Dubrov. parobrodi prate mrtvoga Kralja. Nekako u isto vrijeme kao i mrtvi ostanci tra- gično poginulog vladara, otputovali su put Splita i parobrodi dubr. plovidbe »Kralj Aleksandar I« i »Ši- pan« sa oko 1500 putnika. Inicijativu za ovaj put u Split preduzelo je Gradsko Poglavarstvo čim se je obaznalo, da će razarač »Dubrovnik« poći u Split i tamo iskrcati mrtvog Kralja Viteza. U razmjerno kratko vrijeme od 2 dana prijavio se je toliki broj učesnika, da je trebalo uzesti i drugi parobrod. Izmegju ostalih ličnosti grada otišao je i naš biskup preuzv. gosp. dr. Josip M. Carević, u pratnji ravnatelja bisk. Ku- rije, preč. don Frana kan. Vučetića. Bio je lijepi broj profesora i drugih nastavnika, osobito je brojno bila zastupana realna gimnazija. Kad se uzme u obzir, da je samo jedan dio putnika mogao imati kabinu i zaklon na parobrodima u I razredu, valja istaknuti požrtvovnost i samoprijegor ogromne većine koja je dragovoljno uzela na sebe ovaj dosta naporan put, osobito hladnoću jesenske, sada već hladne noći. Du- brovnik je i ovom prigodom pokazao svoj patriotizam i ljubav prema svome Kralju. Ganutljivi prizori u Dubrovniku i Splitu. I osvanula je Nedjelja 14 o. mj. Od ranog jutra do kasne večeri svaki sat turobno klecaju zvona. I nebo je zastrto sivim oblacima. Sav je grad u dubo- koj crnini, a javna rasvjeta na glavnim ulicama gori zastrta crnim velom. Sve radnje, pak i gostione i ka- fane zatvorene, zeleni trg i ribarnica pusta. Nije čuti glasa, nigdje nema nikakove vreve, sve tužno i ne- veselo ulazi u crkve, da se Bogu pomoli i utjehe nagje u općoj žalosti. A kakav je utisak pružao istom Split? Već u 4 sata u jutro počele su velike mase naroda da stižu Solinskom cestom, da uzmu učešća u poklonu pred mrtvim tijelom viteškog kralja. Što se više približava teški čas kad ima da stigne kraljevski brod masa postaje sve gušća, a prevozna sredstva sve brojnija. Sa 12 parobroda došlo je preko 15.000 duša iz raznih mjesta Primorja: Korčule, Brača, Hvara, Visa, $olte, Makarske, Metkovića, Omiša, Kaštela i t. d. Megju tima su i dubrovačka dva parobroda te »Zagreb« krcat ljudi iz Šlbenika. U očekivanju tužnog broda postavili su se na Gatu Stojan već rano ujutro odlični predstavnici, koji su imali da pozdrave mrtvog Kralja. U prvom redu bili su pretstavnici Kraljevske Vlade, Senata i Narodne Skupštine. Zatim ban Prim. banovine, gradonačelnik Splita, šefovi ureda i druge ličnosti. Posebnu grupu sačinjavali su bivši ministri, senatori i narodni posla- nici, u prvom redu g. dr. Anton Korošec, bivši mi- nistar predsjednik i dr. Na drugoj strani zauzeli su mjesta pretstavnici vojske i mornarice. Od pretstavnika katol. visokog klera = spominjemo biskupe, preuzvišenu gg. dr. dr. J. M. Carevića iz Dubrovnika, dr. KI. Bo- nefačića iz Splita, Mons. Miha Pušića iz Hvara i Mons. J. Mileta iz Šibenika. Zastupani su bili takogjer kaptoli dalmatinskih biskupija. Malo prije dolaska »Dubrov- nika« došao je Nj. Kr. Vis. Knez Arsen, najstariji član Karagjorgjevog doma. Bio je i Komandant en- gleske sredozemne flote g. Admiral