Br. 41. »NARODNA SVIJEST« O KAMATAMA. Financijski zakon za godinu 1934/1935 sadrži u svom $ 63 generalno ovlaštenje Ministarskom savjetu, da može donositi uredbe sa zakonskom snagom u cilju sregjivanja ci olakšanja ekonomskih prilika u zemlji, kao i uopće unapregjivanja privredne djelatnosti. Ta- kove uredbe, koje ministarski savjet izda na osnovu gorojeg zakonskog ovlaštenja stupaju ma snagu sa danom obnarodovanja i imaju se odmah podnijeti na saglasnost Narodnom prestavništvu. Jedna je takova uredba, koju je Ministarski sav- jet na osnovu gorespomenutog $ 63 financ, zakona izdao, i uredba o maksimiranju kamata. Ta uredba publicirana je u Službenim Novinama 14 kolovoza 1934 i tog je dana dobila obaveznu snagu. Prije ove uredbe zakonodavac je bio maksimirao samo kamanjak u po- gledu seljačkih dugova, dok ovom uredbom od 14 kolovoza 1934 maksimira se kamatnjak i za neseljačke dugove. Prema toj uredbi različite kamate mogu naplaći- vati novčani zavodi i bankarske radnje, a različite opet ostali vjerovnici, Novčani zavodi i bankarske radnje na pozajmljeni novac mogu najviše naplaćivati 45% nad eskontnom stopom Narodne Banke. Eskontna stopa Narodne banke je sada 6'/,%, dakle novčani zavodi i bankarske radnje mogu naplaćivati na pozajmljeni no- vac sada 6'/,% više 41/2% t. j. 11%. Ostali vjerovnici pak mogu naplaćivati na pozajmljeni novac najviše 8% godišnje. Osim gornjih kamata vjerovnici (banke i privatni) ne mogu napose računati provizije, režijske troškove, makar bile prije ugovorene, već mogu jedino da na- pose zaračunavaju samo stvarne troškove za pravljenje ugovora, takse, poštarinu kao i ostale efektivne izdatke naročito troškove oko uregjenja, osiguranja i naplate duga. Gornje kamatne stope po uredbi ne vrijede jedino za zalagaonice, čiju kamatnu stopu kao i naknadu za rad ima odrediti ban po saslušanju Trgovačko-Indus- trijske-Zanatske komore. Spomenute maksimalne kamatne stope imaju se od 14 kolovoza 1934 pa unaprijed računati, te se ne mogu veće kamate naplaćivati, makar bile prije toga ugovorene ili presugjene. Uredbom dakle mijenjaju se svi ugovori o zajmu, t. j. tačnije ugovorne odredbe o većoj kamatnoj stopi i silom uredbe se svode ma na- vedene maksimalne stope. Do 14 kolovoza 1934 mogu se dužnicima računati kamate te provizije, koje su bile ugovorene, ali od 14 kolovoza 1934 samo maksimalne kamate navedene u spomenutoj uredbi. U koliko bi se od 14 kolovoza t. g. pa unaprijed ugovorile veće ka- mate od onih maksimiranih uredbom, to bi takav ugo- vor bio ništav za iznos koji prekoračuje maksimalne kamate. Sudovi pak ne smiju dosugjivati veće kamate niti dozvoliti osiguranje ili ovrhe za veće kamate, pa makar te veće kamate bile utvrgjene pravovaljanom sudskom odlukom ili kojim drugim ovršnim naslovom. Uredba takogjer odregjuje i visinu kamata ma uložne knjižice, te uloške na tekućim računima. Po uredbi kamatna stopa na uloške ne može bit veća od eskontne stope Narodne banke smanjene za 1%. Kako je eskontna stopa 6%/2% to stopa na uloške ne može bit veća od 58%. Ova se odredba ne odnosi na uloške kod zavoda, za koje postoje posebni propisi u uredbi o zaštiti novčanih zavoda i njihovih vjerovnika, u pogledu maksimiranja kamata za stara potraživanja. Napokon uredba predvigja i kazne za one, koji svijesno povrijede propise uredbe, a ta kazna ide do 6 mjeseca zatvora i novčane kazne do Din, 50.000.— Uredbi imao bi izaći pravilnik, koji _do danas nije još izašao. Ova uredba, koja maksimira kamatne stope na pozajmljeni novac, izgleda po zadnjim novinskim vi- jestima, da se na kompetentnom mjestu hoće da tumači tako, da se odnosi na sve dužničke odnose, bez obzira kako su nastali, a ne samo kad se radi o zajmu. Tako se hoće, da bi se ta uredba odnosila i na zatezne kamate iz kupoprodajnih ugovora, a ne samo na ugo- vore o zajmu. Prama slovu uredbe takovo tumačenje je neodrživo i nema uporišta u odredbama uredbe. Dr. B. Poković. Vidjet ćete zadnje kreacije štofova — najnovije modne boje — najintere- santnije tkanine — samo u pogledu mode nego i kakvoće savjetuju stručnjaci. To Vam uštedjuje razočaranje i..... novac! Jer kao stručnjaci kupujemo ne samo isključivo dobru i modernu robu — nego i jeftino... a upravo kao i mi... kupujete i Vi! TRGOVAČKA KUĆA »REKORD" ZA GOTOVO! TRAŽITE POSJET NAŠIH ZASTUPNIKA! Dalmatinac - ruski punomoćni ministar. (Zaboravljena strana dalmatinsko-ruskih odnosa.) I. Bilo je to tačno nazad dvadeset godina u po- četku ljeta 1914. Po naredbi Puškinskog Doma Ruske Akademije Nauka proučavao sam tada u Arhivi Ruskoga Ministarstva Spoljnih Poslova u Petrogradu materijal za životopis znamenitog ruskog pjesnika Aleksandra Gribojedova (1795—1829), pisca komedije ,Pečal uma“ (.Gore ot uma“). Kao što je poznato Gribojedov je bio ruski punomoćni ministar u Perziji (1828—1829). Pregledavajući njegove dokumente našao sam u isto vrijeme vrlo interesantnu korespodenciju sa Ruskim Ministarstvom Spoljnih Poslova njegova nasljednika grofa Ivana Simonića, koji je bio porijeklom Dalma- tinac. Njegovi izvještaji, koji su veoma ozbiljni, po- drobni i tačni, slikaju nam vjerno njegovu ličnost za- nimivim crtama, Počeo sam pomalo da sakupljam ma- terijal za njegov životopis i sada, mislim, bilo bi dosta interesantno da objelodanim nekoliko shematičkih po- dataka o tom Dalmatincu, ččiji je Život pun toliko razli- čitih dogogjaja. \ Grof Ivan Simonić rogjen je na obalama Jadrana, i to u gradu Šibeniku početkom 1790-ih godina. Radi sjajnog vojničkog rada imao je značajne puteve života; sa odličjima prolazio je stepenice vojničkih činova u redovima vojske u svojoj otadžbini. Već se je rano javio kao odvažan i revan oficir. Još u ranoj mladosti obuhvatila ga je svojom romantičnom sjajnošću i vojničkom poezijom glasna epopeja Napoleona Veli- koga. Imao je tek sedamnaest godina, kad je otišao pod zastavu Napoleonovog maršala Marmonta. Uče- stvovao je u svim tadašnjim vojničkim operacijama na francuskog strani i Francuzi su se čudili beskrajnoj hrabrosti mladog Dalmatinca. Godina 1812 kobna za imperatora francuskoga Napoleona zastigne Simonića u činu kapetana, gdje ide zajedno sa francuskim četama na veliki vojni pohod u Rusiju. Uzmak Napoleonovih četa sa granice Rusije imalo je odlučno značenje za Simonića. On je bio zarobljen od Rusa, koji ga odvezu najprije u grad Orel a zatim u Kazanj. U ruskom zarobljeništvu Si- STAR najnovije vrste tkanja. Imate sigurnost, da Vas ne PODRUŽNICA Dubrovnik NA OTPLATU! monić je boravio sve dok Napoleon nije bio lišen francuskog prijestolja. Ovaj historijski dogogjaj sa jedne strane i zblji- žavanje sa ruskim narodnim elementom s druge strane primoralo ga je da primi neko značajno riješenje. On prelazi iz francuskog vojničkog položaja u redove ruske vojske. U ovo vrijeme Rusija hoće da pokori Kavkaz i Simonić otputova da seu Gruziji zajedno sa Rusima bori sa gorštacima. Tu steče vojničku slavu i zadobiva niz ratnih nagrada i odličja. I ovdje se riješava nje- gova lična sudbina. — MNastavitče se. Sergije VI. Stein, profesor. Na spomen Don Frani Buliću. Ovih dana, 4 listopada, bio je spomen dan ro- gjenja našeg znanog naučenjaka, vrlog svećenika i ve- likog rodoljuba Don Frane Bulića, koji nas je ostavio pred malo vremena. Spomen na toga velikog Hrvata, dužni smo u hrvatskom narodu sačuvati trajnim. I zamišljeno je onako, kako bi pokojniku bilo očito naj- draže. Hrvatska je povijest bila njemu najvećma na srcu. Zato je zaključeno, da se pod njegovim imenom osnuje zaklada, koja će podupirati djela iz hrvatske povijesti, a pisana pučki, kako bi se ponos na našu prošlost podigao i ustvidio u najširim krugovima na- šega puka. ,Bulićeva zaklada“ osnovana je u krugu Hrvatskoga Hnjiževnoga Društva sv. Jeronima, koje radi s najširim slojevima našega naroda, a čiji je prvi počasni član i odlični suradnik bio sam Don Frane Bulić. Da nije umro bez imovine, Dou Frane Bulić, bio bi sigurao i sam osnovao takvu zakladu, ovako mu je osnivaju njegovi štovatelji i ljubitelji hrvatske prošlosti i puka. Prvi prinos od 1000 dinara, položen je i ulo- žen sigurno, u nekretninu, a da se toj svoti pridoda makar i najmanji prilog dužnost je sviju nas. Tri znanstvene brošure. Veleuč. relig. prof. Ferdo Heffler pretiskao je iz ,Katol. Lista“ svoja tri predavanja u posebne knjižice: 1. Vrijedi li još La- placeova geogonska hipoteza. 2. Kratka moderna koz- mogenija. i 3. Mojsijev heksemeron i moderna geo- logija (napose o. porijetlu čovjeka). Cijeli ciklus od sva tri predavanja zapada samo Din. 10. Na 10 ciklusa jedan badava. — Naručuje se kod auktora, urednika »Kršć. Škole“ i ,Katehetske knjižnice.“ Zagreb Palmo- tićeva 3/1II.