POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 39.

 

DUBROVNIK 26 Rujna 1934.

i

Narodna Svijes

Broj Čekovnog računa našeg lista

jest 4153 Podružnice Sarajevo, God

XVI

 

Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU
Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Dan hrvatske pučke prosvjete

Blagdan sv. Jeronima, dan 30 rujna, dan je hr-
vatske pučke prosvjete, jer je taj svetac zaštitnik naše
najveće i najstarije prosvjetno-odgojne ustanove, kojoj
je svrha i cilj da širi pučku prosvjetu štampom.

Pred punih su šezdeset i šest godina — da na-
vedemo doslovne riječi iz lanjske okružnice hrvatskog
Metropolite dra Ante Bauera — hrvatski katolički sve-
ćenici, uz bratsku pomoć uglednih svjetovnjaka, osno-
vali Kaojiževno društvo sv. Jeronima ,videći u hrvatskoj
zemlji zapušteno polje pučke prosvjete. Njihova je duša
prva planula željom, neka se to polje stane čistiti, orati
i zasijavati najboljim sjemenom; neka pomenuto druš-
tvo organizovanim silama živo uzradi oko pučke obra-
zovanosti; neka izdaje dobre pučke spise, te ih širi i

zemljom i dušom hrvatskoga puka, da mu donesu
slatka ploda, zdrave kršćanske prosvjete“,

»Društvo _ sv. Jeronima“ — pohvalno priznaje
hrvatski Metropolita — čini to zdušno već više deset-
ljeća s lijepim uspjehom, Ali kako je to ,polje pučke
prosvjete veoma široko — 90%, hrvatskog puka —
obragjen je do sada tek jedan malen dio. Stoga treba još
ogromna rada, i u ekstenzivnom i u intenzivnom smjeru.
da se ta površina obragjenog polja što znatnije proširi“,

Oko Hrvatskoga knjiž. društva sv. Jeronima u
Zagrebu skupilo se stotinjak tisuća članova, ali ako se
broj članstva godimice ne obnavlja i ne umnaža, to bi
značilo zastoj, zamiranje, propadanje. Ne bi smjelo biti hr-
vatskoga doma, da mu domaćin nije jeronimski član.
Svaki prosvijetljeni Hrvat morao bi da bude član Društva
| sv. Jeronima i da pomaže hrvatsku pučku prosvjetu.
: Počevši od dana sv. Jeronima, pa preko jeseni i
| zime pravo je vrijeme jeronimskog djelovanja. U to se
doba sabiru članovi i šire nova članska izdanja. Go-
| dimice se o blagdanu sv. Jerolima natovaruje skla-
_ dište Društva sv. Jeronima, s po četvrt milijuna novih
_ knjiga, odgojnog, poučnog i zabavnog sadržaja. I sve

te knjige preko jedne jeseni i zime, treba da uzme i
| pročita naš hrvatski puk.
Da se to postigne potrebno je mnogo mučna sit-
— nog rada, revnovanja i požrtvovnosti. Oko tisuću zdušnih
| jeronimskih povjerenika vrše to djelo pravog i prak-
| tičnog hrvatskog rodoljuba i katoličke akcije,
Ali posao je tako velik, da je radenika još uvijek
premalo. U jednu trećinu hrvatskih sela i mjesta, je-
| ronimska knjiga nije još ni do danas pravo doprla.
| Druga trećina obragjena je kud i kamo preslabo. A i
u irećoj. trećini mogli bi se sigurno uspjesi povećati.
Gdje još nema jeronimskog povjerenika, treba ga naći;
gdje je povjerenik preopterećen, treba da sebi nagje pomoć-
|

 

| nika; gdje je radin, treba da oduševi svu svoju okolinu.
$ Kad je godine 1868. osnivano Društvo sv. Jero-
nima megju prvim pozdravima stiglo je pismo velikoga
- vladike Strosmajera. I Njegove riječi napisane onda,
i važe do danas, čak su one danas još i aktuelnije, kad
| kažu: ,Pomozite narodu, da mu u ruke pružite knjige
— valjane, knjige za njegovu kao materijalnu tako i du-
ševnu korist, osobito u ovo vrijeme, kad mnogi o tom
_ rade, da se po našem narodu šire knjige tugjinske,
često puta otrovne i njegovom biću neprijateljske“,

ZNADE SE

da Trgovačka Kuća

IMADE
NAJVEĆI IZBOR

,

Izlazi svake Srijede |
Pojedini broj Din. 1.50 |

Religija i politika u Ženevi.

Prigodom primanja Rusije u Društvo Naroda, što
je izvršeno prošlih dana, došlo je do razmimoilaženja
megju državama članicama, Jedne su se izrazili za
primanje Rusije u ovu megjunarodnu organizaciju i
tih je bila većina, dočim se je 10 država odlučno us-
protivilo tome, da Sovjetska Rusija, koja je država komu-
nizma i boljševizma postane članom Lige naroda, koju
je Lenjin u svoje vrijeme nazvao nOrganizacljom lupeža“,

Na čelu onih država koje su glasovale proti pri-
manja Rusije u D. N. stoje republika Švicarska i ne-
zavisna država Irska, U ime Švicarske govorio je de-
legat Motta, a u ime Irske sam predsjednik de Valera,
Jedan i drugi delegat istupili su energično i sasvim
jasno. Njihova argumentacija takove je naravi, da nam
se čini potrebnim da iznesemo sadržaj ovih dvaju go-
vora. Tako će naši čitači opet moći vidjeti kako ove
govore nijesu donijele one naše novine za koje smo
opetovano utvrdili, da su u rukama one tajne interna-

cijonalne organizacije, što se zove slobodno zidarstvo
ili framasonerija.