Fisher kao i mi- nistar francuske mornarice g. Pietri. Malo nakon dolaska Kneza Arsena ispaljen je top, a zatim se razvezala zvona svih splitskih crkava. Već je pred lukobranom »Dubrovnik«, koji polako ulazi u luku, sa duboko spuštenom zastavom. Jedna eska- drila aviona leti nad njim. Na krmi »Dubrovnika« vidi se kovčeg pokriven trobojkom, zasut cvijećem. Kad je narod opazio Kraljev kovčeg, na čitavom Gatu čuo se jecaj. Nakon podnesenog raporta od strane komandanta pošli su na brod gg. ministri, predsjednik Senata, potpr. Nar. Skupštine te Ban dr. Jablanović sa načelnikom upravnog odjeljenja g. dr. Ivićem. Na brodu je otvoren lijes i provedena identifikacija te je o tome sastavljen protokol, koji su potpisali sva prisutna lica. Protokol je predan g. pretsjedniku Senata. Mrtvo tijelo prona-/ gjeno je svježe kao što je ustanovio gradski fizik g. dr. Čulić. Kad su završene potrebite formalnosti pre- nijeli su oficiri naše ratne mornarice lijes do katafalka. Vojnici na brodu stajali su u stavu »mirno«, a vojna muzika svirala je himnu, pjevačka društva pjevala su tužaljke. Nakon toga obavljen je vjerski obred. Katafalak je bio veličanstven; postavljen je na Gatu Stojan. Na pet spratova sav u crnini, pretstavljao je na kraju jedno ogromno brdo zelenila i cvijeća i vrlo toplih i dirljivih posveta naroda Kralju. Nad tom MARODNA SVIJEST. ogromnom gomilom bio je baldakin okružen sa četiri zapaljene zublje i iznutra osvijetljen. Pod baldakinom osvijetljen, na odru je bio kovčeg sa Kraljevim mrtvim tijelom, a na njemu prvi vijenci, Narod je preko 3 sata detilovao ispred katafalka. Bezbroj je prodefilovao, preko 50.000 ljudi. Točno u 10 sati svršilo je defilovanje, ma da mnogo naroda ni škole nijesu došle na red. Pogrebna povorka krenula je put stanice uz zvonjenje zvona, uz paljbu topova i uz kruženje aeroplana i hidroplana. Jedan hidroplan spustio je u more vijenac, koji je prihvaćen i položen sa ostalima. U stanici je bio spre- man dvorski voz sa jednim u dubokoj crnini drapi- ravim vagonom, na kojemu su po dva bijela križa sa obje strane. Kad je lijes od gardista položen u voz željezničarska muzika otsvirala je himnu i onda tačno u 10:15 minuta lagano je krenuo voz put Zagreba. Kroz cijelo vrijeme ove žalobne funkcije vladala je potpuna tišina, nije bilo govora ni poklika, osim kad se je dvorski voz sa mrtvim ostacima Kraljevim krenuo iz Splita. Ta da se je kliknulo iz pridušenih grla: Slava Viteškom Kralju Aleksandru I. Kraljev lijes u Zagrebu. Veličanstvene manifestacije oko lijesa Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, koje su na jedinstven način započele u Splitu, nastavljene su uzduž čitavog pnta kojim je prolazio voz da dogje do Zagreba i da donese u srce hrvatstva dragocjene mrtve ostanke ju- goslavenskog kralja. Još mnogo sati prije dolaska dvorskog voza počele su se pred zagrebačkom sta- nicom sakupljati ogromne mase naroda iz Zagreba i zagrebačke okolice. Oko 11 sati noći prešao je voz Savski most, a u 11 i po sati postavljen je lijes u dvorsku čekaonu na svečani odar. Zatim je