Dubrov. parobrodi prate mrtvoga Kralja.

Nekako u isto vrijeme kao i mrtvi ostanci tra-
gično poginulog vladara, otputovali su put Splita i
parobrodi dubr. plovidbe »Kralj Aleksandar I« i »Ši-
pan« sa oko 1500 putnika. Inicijativu za ovaj put u
Split preduzelo je Gradsko Poglavarstvo čim se je
obaznalo, da će razarač »Dubrovnik« poći u Split i
tamo iskrcati mrtvog Kralja Viteza. U razmjerno kratko
vrijeme od 2 dana prijavio se je toliki broj učesnika,
da je trebalo uzesti i drugi parobrod. Izmegju ostalih
ličnosti grada otišao je i naš biskup preuzv. gosp.
dr. Josip M. Carević, u pratnji ravnatelja bisk. Ku-
rije, preč. don Frana kan. Vučetića. Bio je lijepi
broj profesora i drugih nastavnika, osobito je brojno
bila zastupana realna gimnazija. Kad se uzme u obzir,
da je samo jedan dio putnika mogao imati kabinu i
zaklon na parobrodima u I razredu, valja istaknuti
požrtvovnost i samoprijegor ogromne većine koja je
dragovoljno uzela na sebe ovaj dosta naporan put,
osobito hladnoću jesenske, sada već hladne noći. Du-
brovnik je i ovom prigodom pokazao svoj patriotizam
i ljubav prema svome Kralju.

Ganutljivi prizori u Dubrovniku i Splitu.

I osvanula je Nedjelja 14 o. mj. Od ranog jutra
do kasne večeri svaki sat turobno klecaju zvona. I
nebo je zastrto sivim oblacima. Sav je grad u dubo-
koj crnini, a javna rasvjeta na glavnim ulicama gori
zastrta crnim velom. Sve radnje, pak i gostione i ka-
fane zatvorene, zeleni trg i ribarnica pusta. Nije čuti
glasa, nigdje nema nikakove vreve, sve tužno i ne-
veselo ulazi u crkve, da se Bogu pomoli i utjehe nagje
u općoj žalosti.

A kakav je utisak pružao istom Split? Već u
4 sata u jutro počele su velike mase naroda da stižu
Solinskom cestom, da uzmu učešća u poklonu pred
mrtvim tijelom viteškog kralja. Što se više približava
teški čas kad ima da stigne kraljevski brod masa
postaje sve gušća, a prevozna sredstva sve brojnija.
Sa 12 parobroda došlo je preko 15.000 duša iz raznih
mjesta Primorja: Korčule, Brača, Hvara, Visa, $olte,
Makarske, Metkovića, Omiša, Kaštela i t. d. Megju
tima su i dubrovačka dva parobroda te »Zagreb« krcat
ljudi iz Šlbenika.

U očekivanju tužnog broda postavili su se na
Gatu Stojan već rano ujutro odlični predstavnici, koji
su imali da pozdrave mrtvog Kralja. U prvom redu
bili su pretstavnici Kraljevske Vlade, Senata i Narodne
Skupštine. Zatim ban Prim. banovine, gradonačelnik
Splita, šefovi ureda i druge ličnosti. Posebnu grupu
sačinjavali su bivši ministri, senatori i narodni posla-
nici, u prvom redu g. dr. Anton Korošec, bivši mi-
nistar predsjednik i dr. Na drugoj strani zauzeli su
mjesta pretstavnici vojske i mornarice. Od pretstavnika
katol. visokog klera = spominjemo biskupe, preuzvišenu
gg. dr. dr. J. M. Carevića iz Dubrovnika, dr. KI. Bo-
nefačića iz Splita, Mons. Miha Pušića iz Hvara i Mons.
J. Mileta iz Šibenika. Zastupani su bili takogjer kaptoli
dalmatinskih biskupija. Malo prije dolaska »Dubrov-
nika« došao je Nj. Kr. Vis. Knez Arsen, najstariji
član Karagjorgjevog doma. Bio je i Komandant en-
gleske sredozemne flote g. Admiral Fisher kao i mi-
nistar francuske mornarice g. Pietri.

