POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Br. 45. ĐUBROVNIK_ 31 Studenoga 1934. Zifš" Narodna $S Broj Čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo, God. XVI. Cijena je listu 5 Din. mjesečno : za inozemstvo 10 Din. mjesečno PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Uredništvo i Uprava kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare. Izlazi svake Srijede Pojedini broj Din. 1.50 Vlasnik — izdavač Urednik: Antun FI1& — Dubrovnik Tisak Dubrov. Hrvat Tiskare (zast. Gj. Ružier) Dubrovnik 2 Rukopisi se ne povraćaju. Kralj Aleksandar i katolici Vatikanski organ ,Osservatore Romano“ od 26 oktobra o. g. donosi ma strani 3 članak sa naslovom »Re Alessandro e i cattolici“ pa ga u cjelini donosimo prevedena. Neki maši listovi su ga donijeli ali samo u izvatku. Članak glasi ovako : Londonski ,The Universe“ objavljuje ovaj izvještaj kojemu ne navodi ime auktora, ali za kojega veli, da je dobro uptićena osoba: Jugoslavenski kralj Aleksan- dar, čija je smrt potresla sav civilizovani svijet, bio je iskreni i pobožni hršćanin, Odgojen u pravoslavnoj“ crkvi bio je vjeran njezinoj nauci, Jedna od naj- vrućih želja kralja Aleksandra bila je zbliženje izmegju njegovih podanika dvaju kršćanskih konfesija. ,Možda, rekao mi je jednom, vi katolici smatrate definitivno sjedinjenje crkvi na način koji se razlikuje od mojega ali prije nego dogje do te tačke rasprave, moglo bi se mnogo učiniti sa obiju strana, Velika je potreba boljeg razumijevanja i većeg megjusobnog poznavanje katolika i ,pravoslavnih“. Ja gledam ma današnjeg Papu kao na jednoga od najvećih ljudi našeg vremena, jednoga od najneustrašivijih pobornika za pravo i pra- vičnost i pratim s najvećim interesom njegove napore za sjedinjenje s Istokom. Kralj Aleksandar imao je mnoga lična prijateljstva u katoličkoj hijerarhiji u Jugoslaviji, megju ovima je glavno prijateljstvo sa zagrebačkim ' nadbiskupom Nj. Preuzv. Mons. dr. Bauerom. Sam Kralj mi je govorio istom prošlog juna o svojoj dubokoj i sinovskoj oda- nosti Mons. Baueru. Da navedem samo jedan primjer kad sam mu spomenuo Mons. Stepinca, koji je malo ranije bio imenovan zagrebačkim koadjutorom i kojega sam pred nekoliko dana vidio u ovom gradu. Kralj AMeksandar mi je rekao: Još nijesam imao prilike da ga vidim, a nijesam o njemu čuo niti govoriti do pred nekoliko dana, kad je došao Mons. Bauer da me posjeti. Izgledao mi je žalostan i zabrinut; bilo je toliko po- teškoća za izbor jednoga biskupa koadjutora sa pravom nasljedstva. Kad me je molio, kao za jednu ličnu us- lugu, da dađem svoj pristanak imenovanju Mons. Stepinca, nijesam ni za čas oklijevao. Rekao sam Mons. Baueru, da &ko ga on smatra najpodesnijim da ga naslijedi, ja nemam što da rečem, nego da dadem svoj pristanak. Moje povjerenje u Mons. Bauera je apsolutno“. Takogjer sam Mous. Bauer govorio mi je više o visokim svojstvima Kralja i o očinskom osjećaju što ga ima prema njemu. Rekao mi je, da kedgod su nastale kakove poteškoće za katolike u Jugoslaviji, one su bile izglagjene, ako ih je on mogao izložiti Njegovu Veličanstvu ; tako na pr. pitanje religijske obuke, što su je antiklerikalci namjeravali potpuno eliminirati. Isto tako i kampanja protiv Isusovaca, koja je nastala odmah. nakon dogagjaja u Španjolskoj, prestala je usljed intervencije Kralja i umjesto da budu potjerani iz Jugoslavije, Kralj je odobrio proširenje njihove crkve u Beogradu. Kralj mi je rekao, da je pročitao povijest Družbe Isusove i da se on divi učenosti i pobožnosti njezinih članova. Poznato je, da