naš dični nestor Don Ivo Kinkela. Preko
mise održao je pohvalno slovo velč. Don Ivo Pet-
ković tako lijepo i uvjerljivo, da je slušateljstvo ostalo
prezadovoljno. Na koru je pjevao odlično crkveni zbor
»Slava“ iz Janjine pod vještom upravom svog agilnog
dirigenta g. Čingrije. Ova je svečanost najljepše poka-
zala kako naš Pelješki uarod čvrsto stoji uz svoju ne-
besku Majku. Čast i gg. Crkovinarima koji su uložili
sve sile da ova svečanost bude na tako odličnoj visini,
Kod pokvarenog stomaka kod bolova u crije-
vima, rgjavog zadaha iz ustiju, bolova u čelu, groznice,
zatvora, povraćanja ili proliva' deistvuje: odlično? već
jedna čaša naravne FRANZ-JOSEFOVA gorke vode
sigurno brzo i ugodno. ODLICNI ljekari specijalisti za
stomak, posvijedočuju da je upotreba FRANZ- JOSE-
FOVE vode prava blagodat za jelo i pićem preopte-
rećeni stomak. FRANZ-JOSEFOVA gorka voda do-
biva se u apotekama, drogerijama i špecerajskim tr-
govinama.
Najbolja reklama — polučeni uspjesi!
Bezbroj sretnika, koji su iskoristili veliku dobitnu mo-
gućnost stvorenu igranjem Srećaka Drž. Klasne Lutrije, da-
nas su zahvalni onom sretnom času kad su se odlučili da
nabave srećku i postanu učesnici igre.
U našem gradu u samoj prodavnici srećaka g. J. Turnića
imamo očite primjere Sreće, koja je bila naklonjena njegovim
igračima, a megju kojima su ovi zgoditci pali na brojeve:
broj 56.196 Din. 10.000.—, broj 4.8439 Dinara 3.000. —
35 zeea7 O 00008 1 8748) X OGo00 8
. sos48 | 6000, 1 36818. 6.0008
, 7638 8000 2, 26/8188 1 160008
> S18e4 15.000. GRGE O 000
e 444904.) 10000. i 81030 5X GOGO
ane 5 eO. E GLI HG
9:41 > 10000) \) 83787 100003
| alana o 8000.8) 1 Ure t&oo
1 ma646ex);. 10000, i 41876 & ) 50008
£ 56.200 200 8.000, =; 2003 2.) 1iai000
.) 6839: ; 101000, 4: 66198 + , X 500.3
te pored pomenutih je isplatio i veliko mnoštvo dobitaka po
Din. 2.000 i Din. 1.000 što znači da u istinu svaka druga
dobija. Pošto sreća ove radnje samo napreduje, to je interes
igračima da skrenu pažnju na gornje činjenice koje su bez
ikakvog nagovaranja pravi poticaj za učestvovanje u igrl
narednog 29 kola sa srećkama nabavljenim u sretnoj radnji
g. Jova Turnića (Ul. Kr. Marije 6).
Kako nas ova radnja obavješćuje srećke za I. klasu
29. kola već su joj stigle i prodaju se po cijeni cijela
Din. 200—, polovina Din. 100—, četvrtina Din. 50—.
Svi veliki zgoditci odmah se isplaćuju. O rezultatu.
vučenja upućuju se pismena obavještenja svima igračima
dobitnicima, čija se imena drže u strogoj tajnosti. Da bi Vas
posjetila sreća posjetite još danas majsretniju radnju ove
vrste u Dubrovniku g. Jova Turnića (ul. Kr. Marije 6) da
izaberete Vaš sretni broj. Igrači iz okolice i daljnih mjesta
mogu srećke naručiti i pismeno, uslijed čega će uslijediti
tačna i redovna otprema istih.
Vučenje I. klase 29 kola 4 i 5 oltobra t. g.