Malo nakon dolaska Kneza Arsena ispaljen je
top, a zatim se razvezala zvona svih splitskih crkava.
Već je pred lukobranom »Dubrovnik«, koji polako ulazi
u luku, sa duboko spuštenom zastavom. Jedna eska-
drila aviona leti nad njim. Na krmi »Dubrovnika« vidi
se kovčeg pokriven trobojkom, zasut cvijećem. Kad je
narod opazio Kraljev kovčeg, na čitavom Gatu čuo se
jecaj. Nakon podnesenog raporta od strane komandanta
pošli su na brod gg. ministri, predsjednik Senata, potpr.
Nar. Skupštine te Ban dr. Jablanović sa načelnikom
upravnog odjeljenja g. dr. Ivićem. Na brodu je otvoren
lijes i provedena identifikacija te je o tome sastavljen
protokol, koji su potpisali sva prisutna lica. Protokol

je predan g. pretsjedniku Senata. Mrtvo tijelo prona-/

gjeno je svježe kao što je ustanovio gradski fizik g.
dr. Čulić. Kad su završene potrebite formalnosti pre-
nijeli su oficiri naše ratne mornarice lijes do katafalka.
Vojnici na brodu stajali su u stavu »mirno«, a vojna
muzika svirala je himnu, pjevačka društva pjevala su
tužaljke. Nakon toga obavljen je vjerski obred.
Katafalak je bio veličanstven; postavljen je na
Gatu Stojan. Na pet spratova sav u crnini, pretstavljao
je na kraju jedno ogromno brdo zelenila i cvijeća i
vrlo toplih i dirljivih posveta naroda Kralju. Nad tom

MARODNA SVIJEST.

ogromnom gomilom bio je baldakin okružen sa četiri
zapaljene zublje i iznutra osvijetljen. Pod baldakinom
osvijetljen, na odru je bio kovčeg sa Kraljevim mrtvim
tijelom, a na njemu prvi vijenci, Narod je preko 3 sata
detilovao ispred katafalka. Bezbroj je prodefilovao,
preko 50.000 ljudi.

Točno u 10 sati svršilo je defilovanje, ma da
mnogo naroda ni škole nijesu došle na red. Pogrebna
povorka krenula je put stanice uz zvonjenje zvona,
uz paljbu topova i uz kruženje aeroplana i hidroplana.
Jedan hidroplan spustio je u more vijenac, koji je
prihvaćen i položen sa ostalima. U stanici je bio spre-
man dvorski voz sa jednim u dubokoj crnini drapi-
ravim vagonom, na kojemu su po dva bijela križa sa
obje strane. Kad je lijes od gardista položen u voz
željezničarska muzika otsvirala je himnu i onda tačno
u 10:15 minuta lagano je krenuo voz put Zagreba.
Kroz cijelo vrijeme ove žalobne funkcije vladala je
potpuna tišina, nije bilo govora ni poklika, osim kad
se je dvorski voz sa mrtvim ostacima Kraljevim krenuo
iz Splita. Ta da se je kliknulo iz pridušenih grla:
Slava Viteškom Kralju Aleksandru I.

Kraljev lijes u Zagrebu.

Veličanstvene manifestacije oko lijesa Viteškog
Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, koje su na jedinstven
način započele u Splitu, nastavljene su uzduž čitavog
pnta kojim je prolazio voz da dogje do Zagreba i da
donese u srce hrvatstva dragocjene mrtve ostanke ju-
goslavenskog kralja. Još mnogo sati prije dolaska
dvorskog voza počele su se pred zagrebačkom sta-
nicom sakupljati ogromne mase naroda iz Zagreba i
zagrebačke okolice. Oko 11 sati noći prešao je voz
Savski most, a u 11 i po sati postavljen je lijes u
dvorsku čekaonu na svečani odar. Zatim je počelo
defilovanje najprije ličnosti a onda naroda uz sviranje
posmrtnog marša od strane muzike, Naroda je bila
velika masa sve od savskog mosta do stanice tako da
je voz pola sata upotrebio dok je došao od mosta do
stanice. Dvorski voz sa posmrtnim ostancima ostao je
prema najnovijoj izmjeni do 13 sati u ponedieljak.

