POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 39. DUBROVNIK 26 Rujna 1934. i Narodna Svijes Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo, God XVI Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Dan hrvatske pučke prosvjete Blagdan sv. Jeronima, dan 30 rujna, dan je hr- vatske pučke prosvjete, jer je taj svetac zaštitnik naše najveće i najstarije prosvjetno-odgojne ustanove, kojoj je svrha i cilj da širi pučku prosvjetu štampom. Pred punih su šezdeset i šest godina — da na- vedemo doslovne riječi iz lanjske okružnice hrvatskog Metropolite dra Ante Bauera — hrvatski katolički sve- ćenici, uz bratsku pomoć uglednih svjetovnjaka, osno- vali Kaojiževno društvo sv. Jeronima ,videći u hrvatskoj zemlji zapušteno polje pučke prosvjete. Njihova je duša prva planula željom, neka se to polje stane čistiti, orati i zasijavati najboljim sjemenom; neka pomenuto druš- tvo organizovanim silama živo uzradi oko pučke obra- zovanosti; neka izdaje dobre pučke spise, te ih širi i zemljom i dušom hrvatskoga puka, da mu donesu slatka ploda, zdrave kršćanske prosvjete“, »Društvo _ sv. Jeronima“ — pohvalno priznaje hrvatski Metropolita — čini to zdušno već više deset- ljeća s lijepim uspjehom, Ali kako je to ,polje pučke prosvjete veoma široko — 90%, hrvatskog puka — obragjen je do sada tek jedan malen dio. Stoga treba još ogromna rada, i u ekstenzivnom i u intenzivnom smjeru. da se ta površina obragjenog polja što znatnije proširi“, Oko Hrvatskoga knjiž. društva sv. Jeronima u Zagrebu skupilo se stotinjak tisuća članova, ali ako se broj članstva godimice ne obnavlja i ne umnaža, to bi značilo zastoj, zamiranje, propadanje. Ne bi smjelo biti hr- vatskoga doma, da mu domaćin nije jeronimski član. Svaki prosvijetljeni Hrvat morao bi da bude član Društva | sv. Jeronima i da pomaže hrvatsku pučku prosvjetu. : Počevši od dana sv. Jeronima, pa preko jeseni i | zime pravo je vrijeme jeronimskog djelovanja. U to se doba sabiru članovi i šire nova članska izdanja. Go- | dimice se o blagdanu sv. Jerolima natovaruje skla- _ dište Društva sv. Jeronima, s po četvrt milijuna novih _ knjiga, odgojnog, poučnog i zabavnog sadržaja. I sve te knjige preko jedne jeseni i zime, treba da uzme i | pročita naš hrvatski puk. Da se to postigne potrebno je mnogo mučna sit- — nog rada, revnovanja i požrtvovnosti. Oko tisuću zdušnih | jeronimskih povjerenika vrše to djelo pravog i prak- | tičnog hrvatskog rodoljuba i katoličke akcije, Ali posao je tako velik, da je radenika još uvijek premalo. U jednu trećinu hrvatskih sela i mjesta, je- | ronimska knjiga nije još ni do danas pravo doprla. | Druga trećina obragjena je kud i kamo preslabo. A i u irećoj. trećini mogli bi se sigurno uspjesi povećati. Gdje još nema jeronimskog povjerenika, treba ga naći; gdje je povjerenik preopterećen, treba da sebi nagje pomoć- | | nika; gdje je radin, treba da oduševi svu svoju okolinu. $ Kad je godine 1868. osnivano Društvo sv. Jero- nima megju prvim pozdravima stiglo je pismo velikoga - vladike Strosmajera. I Njegove riječi napisane onda, i važe do danas, čak su one danas još i aktuelnije, kad | kažu: ,Pomozite narodu, da mu u ruke pružite knjige — valjane, knjige za njegovu kao materijalnu tako i du- ševnu korist, osobito u ovo vrijeme, kad mnogi o tom _ rade, da se po našem narodu šire knjige tugjinske, često puta otrovne i njegovom biću neprijateljske“, ZNADE SE da Trgovačka Kuća IMADE NAJVEĆI IZBOR , Izlazi svake Srijede | Pojedini broj Din. 1.50 | Religija i politika u Ženevi. Prigodom primanja Rusije u Društvo Naroda, što je izvršeno prošlih dana, došlo je do razmimoilaženja megju državama članicama, Jedne su se izrazili za primanje Rusije u ovu megjunarodnu organizaciju i tih je bila većina, dočim se je 10 država odlučno us- protivilo tome, da Sovjetska Rusija, koja je država komu- nizma i boljševizma postane članom Lige naroda, koju je Lenjin u svoje vrijeme nazvao nOrganizacljom lupeža“, Na čelu onih država koje su glasovale proti pri- manja Rusije u D. N. stoje republika Švicarska i ne- zavisna država Irska, U ime Švicarske govorio je de- legat Motta, a u ime Irske sam predsjednik de Valera, Jedan i drugi delegat istupili su energično i sasvim jasno. Njihova argumentacija takove je naravi, da nam se čini potrebnim da iznesemo sadržaj ovih dvaju go- vora. Tako će naši čitači opet moći vidjeti kako ove govore nijesu donijele one naše novine za koje smo opetovano utvrdili, da su u rukama one tajne interna- cijonalne organizacije, što se zove slobodno