počelo defilovanje najprije ličnosti a onda naroda uz sviranje posmrtnog marša od strane muzike, Naroda je bila velika masa sve od savskog mosta do stanice tako da je voz pola sata upotrebio dok je došao od mosta do stanice. Dvorski voz sa posmrtnim ostancima ostao je prema najnovijoj izmjeni do 13 sati u ponedieljak. Viteški Kralj Aleksandar I Ujedinitelj“. Zajednička sjednica Senata i Narodue Skupštine, održana na poziv predsjednika Senata dne 11 o. mj. potekla je u sasvim žalobnom tonu. Prisutni su bili Kraljevski Namjesnici Nj. Kr. Vis. Knez Pavle, dr. Radenko Stanković i dr. Ivo Perović, cjelokupna vlada, svi Senatori i marodni poslanici. Odavši počast Ni. Vel. Kralju Aleksandru | pozvao je predsj. Senata g. dr. Ljubo Tomašić Kraljevske Namjesnike, da polože zakletvu, Svečan je bio momenat, kad su sva trojica kraljevskih namjesnika položila zakletvu. Zatim su uči- nill isto svi Senatori i narodni poslanici, obečavši vjernost i odanost novome Kralju Petru II. Nakon to- ga donio je predsj. Senata predlog.da se blagopokojni kralj Aleksandar I unaprijed službeno zove: Viteški Kralj Aleksandar I Ujedinitelj. Senat i Nar. Skupština primaju to per acclamationem. — Vlada g. Uzunovića stavila je na raspolaganje Regentskom Vijeću svoje mandate, ali ju je ovaj ponovno potvrdio. Tako su u državi uvedene opet normalne prilike i sav državni aparat funkcijoniše redovito. _ Državna žalost. Ministarski savjet na sjednici održanoj, 10. listo- pada usvojio je prijedlog Državnog Odbora za Sahranu Nj. Vel. Kralja: Državna žalost za blagoupokojenim Kraljem Aleksandrom I traje šest mjeseci od 9 listopada 1934 do 9 travnja 1935 godine, od kojih je 6 nedjelja duboke žalosti računajući od dana smrti to jest od 9. listopada 1934 do 21 studenoga 1934 godine. Za vri« jeme duboke žalosti ne mogu biti u zemlji nikakova javna veselja niti igranke. Do: sahrane i tri dana pos- lije — najdublja žalost — ne mogu biti apsolutno ni- kakove produkcije ni zabave. Br 42 Državna žalost obilježit će se na ovaj način: Na svim državnim i samoupravnim nadleštvima za sve vrijeme duboke žalosti bit će stalno izvješene crne zastave. Za ostalo vrijeme trajanja državne žalosti kad je potreba da se državne zastave istaknu, isticat će se zastave na pola koplja. Činovništo će za vrijeme ove duboke žalosti nositi uobičajene znakove žalosti t. j. crnu kravatu i crni flor na lijevoj ruci, Sva akta iz državnih nadleštva za vrijeme žalosti imat će crni okvir i pečatit će se crnim voskom. ; U Beogradu 9 listopada 1934 godine. Državni odbor za sahranu. Saučešća prigodom smrti Nj. Vel. Kralja. Vijest o smrti našega Kralja Aleksandra izazvala je mučan utisak“ kod svih stranih suverena i njihovih vlada, pak su oni izrazili saučešće brzojavno i preko svojih poslanika. Sveti Otac Papa Pijo XI odmah je uputio Nj. V. Kraljici Mariji slijedeći brzojav: Njezinom Veličanstvu Jugoslavenskoj Kraljici — Marselj. Veoma bolno ga- nut tragičnom viješću o gnusnom zločinu koji je odu- zeo život Njegovom Veličanstvu Kralju Aleksandru, hitamo da izrazimo Vašem Veličanstou