st. 2. Br, 44 i postavljajući ma štetu drugih na odgovorne položaje ljude bezvjerskih načela, koji se eto već sada prevrnuše u ljude komuniste. Država se sa svoje strane zaštićivala od komunizma strogim mjerama zakons i prisilne vlasti. No silom mogu da se rasture organizacije i unište neki ljudi, ali ne mogu da se svladaju ideje kad sa te ideje uplivne po cijelom svijetu i kad ih skoro na- meću same današnje društvene prilike. Ideje se mogu pobijediti samo idejama. Kad neke ideje zauzimaju mnogo maha u kojem kraju, mije dosta, da se protiv njih obori samo fizička sila. Fizička sila ne može ubiti duha ni ideja, plodova duha, Kada u jednomu narodu ojačaju neke krive ideje, treba protiv njih širiti ispravne ideje i istinu. Ako istinu šire pošteni ljudi, požrtvovno i upomo, s vremenom će njihov rad oboriti zablude i spasiti narod No danas, nažalost, ima kod nas malo privatnih ljudi, koji bi. bili u stanju da se na duševnom pod- ručju u znanstvenoj borbi odlučno i neustrašivo opru komunizmu. Zato ta zadaća tim više zapada crkve, koje su pozvane da propovjedaju i brane vjersku istinu, a time i nauku o pravednom poretku u svijetu, jer nauka o pravnom poretku izvire iz vjerskih nauka i podvrgnuta je kontroli vjerskih i moralnih ideja. No kako stoji kod nas u tom pogledu? Da n€ govorimo o drugima, pravoslavna crkva zadovoljila se do sada samo time, da se u svojim listovima potuži na širenje komunizma megju omladinom, Zato su ko- munisti i sami shvatili i oni odlučno naglašavaju, da je jedini njihov odlučni protivnik u ovoj državi katc- lička Crkva Zato oni i žele da katolicizam, ili kako oni kažu, ultramontanski klerikalizam istjeraju ne samo iz škole, nego i iz zemlje. U katoličkim krajevima doista je borba protiv komunizma počela već prije rata. Odlučno je nastav- ljena poslije rata, kad je komunizam htio da odvoji sela, nastavlja se i sada, kad komunizam hoće u prvom redu da idejno osvoji inteligenciju. Katolici su u svo- jim listovima i knjigama pobijali najprije komunističko bezvjerstvo i materijalizam, ali su podergii kritici i socijalne ideje komunizma i prikazali čitavu nauku o novom socijalnom poretku, kako ga naučava kato- lička crkva. Tej rad morat će katolici u budućnosti još poja- čati, već zato, što u Jugoslaviji do danas nitko osim katolika nije razvio socijalne ideologije protivne ko- munizmu. Na katolicima danas leži ogromna zadaća, da u ovoj državi izdrže barem za sada najveći dio idejne borbe protiv komunizma. Oni će tu borbu svjesno i prihvatiti. Katolicizam u Jugoslaviji, razdijeljen pod Austrijom na mnogo cr- kvenih i državnih provincija sa posebnim mentalitetima, sve se više idejno i organizatorno ujedinjuje, i postaje najjačom kulturnom i socijalnom snagom u ovoj državi. Kad postoje samo jedna masonerija i jedan komuni- zam u cijeloj državi, obrama katolicizma traži da on proširi svoju bojnu liniju na cijelu državu, jer se je- dino na takoj liniji može uspješno boriti protiv maso- nerije i komunizma. : Katolici treba da napnu svoje snage i da dadu ne samo lijepih članaka i popularnih brošura, nego i znanstvenih djela proti komunističkih zabluda, a za novi i pravedni socijalni poredak, koji će odgovarati načelima kršćanskog morala i našoj slavenskoj duši. Mi katolici dužni smo svuda da neustrašivo širimo te ideje o novom socijalnom poretku i da činimo dobro čovječanstvu. Svi mi moramo biti svijesni, da je sudbina kato- ličke crkve borba i da mi katolici — i nepriznati — činimo najveće dobro narodima i državama, u kojima živimo, radi Boga. To je naša zadaća i u ovoj državi. Smijemo se ipak nadati, da će svima jednoga dana postati jasno, da je katolička crkva najveći dobročini- telj i cijelomu narodu Jugoslavije. Na počast vaših milih prigodom blagdana Svih Svetih i Mrtvog dana sjetite se dobrotvornog odbora »Milosrgje“. Nahranite Đar jednog siromaha. Nabavite blokove ,Milosrgja“. ! m==aa= aaa šišailA RAJ III EO Kod gripe influence i prehlade preporuča se obično i masaža, za masažu dobra je Alga. Kod gripe, influence, prehlade, namočite ma- ramicu Algom i lagano masirajte bolesniku prsa, legja, ruke, noge, vrat i čelo, Masaža Algom ubla- žuje boli, jača i osvježuje bolesnika. Poslije masaže nastupa miran i zdrav san. Alga dobiva se u apotekama, drogerijama i špecerai- skim radajama 1 boca Din. 14, Reg. S. Br. 18117/32. »NARODNA SVIJEST+ TIVAR ope. Naši parobrodi. Kava, Žito, ovce, ribe, voće i druge životne na- mirnice nisu jedini vrijedni predmeti koje suludi ljudi uništavaju u nadi da će time izazvati porast cijeua i tobož olakšati privrednu krizu. Lugjački egoizam ide dotle, da uništava i cijele brodove... Poznato je, da u