t
Švicarski delegat, g. Molta, nakon što je ustano-
vio, da je Rusija primljena u Društvo Naroda rekao je,

da Švicarska neće uspostaviti diplomatskih odnošaja sa
sovjetskom Rusijom iz razloga koje sam navodi:

»Ovaj je komunizam na svakom polju, religioz-
nom, moralnom, socijalnom, političkom, ekonomskom,
— apsolutna negacija svih ideja koje. sačinjavaju naše
biće i od kojih živimo, Većina država zabranjuje stoga
običnu komunističku propagandu i svi je smatraju zlo-
činom prema Državi netom pregje iz teorije u praksu.
Sovjetski komunizam napada religioznu ideju i spiri-

tualnost u svim njezinim oblicima, Lenjin je prispo-

dobio religiju s opijem. Slobode savjesti nema ni pri-
vidno. Službenici kulta i njihove obitelji lišeni su
sredstava za uzdržavanje. Hramovi su zapušteni i ruše
se. U Moskvi je bilo 500 crkava i kapela; ostalo ih
je samo 40. Kršćanske crkve u svijetu teško su pogogjene
duhovno i tjelesno u onima koji ispovijedaju ondje svoju
vjeru u Krista. Podnesak što se zove ,mučenika“ saku-
pio je prošle godine u Švicarskoj preko 200.000 potpisa.

Komunizam ruši obitelj; ubija individualne inici-
jative; diže privatnu slobodu; organizuje rad tako, da
se ne može reći nego da je prisilan zad. Nego komu-
nizam nije samo jedan ruski pojav: ekspanzivnost je
glavni dio sovjetskog programa svjetske revolucije. Ako
se toga odreče onda negira sama sebe, ako je tome
programu vjeran onuda postaje neprijateljem svakoga
jer prijeti svakomu“.

Gosp. Matta je naglasio, da preko njega govori
cijela Švicarska, koja se ponosi tim, što u njoj vlada
prava demokracija. Zato je rekao, da se ne treba ču-
diti, ako i švicarska štampa u ogromnoj većini piše
onako, kako je on govorio. Na koncu je uzeo u obzir
i mogućnost, da Rusija nakon ulaska u D. N. revidira
svoju politiku i naglasio, kako megju državama treba
da vlada princip obaziranja na moralne zakone i u
politici, koja uregjuje megjunarodne odnošaje.

Da se upotpuni govor švicarskog delegata potrebno
je iznijeti ono što je u istom pitanju govorio de Va-

Vlasnik — izdavač Urednik: Antun F1& — Dubrovnik
Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2,
Rukopisi se ne povraćaju.

Zlato naše rane
makaroni, spagdti.
rezanci itd

   

 

 

Roizvod Vite
( 3
Pekatlele

lera, predsjednik nezavisne države Irske. Katolički pre-
mier rekao je u glavnom ovo:

»Pred ruskim komunizmom nemirni su milijuni
ljudi koji su sljedbenici Krisia i koji polažu sve nade
ovoga i onoga života u istine njegova nauka. To je
političko pitanje, prigovorio je Barthou, koje se rješava
isključivo političkim kriterijem. No valja imati na pa-
meti, da nijedna pozitivna politika, ne smije pustiti po
strani odregjenje ljudskog života i cilj bivanja čovjeka
na ovoj zemlji; naprotiv ona to mora uzeti najozbilj-
nije u obzir. Stotine milijuna kršćana, u ime kojih je
govorio g. Motta, uvjerenja su, da ako se digne čovjeku
vjeru diže mu se sav smisao života. Ako se isključi
religiju iz ljudskoga života lišava se etiku i moral onih
sankcija, koje im služe zaštitom proti invidualnog i
nacijonalnog ugnjetavanja. Prosta pobožnost prema
apstraktnom idealu ili prema apstraktnim načelima mora
propasti kad nastupe svojom žestinom ljudske strasti,
ako ne nastupi koji od vrhunaravnih motiva. Dnevno
iskustvo potvrgjuje ovu istinu.

Kršćani su uvjereni da se pravi mir megju lju-
dima može realizovati jedino ako se provede opsluži-
vanje temeljne zapovijedi, po kojoj se ljudi moraju
megjusobno ljubiti radi ljubavi Božje, Ako kršćanski
narodi izgube povjerenje u Društvo Naroda kao sredstvo
za promicanje mira, onda je ono osugjeno da propadne“.

Ovo znači, da bi za Društvo Naroda bilo najbolje,
kada bi se otreslo onog velikog upliva što ga vrši u
njemu liberalizam i framasonerija i omogućilo da prodru
načela kršćanskog morala, koja bi mogla izgladiti na-
tegnutosti što postoje megju narodima. Doklegod D.
Naroda ne uzme u obzir i riječ nepogrešivog učiteljstva
Katoličke Crkve dotle će svijet lutati u konfuznosti na-
čela, interesa, zavisti i neprijateljstva i doći konačno
do ruba propasti. Važni govori g. Motte i de Valere
ozbiljna su opomena narodima, sakupljenim u Ženevi

> i blago Evropi i svijetu, ako ih uzmu srcu i po njima
udese svoj daljnji rad oko saniranja teških prilika u svijetu.

 

. PODRUŽNICA D U 8 RO VN IK — ulica kraljice Marije.

NAJNOVIJE TKANINE

NAJJEFTINIJE CIJENE!

bonobG AVI - FLANELI- -ZIMSKE'TKANINE

"ZA GOTOVO!
IN SRA ROVERA sreo

Ek

TRAŽITE POSJET NAŠIH ZASTUPNIKA !

RAZGLEDAJTE NAŠE IZLOGE!!!

NA OTPLATU!
=a nila Il OSA