i cijelom ju- goslavenskom narodu naše osjećaje najdubljeg sau- češća u Vašem bolu i u bolu Vaše zemlje i s brat- skom nježnošću uvjeravamo Vaše Veličanstvo da se toplo molimo da Bog u ovoj tuzi vodari snage Vašem Veličanslvu, Kraljevskoj Porodici i cjelokupnom narodu. Pijo IX. — Osim toga posjetili su našeg poslanika pri Vatikanu kardinali Belmonte, Gasparri, Komandant Papine garde, general Isusovaca i dr. Ovi i drugi vi- soki crkveni funkcionari izrazili su saučešće povodom smrti Kralja Aleksandra i simpatije Vatikana prema Jugoslaviji. Bivši ministar predsjednik, dr. Anton Korošec, uputio je slijedeće brzojave: Njenom Veličanstvu Kra- ljici Mariji Marselj. Duboko saučestvujem u strašnoj nesreći i molim Boga u ovim teškim danima da utješi Vaše Veličanstvo i Kraljevski Dom. — Predsjedniku Minist. Savjeta g. Nikoli Uzunoviću Beograd. — Osu- gjujem gujusni zločin, osjećam duboku žalost i želim da prebrodimo teške dane u miru i zakonitosti, Dr, Anton Korošec. itana. Preuzv. naš biskup dr. J. M. Carević uputio je iz Splita, zajedno sa splitskim biskupom, ovaj sažalni brzojav : Dvorskoj Kancelariji Beograd Potreseni kobnom vijesti i puni duboke tuge zbog golemog gubitka Ve- likoga Kralja, osugjujući zločinački čin, izrazujemo smjerno najdublje saučešće u ime svoje i svojih bisku- pija Splitske i Dubrovačke, moleći Svevišnjega, da nam čuva domovinu i Kraljevski Dom. Ljubljanski knez- biskup dr. Gregorije Rožman: Visoki Regentski Savjet Beograd. U dnu duše ožaloš-. ćen izrazujem visokom Kraljevskom Domu u ime svoje i svojeg svećenstva najiskrenije saučešće radi smtti najplemenitijega i junačkoga Kralja. Osugjujem gnjusni zločin, koji je udario svakoga Jugoslavena najdublje u srce te izjavljujem mneslomljivu vjernost i odanost: Kralju Petru Il. Bog neka čuva Jugoslaviju i visoki Kraljevski Dom. , Šibenski biskup dr. Jeronim Mileta: Predsjed. ništvu Ministarskog Savjeta Beograd. — Najdublje potresen pridružujem se neizmjernoj boli koja zadesi našu državu, narod, čitav civilizovani svijet. Izrazujem | u svoje ime svećenstva i vjernika iskrenu žalost radi zvjerskog čina kojeg žrtvom pade Naš dragi veliki Kralj Aleksandar. Preporučujem dobroti Božjoj Nje. govu plemenitu dušu. Živio Kralj Petar II. Hvarski biskup Mons. Miho Pušić: U ime svoga kaptola, svećenstva i vjernika duboko žalimo veliki gubitak Nj. Vel. Kralja, našega ljubljenog vladara Aleksandra i molimo isporučite na najvišem mjestu čuvstva naše duboke žalosti i nepokolebive vjernosti Ni. Vel. Kralju Petru 1. / Kotorski bisk. Ordinarijat: Duboko ražalošćeni zbog strašne smrti našega ljubljenoga Kralja i gospo« dara izriče katoličko svećenstvo i vjernici kotorske bis- kupije svoju veliku žalost i najdublje saučešće. Državna Klasna Lutrija — Kraljevine Jugoslavije Glavni zgoditak I klase 29 kola. prvi dan vučonja 4 oktobra o. g. Dinara 80.000.-- 78.826 dobio je broj Dinara 5.000.— dobio je broj 2012. Kao i mnoštvo zgoditaka po Din, 1000. i Din. 400.— svi prodati i kupljeni u najsretnijoj prodavnici srećaka Jovo Turnić Dubrovnik 1 ulica Kraljice Marije