je Kralj Aleksandar, prije svake važne odluke, odlazio na Oplenac i tu proboravio po koji satu molitvi i meditaciji u lijepoj bizantinskoj crkvi, što ju je dao sagraditi na slavu Božju i na uspomenu svojih pregja. — Mogu da kažem i to da je Sv. Otac pokazao uvijek specialni interes i simpatije za Kralja Aleksandra, pa kad ga je beogradski Nuncij izvjestio, kako on mastoji da prevladaju kršćanski i moralni principi u načijonalnom javnom životu zemlje, Njegova 'Svetost mu je često poslala riječi svoje simpatije. Kad sam prošle godine imao sreću biti u privatnoj audi- jenciji kod Sv. Oca ovaj me je ovlastio, da ponesem specijalni blagoslov Kralju Aleksandru i njegovim pre- 'zanjima za dobro njegova naroda. Brak Kralja Aleksandra bio je sretan i sa Kralji- com Marijom i sa njihovim trima sinčićima te je pružao narodu lijepi primjer kršćanskog braka, gdje se prak- 'ticiraju načela vjere i dužnosti. Dubrovački profesori i banjalučki kongres Glasnik jugoslavenskog profesor. društva, knjiga XV sveska 2 na str. 171 donosi izjavu, što juje pos- lao pododbor prof. društva u Dubrovniku, a odnosi se na poznatu debatu na profesorskom kongresu u Ba- njoj Luci, U debati o pitanju ukidanja vjeronauka iz škola uzeo je učešća i g. dr. Cvijeto Job. Nastup g. Joba registrovala je i zgodno kvalifikovala dnevua štampa. Ali, kako je ipak izgledalo, da je g. Job go- vorio u ime pododbora prof. društva u Dubrovniku, u ovom važnom pitanju, to ova izjava daje potrebno objašnjenje obzirom na ugled profesorskog zbora naše gimnazije kao cjeline. Izjava dubrovačkog pododbora glasi ovako : »Pododbor Profesorskog društva u Dubrovniku na sjednici od 27 Septembra 0. g. sazvanoj radi okon- čanja izvjesnih spornih pitanja, koja su u njemu pos- tojala, donio je odluku da u Glasniku jugoslavenskog profesorskog društva štampa ovu izjavu ; 1. Gosp. dr. Cvijeta Job bio je skoro jednoglasno, sa svima glasovima osim jednog, izabran za delegata, ovog pedodbora za kongres Profesorskog društva u Banjoj Luci, s tim da on može na kongresu pretstav- ljati naš pododbor u svim pitanjima osim pitanja vje- ronauka, ako bi se to: pitanje postavilo na dnevni red, ali on se nije ni poslužio ovim punomoćjem, 2, U pokrenutom pitanju vjerske nastave u sred- njoj školi gosp. dr. Jeb zastupao je isključivo svoje lično stanovište. 3. Prema tome netačni su glasovi izneseni u dnevnoj štampi da je na kongresu Profes. društva u Banjoj Luci gosp. dr. Job govorio u ime bilo čitavog, bilo nekog dijela pododbora Profesorskog društva u Dubrovniku, kao god što on nije govorio ni u ime nekolicine nastavnika ,nekatolika i nedubrovčana“ jer se o pitanju vjerske nastave u srednjoj školi nije ni raspravljalo na sjednici pododbora. 4, I ovom prilikom se ističe da megju članovima pododbora ne postoje razmimoilaženja ili nesuglasice ni regionalne ni konfesionalne prirode. 9. Poslije ove i ovakve odluke današnje sjednice svi članovi smatraju da je postojeći spor konačno li- kvidiran, tako da se on više ne smije potezati ni u krugu pododbora, ni u javnosti. U Dubrovniku 27 Sepiembra 1934. Za pododbor: Dežulović Niko, prot. Povijest umjetnosti prva na našem jeziku*. Prošloga mjeseca izašla je u nakladi Matice Hr- vatske kao izvanredno izdanje ,Povijest umjetnosti“ od glasovitoga njemačkog povjesničara umjetnosti Maksa Osborna. Djelo su preveli gg. dr. J. Hergešić i dr. F. Jelašić tako vješto, da se uopće ne osjeća kao prijevod. Osbornova ,Povijest umjetnosti“ obuhvata čitavu svjetsku umjetnost od najstarijih vremena do naših dana u kratkom sumarnom