Viteški Kralj Aleksandar I Ujedinitelj“.

Zajednička sjednica Senata i Narodue Skupštine,
održana na poziv predsjednika Senata dne 11 o. mj.
potekla je u sasvim žalobnom tonu. Prisutni su bili
Kraljevski Namjesnici Nj. Kr. Vis. Knez Pavle, dr.
Radenko Stanković i dr. Ivo Perović, cjelokupna vlada,
svi Senatori i marodni poslanici. Odavši počast Ni.
Vel. Kralju Aleksandru | pozvao je predsj. Senata g.
dr. Ljubo Tomašić Kraljevske Namjesnike, da polože
zakletvu, Svečan je bio momenat, kad su sva trojica
kraljevskih namjesnika položila zakletvu. Zatim su uči-
nill isto svi Senatori i narodni poslanici, obečavši
vjernost i odanost novome Kralju Petru II. Nakon to-
ga donio je predsj. Senata predlog.da se blagopokojni
kralj Aleksandar I unaprijed službeno zove: Viteški
Kralj Aleksandar I Ujedinitelj. Senat i Nar. Skupština
primaju to per acclamationem. — Vlada g. Uzunovića
stavila je na raspolaganje Regentskom Vijeću svoje
mandate, ali ju je ovaj ponovno potvrdio. Tako su u
državi uvedene opet normalne prilike i sav državni
aparat funkcijoniše redovito.

_ Državna žalost.

Ministarski savjet na sjednici održanoj, 10. listo-
pada usvojio je prijedlog Državnog Odbora za Sahranu
Nj. Vel. Kralja:

Državna žalost za blagoupokojenim  Kraljem
Aleksandrom I traje šest mjeseci od 9 listopada
1934 do 9 travnja 1935 godine, od kojih je 6 nedjelja
duboke žalosti računajući od dana smrti to jest od 9.
listopada 1934 do 21 studenoga 1934 godine. Za vri«
jeme duboke žalosti ne mogu biti u zemlji nikakova
javna veselja niti igranke. Do: sahrane i tri dana pos-
lije — najdublja žalost — ne mogu biti apsolutno ni-
kakove produkcije ni zabave.

Br 42

Državna žalost obilježit će se na ovaj način: Na
svim državnim i samoupravnim nadleštvima za sve
vrijeme duboke žalosti bit će stalno izvješene crne
zastave. Za ostalo vrijeme trajanja državne žalosti kad
je potreba da se državne zastave istaknu, isticat će se
zastave na pola koplja. Činovništo će za vrijeme ove
duboke žalosti nositi uobičajene znakove žalosti t. j.
crnu kravatu i crni flor na lijevoj ruci, Sva akta iz

državnih nadleštva za vrijeme žalosti imat će crni
okvir i pečatit će se crnim voskom. ;

U Beogradu 9 listopada 1934 godine.
Državni odbor za sahranu.

Saučešća prigodom smrti Nj. Vel. Kralja.

Vijest o smrti našega Kralja Aleksandra izazvala
je mučan utisak“ kod svih stranih suverena i njihovih
vlada, pak su oni izrazili saučešće brzojavno i preko
svojih poslanika.

Sveti Otac Papa Pijo XI odmah je uputio Nj. V.
Kraljici Mariji slijedeći brzojav: Njezinom Veličanstvu
Jugoslavenskoj Kraljici — Marselj. Veoma bolno ga-
nut tragičnom viješću o gnusnom zločinu koji je odu-
zeo život Njegovom Veličanstvu Kralju Aleksandru,
hitamo da izrazimo Vašem Veličanstou i cijelom ju-
goslavenskom narodu naše osjećaje najdubljeg sau-
češća u Vašem bolu i u bolu Vaše zemlje i s brat-
skom nježnošću uvjeravamo Vaše Veličanstvo da se
toplo molimo da Bog u ovoj tuzi vodari snage Vašem
Veličanslvu, Kraljevskoj Porodici i cjelokupnom narodu.
Pijo IX. — Osim toga posjetili su našeg poslanika
pri Vatikanu kardinali Belmonte, Gasparri, Komandant
Papine garde, general Isusovaca i dr. Ovi i drugi vi-
soki crkveni funkcionari izrazili su saučešće povodom
smrti Kralja Aleksandra i simpatije Vatikana prema
Jugoslaviji.