lukama leže mnogobrojni skupocjeni brodovi i jed- renjaci, Prema podacima Lloydova registra leži u ras- premi oko 8 milijona register tona, okruglo oko 10.000 brodova, koji nemaju nikakva posla. Da spriječe bes- korisnu konkurenciju mnogi brodograditelji pristupaju uništavanju starih brodova. Ove godine će se uništiti 3 milijona tona! Dok se tako radi u stranom svijetu naši paro- brodi gotovo svi su_ uposleni. Tekar jedan neznatni broj leži u lukama privezan. Dobar dio starih brodove, koji su već otslužili svoj rok i koji su se nekoliko puta amortizirali, prodani su većinom za staro gvožgje stranim brođogradilištima. Dočim svi novi brodovi, sposobni za RE svih parobrodarskih društva nalaze se u prometu, Čak je naša trgovačka mornarica dobila i nekoliko novih jedinica koje se nalaze u vrlo dobrom stanju, i to ,Vis“ 3500 tona društva Oceanie, koji vrši redovitu prugu sa Španjolskom, te parobrode Antu Matković“ i ,Ivu Matković“ koji vrše liniju do Casablance. Čuje se da će i jedan splitski brodovlasnik kroz najkraće vrijeme nabaviti jedan parobrod za slo- bodnu plovidbu. Parobrodi naših velikih parobrodarskih društava Jugoslavenskog Lloyda i Dubrovačke Plovidbe gotovo svi su uposleni. MNavli koji se plaćaju za prevoz robe prilično su niski ma megjunarodnom tržištu, ali naši brodovi ipak rade, jer je naša radna snaga na brodo- vima gotovo najslabije plaćena od svih pomorskih država i to omogućava brodovlasnicima da i uz niske navle dobiju terete i da drže brodove u prometu. Ovo uposlenje našega parobrodarstva u ovim teškim vre- menima krize ipak je utješljiva činjenica, jer i osoblje koje radi na brodovima ima kakvu takvu zaradu, a i brodovlasnici neku rentu od svojih uloženih kapitala. Državna Klasna Lutrija — Kraljevine Jugoslavije Glavni zgoditak I klase 29. kola prvi dan vučonja 4 oktobra o. g. Dinara 80.000.-- 18.826 dobio je broj Dinara 5.000.— dobio je broj 2012. Kao i mnoštvo zgoditaka po Din. 1000. i Din, 400.— svi prodati i kupljeni u najsretuijoj prodavnici srećaka Jovo Turnić Dubrovnik 1 ulica Kraljice Marije Pisma iz naroda. LUMABRDA (Korčula). Mina izranila 2 radnika. Prošle sedmice kopali su gustijernu u selu Javić Mu- sić N. Antun i Musić A. Nikola. Kad su zapalili minu, ova nije odmah eksplodirala nego se je potajala. Nakon dva sata čekanja stali su dupsti u blizini drugu minu, kad odjednom . čuli su neko piskanje i približili se prvoj mini da vide što je. U to je ova eksplodirala i obcjicu bacila na zemlju. Na njihovo zapomagnje doletjelo je čitavo selo i odvelo ih do mjesnog liječ- nika Dr. Jakše Kriletića, koji im je pružio prvu pomoć pak su motornim čamcem odvedeni u splitsku bolnicu. Obojici je raujenika teško opaljeno lice, a Nikoli Mu- siću opaljena je i lijeva ruka do lakta, probiveno mu je lijepo oko, a desno opaljeno, ali zenica nije ozle- gjena. Antunu Musiću opaljeno je lice i povrijegjeno mu je desno oko. Obojica se nalaze još u bolnici. Ova teška nesreća duboko se je kosnula. cijelog mjesta i svak žali ove ranjenike i njihove obitelji. KOLOČEP. + Svilokos Niko pok. Vicka reč. Dizdar, otac g. Vicka umir, naduč. preminuo je 16 o. mj. u 100 god. života. U četvrtak 18 o. mj. po p. bio mu je lijep sprovod uz brojno saučešće otočana, Dubrovčana, Zatonjana i Orašana. Umir. učitelj g. V. Fortunić održao je na grobu lijep govor. Vrli pokojnik u mladenačkoj dobi izučio je drvodjelski zanat u Dub- rovniku, i kad se je natrag 83 godine popravljala tvrgjava Srgj, poviše Dubrovnika, on je pomagao obavljati drvodjelske radnje, i nositi stakla iz grada na Srgj. Pošto je bio vrijedan i pošten u svome zanatu svuda je po okolici imao radnje. Radio je u vlasteoskim * vilama u Zatonu pl. Zamanja, u Brsečinama pl. Biz- zarro, u Stonu pl. Gijorgji, u Koločepu pl. Betondi- Potočnjak, te u Orašcu i Trstenomu. U Koločepu nema kuće, a da me spominje: ,Qvo je radio meštar Niko“. Kada se je nazad 66 godina radio Sueski prokop, bio je o dva navrata tamo na radnji i bio je nazočan pri svečanom otvaranju istoga god. 1869. Takogjer je popravljao mlinice i lagje. U svojoj 93 godini života imao je još toliko snege, vida i pameti, da je svome sinu napravio lijepi ormar za biblioteku. Znao je mnogo šta pričati, što je nekada bilo, a milota ga je slušati bilo. Živio je kao uzoran kršćanin, te je dočekao si- nove sinova svojih čak do 4 koljena. Natrag dva mje: seca, pa i zadnju noć prije smrti pozdravio je cijeli svijet jakim glasom riječima: ,Addio mondo! S Bo- gom ! S Bogom ! S Bogom! Ostavlja za sobom jedinca sina od 70 godina, nevjestu te umučadi i praumučadi. Vječni pokoj njegovoj duši, a svim ucviljenim osobitu sinu g. Vicku i naše duboko žalovanje. i