pregledu. Za svakoga in- teligenta, koji se nije posvetio posebnom studiju um- jetničke povijesli, ova je Osbornova knjiga prijeko potrebna i dovoljna, da mu kao najprikladniji vodić kroz umjetnička stvaranja velikih naroda pruži omaj minimum znanja o razvoju umjetnosti, koji mora da posjeduje svatko, iko hoće da se smatra obrazovanim čovjekom. Budući da u svjetskoj Povijesti umjetnosti“ ne dolaze do izražaja umjetnički napori malih naroda, tako nije u Osbornovu knjigu ušla hrvatska umjetnost, Da tome nedostatku doskoči, Matica Hrvatska izdaje * Knjiga obuhvata 490 strana i oko 500 slika najvećih umjetnika svijeta, kipara, slikara i arhitekata. Štampa je čitava na papiru za umjetničke reprodukcije, a uvezana u fino em- glesko platno sa zlatorezom. Cijena je za gotov novac kod Matice Hrvatske Din. 150'—, dok joj je knjižarska cijena Din. 190'—. S obzirom na goleme troškove, koje iziskuju ovakva izdanja, cijena je knjizi vanredno umjerena. Zlato naše hrane makaroni, spagdli: , rezanci iid Roizvod tvornice ' fekatete megju ovogodišnjim svojim redovnim izdanjima knjigu Ljube Babića ,Umjetnost kod Hrvata u XIX vijeku“, pa će ova knjiga poslužiti kao dopuna Osbornove. Knjiga Babićeva izaći će tokom mjesece studenoga, te upozoravamo već sada na nju i preporučujemo je najtoplije. — Trud Matice Hrvatske, da podigne hrvatsku um- jetničku literaturu, mada sve je vrijedan pohvale. Matica Hrvatska ulaže ne samo velike napore, nego i velike kapitale u taj rad, a ma našoj je javnosti, da ovaj njezin pothvat ozbiljno shvati i obilno podupre. Pregled vanjskih dogagjaja. Vatikanski Grad. Nakon što je završen veličan- stveni megjunarodni euhar. kongres u Buenos-Aires-u povratio se ie papinski Leget, kardinal Eugenio Pacelli, dne 2 o. mj. u Genovu. Papin Legat iskrcao se je u privatnoj formi u Genovi i onda proslijedio za Rim i Vatikanski Grad. — Ovih su dana dovršene radnje oko restauracije orgulja Klementa VIll u Bazilici sv. Ivana Lateranskog. Postavljene su move velike cijevi i sav mehanizam je preudešen. Tako će sada nakon više od 100 godina mučanja opet zabrujiti orgulje, koje su prvi put zasvirale god. 1600, — U Poljskoj, u gradu Kielce, osnovana je prošlog mjeseca nova misijska kongregacija redovnika. ,Preobraženja Gospodina“, kojoj je glavna svrha da propovijeda i organizuje du- hovne vježbe. Osnivač joj je svećenik Josip Malysiak. — Na blagdan Svih Svetih otvorena je u Hospiciju sv. Marte u Vatikanskom Gradu izložba kandidata Omladine Katoličke Akcije. Izložene su radnje pojedi- nih kandidata u koliko se odnose na njihovu pripravu za svestrani rad u Katoličkoj Akciji. — Ove godine pada 180 - obljetnica osnutka katoličke hijerarhije u Sjedinjenim Držav. Amerike god. 1784. — Pravoslavni arhimandrita Barnaba Skinhuscha i bivši sekretar me- tropolite Apolinarija ruske katedrale sv. Križa u Bron- ksu Prešao je u katoličku crkvu u kapeli zavoda sv. Franja Saverskog u New-Yorku. Njegov prelaz plod je želje da radi za sjedinjenje ruske ,pravoslavne“ crkve sa katoličkom. — Na 28 oktobra navršilo se je 15 go- dina otkako je bio posvećen, god, 1919 biskupom u u varšavskoj katedrali slavno vladajući sv. Otac Papa Pijo XI. — Sv. Otac Papa Pijo XI primio je prošle sedmice u privatnoj audijenciji g. Jevrema Simića, opunomoćenog ministra naše države kod Svete Stolice, a pa 1 o. mj, križevačkog vladiku Mons. dr Dionizija \jaradi. — ,Osservatore Romano“ od 2-3 novembra donosi podulji članak o šibenskom sjemeništu sa 2 slike koje prikazuju biskupsko sjemenište i ljetnikovac u Filipjakovu.