Bivši ministar predsjednik, dr. Anton Korošec,
uputio je slijedeće brzojave: Njenom Veličanstvu Kra-
ljici Mariji Marselj. Duboko saučestvujem u strašnoj
nesreći i molim Boga u ovim teškim danima da utješi
Vaše Veličanstvo i Kraljevski Dom. — Predsjedniku
Minist. Savjeta g. Nikoli Uzunoviću Beograd. — Osu-
gjujem gujusni zločin, osjećam duboku žalost i želim
da prebrodimo teške dane u miru i zakonitosti, Dr,
Anton Korošec. itana.

Preuzv. naš biskup dr. J. M. Carević uputio je
iz Splita, zajedno sa splitskim biskupom, ovaj sažalni
brzojav : Dvorskoj Kancelariji Beograd Potreseni kobnom
vijesti i puni duboke tuge zbog golemog gubitka Ve-
likoga Kralja, osugjujući zločinački čin, izrazujemo
smjerno najdublje saučešće u ime svoje i svojih bisku-
pija Splitske i Dubrovačke, moleći Svevišnjega, da nam
čuva domovinu i Kraljevski Dom.

Ljubljanski knez- biskup dr. Gregorije Rožman:
Visoki Regentski Savjet Beograd. U dnu duše ožaloš-.
ćen izrazujem visokom Kraljevskom Domu u ime svoje
i svojeg svećenstva najiskrenije saučešće radi smtti
najplemenitijega i junačkoga Kralja. Osugjujem gnjusni
zločin, koji je udario svakoga Jugoslavena najdublje
u srce te izjavljujem mneslomljivu vjernost i odanost:
Kralju Petru Il. Bog neka čuva Jugoslaviju i visoki
Kraljevski Dom. ,

Šibenski biskup dr. Jeronim Mileta: Predsjed.
ništvu Ministarskog Savjeta Beograd. —  Najdublje
potresen pridružujem se neizmjernoj boli koja zadesi
našu državu, narod, čitav civilizovani svijet. Izrazujem |
u svoje ime svećenstva i vjernika iskrenu žalost radi
zvjerskog čina kojeg žrtvom pade Naš dragi veliki
Kralj Aleksandar. Preporučujem dobroti Božjoj Nje.
govu plemenitu dušu. Živio Kralj Petar II.

Hvarski biskup Mons. Miho Pušić: U ime svoga
kaptola, svećenstva i vjernika duboko žalimo veliki
gubitak Nj. Vel. Kralja, našega ljubljenog vladara
Aleksandra i molimo isporučite na najvišem mjestu
čuvstva naše duboke žalosti i nepokolebive vjernosti
Ni. Vel. Kralju Petru 1. /

Kotorski bisk. Ordinarijat: Duboko  ražalošćeni
zbog strašne smrti našega ljubljenoga Kralja i gospo«
dara izriče katoličko svećenstvo i vjernici kotorske bis-
kupije svoju veliku žalost i najdublje saučešće.

Državna Klasna Lutrija — Kraljevine Jugoslavije
Glavni zgoditak I klase 29 kola. prvi dan vučonja 4 oktobra o. g.

Dinara 80.000.--

78.826

dobio je broj

Dinara 5.000.— dobio je broj 2012.

Kao i mnoštvo zgoditaka po Din, 1000.
i Din. 400.— svi prodati i kupljeni u
najsretnijoj prodavnici srećaka

Jovo Turnić

Dubrovnik 1

ulica Kraljice Marije