zidarstvo ili framasonerija. t Švicarski delegat, g. Molta, nakon što je ustano- vio, da je Rusija primljena u Društvo Naroda rekao je, da Švicarska neće uspostaviti diplomatskih odnošaja sa sovjetskom Rusijom iz razloga koje sam navodi: »Ovaj je komunizam na svakom polju, religioz- nom, moralnom, socijalnom, političkom, ekonomskom, — apsolutna negacija svih ideja koje. sačinjavaju naše biće i od kojih živimo, Većina država zabranjuje stoga običnu komunističku propagandu i svi je smatraju zlo- činom prema Državi netom pregje iz teorije u praksu. Sovjetski komunizam napada religioznu ideju i spiri- tualnost u svim njezinim oblicima, Lenjin je prispo- dobio religiju s opijem. Slobode savjesti nema ni pri- vidno. Službenici kulta i njihove obitelji lišeni su sredstava za uzdržavanje. Hramovi su zapušteni i ruše se. U Moskvi je bilo 500 crkava i kapela; ostalo ih je samo 40. Kršćanske crkve u svijetu teško su pogogjene duhovno i tjelesno u onima koji ispovijedaju ondje svoju vjeru u Krista. Podnesak što se zove ,mučenika“ saku- pio je prošle godine u Švicarskoj preko 200.000 potpisa. Komunizam ruši obitelj; ubija individualne inici- jative; diže privatnu slobodu; organizuje rad tako, da se ne može reći nego da je prisilan zad. Nego komu- nizam nije samo jedan ruski pojav: ekspanzivnost je glavni dio sovjetskog programa svjetske revolucije. Ako se toga odreče onda negira sama sebe, ako je tome programu vjeran onuda postaje neprijateljem svakoga jer prijeti svakomu“. Gosp. Matta je naglasio, da preko njega govori cijela Švicarska, koja se ponosi tim, što u njoj vlada prava demokracija. Zato je rekao, da se ne treba ču- diti, ako i švicarska štampa u ogromnoj većini piše onako, kako je on govorio. Na koncu je uzeo u obzir i mogućnost, da Rusija nakon ulaska u D. N. revidira svoju politiku i naglasio, kako megju državama treba da vlada princip obaziranja na moralne zakone i u politici, koja uregjuje megjunarodne odnošaje. Da se upotpuni govor švicarskog delegata potrebno je iznijeti ono što je u istom pitanju govorio de Va- Vlasnik — izdavač Urednik: Antun F1& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2, Rukopisi se ne povraćaju. Zlato naše rane makaroni, spagdti. rezanci itd Roizvod Vite ( 3 Pekatlele lera, predsjednik nezavisne države Irske. Katolički pre- mier rekao je u glavnom ovo: »Pred ruskim komunizmom nemirni su milijuni ljudi koji su sljedbenici Krisia i koji polažu sve nade ovoga i onoga života u istine njegova nauka. To je političko pitanje, prigovorio je Barthou, koje se rješava isključivo političkim kriterijem. No valja imati na pa- meti, da nijedna pozitivna politika, ne smije pustiti po strani odregjenje ljudskog života i cilj bivanja čovjeka na ovoj zemlji; naprotiv ona to mora uzeti najozbilj- nije u obzir. Stotine milijuna kršćana, u ime kojih je govorio g. Motta, uvjerenja su, da ako se digne čovjeku vjeru diže mu se sav smisao života. Ako se isključi religiju iz ljudskoga života lišava se etiku i moral onih sankcija, koje im služe zaštitom proti invidualnog i nacijonalnog ugnjetavanja. Prosta pobožnost prema apstraktnom idealu ili prema apstraktnim načelima mora propasti kad nastupe svojom žestinom ljudske strasti, ako ne nastupi koji od vrhunaravnih motiva. Dnevno iskustvo potvrgjuje ovu istinu. Kršćani su uvjereni da se pravi mir megju lju- dima može realizovati jedino ako se provede opsluži- vanje temeljne zapovijedi, po kojoj se ljudi moraju megjusobno ljubiti radi ljubavi Božje, Ako kršćanski narodi izgube povjerenje u Društvo Naroda kao sredstvo za promicanje mira, onda je ono osugjeno da propadne“. Ovo znači, da bi za Društvo Naroda bilo najbolje, kada bi se otreslo onog velikog upliva što ga vrši u njemu liberalizam i framasonerija i omogućilo da prodru načela kršćanskog morala, koja bi mogla izgladiti na- tegnutosti što postoje megju narodima. Doklegod D. Naroda ne uzme u obzir i riječ nepogrešivog učiteljstva Katoličke Crkve dotle će svijet lutati u konfuznosti na- čela, interesa, zavisti i neprijateljstva i doći konačno do ruba propasti. Važni govori g. Motte i de Valere ozbiljna su opomena narodima, sakupljenim u Ženevi > i blago Evropi i svijetu, ako ih uzmu srcu i po njima udese svoj daljnji rad oko saniranja teških prilika u svijetu. . PODRUŽNICA D U 8 RO VN IK — ulica kraljice Marije. NAJNOVIJE TKANINE NAJJEFTINIJE CIJENE! bonobG AVI - FLANELI- -ZIMSKE'TKANINE "ZA GOTOVO! IN SRA ROVERA sreo Ek TRAŽITE POSJET NAŠIH ZASTUPNIKA ! RAZGLEDAJTE NAŠE IZLOGE!!! NA OTPLATU! =a nila Il OSA